Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Grecizam

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 148025 od 22. rujan 2021. u 02:03 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Grecizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz grčkog jezika dolaze uglavnom preko utjecaja latinskog, a kasnije kroz posuđenice iz znanosti. Postojao je i utjecaj Bizanta na hrvatski jezik (na primjer livada od λιβάδι - livadi). Veliki dio tehničkog i znanstvenog leksikona engleskog i drugih zapadnih europskih jezika se sastoji od grčkih i latinskih riječi, ipak nisu svi zapadnoeuropski jezici podjednako prihvatili klasične tehničke riječi i izraze. Njemački je na primjer pokušao stvoriti svoj tehnički vokabular iz domaćih elemenata, Wasserstoff vodik (Wasser - voda + Stoff - stvar, materija) prema grčkom hydrogenes ('υδωρ hydōr - voda + γενης genēs - rođen, koji stvara) dok se u službenom njemačkom dalje može govoriti o Fernsprecher (fern - daleko, udaljeno + Sprecher - govornik), javni telefoni su označeni sa međunarodno priznatim telefon (τηλε tēle - daleko + φωνη fōnē - zvuk). Grecizmi se zajedno s latinizmima nazivaju europeizmi ili internacionalizmi, jer su ti leksemi rašireni u brojnim jezicima.

Poveznice

Izvori

Etimološki rječnici: