Hrvatski zavod za zapošljavanje

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 336335 od 18. studenoga 2021. u 04:55 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
Skoči na:orijentacija, traži

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) je tijelo javne vlasti koje na temelju javnih ovlasti provodi programe zapošljavanja. Sjedište HZZ-a je u Zagrebu, Savska cesta 64.

Ustrojen je područno putem područnih službi i njihovih ispostava, a djelokrug zavoda izlazi i izvan granica Republike Hrvatske, u međunarodnome posredovanju zapošljavanja. U sjedištu zavoda u Zagrebu postoji posebna organizacijska cjelina nazvana Središnja služba koja je ujedno i drugostupanjsko tijelo u upravnom postupku.

Sadašnji ustroj ustanovljen je Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Povijest

Republički zavod za zapošljavanje u Narodnoj Republici Hrvatskoj osnovan je 1960. godine,[1] istovremeno sa zavodima za zapošljavanje radnika kao samostalnim ustanovama koje se osnivaju za područje jedne ili više općina. Temeljni je bio Zakon o službi za zapošljavanje radnika (»Službeni list FNRJ«, br. 27/60.)

Naziv

Naziv je pomijenjen nekoliko puta.

Popis područnih službi

Područne službe postoje u svakoj pojedinoj županiji, a za područje Zagrebačke županije i grada Zagreba djeluje jedna područna služba i to u njihovom zajedničkom sjedištu – Zagrebu. U dvije županije postoje po dvije područne službe. Tako u Sisačko-moslavačkoj županiji postoje područne službe u Sisku i Kutini, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji područne službe u Vukovaru i Vinkovcima. Dvije područne službe imaju svoja sjedišta izvan sjedišta županija i to Križevačka i Pulska. Ukupno postoji 22 područne službe i pripadajućih 95 ispostavâ.

Područna služba u Bjelovaru

Ispostave u Čazmi, Daruvaru, Garešnici i Grubišnome Polju.

Područna služba u Čakovcu

Ispostave u Murskome Središću i Prelogu.

Područna služba u Dubrovniku

Ispostave na Korčuli-Lastovu, te u Metkoviću i Pločama.

Područna služba u Gospiću

Ispostave u Korenici, Donjemu Lapcu, Novalji, Otočcu, Senju.

Područna služba u Karlovcu

Ispostave u Ogulinu, Ozlju, Dugoj Resi, Slunju i Vojniću.

Područna služba u Krapini

Ispostave u Klanjcu, Donjoj Stubici, Pregradi, Zaboku i Zlatar Bistrici.

Područna služba u Križevcima

Ispostave u Đurđevcu i Koprivnici.

Područna služba u Kutini

Ispostava u Novskoj.

Područna služba u Osijeku

Ispostave u Belome Manastiru, Đakovu, Donjemu Miholjcu, Našicama i Valpovu.

Područna služba u Požegi

Ispostava u Pakracu.

Područna služba u Puli

Ispostave u Buzetu, Labinu, Pazinu, Poreču, Rovinju i Umagu.

Područna služba u Rijeci

Ispostave na Cresu-Lošinju i u Crikvenici, Čabru, Delnicama, na Krku, u Opatiji, na Rabu i u Vrbovskome.

Područna služba u Sisku

Ispostave u Dvoru, Glini, Gvozdu, Hrvatskoj Kostajnici, Topuskome, Petrinji i Sunji.

Područna služba u Slavonskome Brodu

Ispostave u Novoj Gradiški i Okučanima.

Područna služba u Splitu

Ispostave na Hvaru, u Imotskome, Kaštelama, Makarskoj, Omišu, Sinju, Solinu, Supetru (na Braču), Trogiru, Trilju, na Visu i u Vrgorcu.

Područna služba u Šibeniku

Ispostave u Drnišu, Kninu i Vodicama.

Područna služba u Varaždinu

Ispostave u Cestici, Ivanecu, Ludbregu i Novome Marofu.

Područna služba u Vinkovcima

Ispostava u Županji.

Područna služba u Virovitici

Ispostave u Orahovici, Pitomači i Slatini.

Područna služba u Vukovaru

Ispostava u Iloku.

Područna služba u Zadru

Ispostave u Benkovcu, Biogradu na Moru, Gračacu, Obrovcu i na Pagu.

Područna služba u Zagrebu

Ispostave u Dugome Selu, Ivanić Gradu, Jastrebarskome, Samoboru, Sesvetama, Svetome Ivanu Zelini, Vrbovcu, Velikoj Gorici i Zaprešiću.

Kritike

Hrvatski zavod za zapošljavanje je bio na meti kritika zbog brisanja nezaposlenih iz statistike,[2] ali i izbjegavanja plaćanja novčane naknade svim nezaposlenima. Tako godišnji prosjek za 2009. ukazuje da je naknadu za nezaposlene koristilo 68.967 osoba ili 26,2 % ukupno nezaposlenih. Dakle, preko 74 % nezaposlenih nije dobivalo novčanu naknadu od HZZ-a.[3]

Literatura

  • Maravić, Živko; Humek, Paula; Milojević, Miloš; Mrmak, Andrija; Tarbuk, Dragan; Vinski, Dora. (redak.), Deset godina rada Zavoda za zapošljavanje u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj : 1960. – 1970., Republički zavod za zapošljavanje, Zagreb, 1970.
  • Mjesečni statistički bilten Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.

Izvori

  1. Mrmak, Andrija. Razvoj službe za zapošljavanje. u: Maravić, Živko; Humek, Paula; Milojević, Miloš; Mrmak, Andrija; Tarbuk, Dragan; Vinski, Dora. (redak.), Deset godina rada Zavoda za zapošljavanje u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj : 1960. – 1970., Republički zavod za zapošljavanje, Zagreb, 1970., str. 19. – 25.
  2. "HZZ: Nije nam cilj brisanje nezaposlenih samo zbog statistike". Index. 29. ožujka 2003.. http://www.index.hr/vijesti/clanak/hzz-nije-nam-cilj-brisanje-nezaposlenih-samo-zbog-statistike/128392.aspx Pristupljeno 10. rujna 2010. 
  3. "HZZ ostaje bez novca za naknade za vojsku nezaposlenih!?". SEEbiz. 25. travnja 2010.. http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/hzz-ostaje-bez-novca-za-naknade-za-vojsku-nezaposlenih!%3F,75537.html Pristupljeno 10. rujna 2010. 

Vanjske poveznice

  • Službeno mrežno mjesto Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje – URL: http://www.hzz.hr