Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Scicli

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Inačica 155681 od 23. rujan 2021. u 06:34 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir talijanska općina

Scicli (sicilijanski: Scichili) je grad u Italiji, na otoku i administrativnoj regiji Sicilija, središte istoimene općine u pokrajini Ragusa. Scicli se nalazi na visoravni Val di Noto planine Iblea, 25 km od grada Ragusa (Italija) i 308 km od Palerma.

Barokno središte Sciclija je zajedno sa sedam drugih baroknih gradova visoravni Val di Noto, koji su obnovljeni nakon potresa 1693. godine, 2002. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer "vrhunca i završnog procvata baroka u Europi".

Panorama grada
Panorama grada

Danas se u općini Scicli uglavnom u staklenicima uzgaja rano voće (primizie) koje se izvozi širom Italije.

Povijest

Naselje na ovom mjestu su osnovali Sikuli (skupina Italika) oko 2000. pr. Kr. i vjerojatno je prema njima dobio ime. Arapi su ga pretvorili u poljoprivredno i trgovačko središte koje su osvojili Normani 1091. godine. Scicli je bio jedno od središta sicilijanske večernje, pobune protiv Anžuvinaca 1282. godine. Koristeći pobunu protiv Anžuvinaca, kralj Pedro III. Aragonski je izvršio invaziju i postao kralj Sicilije. Scicli je pripadao Aragonskom kraljevstvu sve do ujedinjenja Italije u 19. stoljeću.

God. 1693. potres je gotovo uništio cijeli grad, a poslije ove katastrofe grad je obnovljen u baroknom planu. Građevine sicilijanskog baroka daju gradu elegantni izgled koji privlači mnogo turista.

Crkva sv. Mateja

Znamenitosti

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Od baroknih građevina najznamenitije su:

  • Crkva sv. Mateja (San Matteo), na istoimenom brdu u Starom gradu, je bila župnom crkvom do 1874. godine.
  • Nova Gospina crkva (Santa Maria la Nova), obnovljena u baroknom stilu ima neoklasicističko pročelje, a unutra se čuva drvena skulptura Madonna della Pietà, vjerojatno bizantskog podrijetla.
  • Barokna Crkva sv. Ignacija posjeduje svetu sliku Madonna dei Milìci koja se nosi u svibanjskoj procesiji kojom se slavi ukazanje Gospe na bijelom konju s mačem 1091. godine, događaj koji je potaknuo Normane na osvajanje Sicilije.
  • Crkva sv. Ivana Evanđeliste (San Giovanni Evangelista) ima konkavno-konveksno pročelje poput Borrominijeve crkve sv. Karla (San Carlino alle Quattro Fontane) u Rimu. Iznutra je eliptičnog oblika s eliptičnom kupolom, a štuko ukrasi i dekoracije su iz 19. stoljeća.
  • Barokna slikovita Crkva sv. Bartolomeja San Bartolomeo (slika desno).
  • Gradska vijećnica (Palazzo Spadaro), Palazzo Fava i Palazzo Beneventano su prepune baroknih ukrasa, osobito na portalima i balkonima.
  • Crkva sv. Ivana Evađelista
    Crkva sv. Ivana Evađelista
  • Crkva sv. Bartolomeja
    Crkva sv. Bartolomeja
  • Chiesa di S. Maria La Nova
    Chiesa di S. Maria La Nova
  • Ljetovalište Sampieri
    Ljetovalište Sampieri

Vanjske poveznice

  1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka
  1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Scicli
v • r • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Scicli&oldid=155681"