Čazma

Čazma
	Datoteka:Čazma (grb).gif
Država	Hrvatska
Županija	Bjelovarsko-bilogorska
Površina
- ukupna	240 km2
Stanovništvo (2011.)
- ukupno	8.077 stan.
Gradonačelnik	Dinko Pirak
Zaštitnik	Sveta Marija Magdalena
Poštanski broj	43240
Pozivni broj	+385 (0)43
Autooznaka	BJ
Službena stranica	www.cazma.hr
Zemljovid
	; Čazma Čazma na zemljovidu Hrvatske

Čazma (mađarski Csázma, davno Csezmice) je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja

U sastavu grada nalazi se 36 naselja (stanje 2006), to su: Andigola, Bojana, Bosiljevo, Cerina, Čazma, Dapci, Dereza, Donji Draganec, Donji Dragičevci, Donji Lipovčani, Donji Miklouš, Gornji Draganec, Gornji Dragičevci, Gornji Lipovčani, Gornji Miklouš, Grabik, Grabovnica, Komuševac, Marčani, Martinac, Milaševac, Novo Selo, Općevac, Palančani, Pavličani, Pobjenik, Pobrđani, Prnjarovac, Prokljuvani, Sišćani, Sovari, Suhaja, Vagovina, Vrtlinska, Vučani i Zdenčec.

Zemljopis

Čazma je smještena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 60 km jugoistočno od Zagreba i 30 km od Bjelovara na obroncima Moslavačke gore. Kroz grad Čazmu protječe rijeka Česma.

Stanovništvo

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Čazma, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisa	ukupno	Hrvati	Srbi	Jugoslaveni	ostali
1991.	15.263	13.897 (91,05%)	685 (4,48%)	234 (1,53%)	447 (2,92%)
1981.	16.632	14.703 (88,40%)	779 (4,68%)	884 (5,31%)	266 (1,59%)
1971.	18.487	17.013 (92,02%)	1.116 (6,03%)	168 (0,90%)	190 (1,02%)

Po popisu iz 2001. godine, područje grada Čazme je imalo 8.895 stanovnika.
Prema popisu stanovništva 2011. godine područje grada Čazme je imalo 8.077 stanovnika.^[1]

Čazma (naseljeno mjesto)

1971. - 1.754 (Hrvati - 1.564, Srbi - 90, Jugoslaveni - 56, ostali - 44)^[2]
1981. - 2.489 (Hrvati - 2.015, Jugoslaveni - 354, Srbi - 66, ostali - 54)
1991. - 2.785 (Hrvati - 2.540, Srbi - 86, Jugoslaveni - 69, ostali - 90)
2001. - 2.878
2011. - 2.801 ^[1]

Gradska uprava

Tijela grada Čazme jesu:

Gradsko vijeće

Gradonačelnik

Povijest

Smatra se da je Čazma osnovana 1226. kad je biskup Stjepan II. Babonić osnovao župu iako se Čazma spominje kao posjed zagrebačkog biskupa u Felicijanovoj ispravi o osnutku Zagrebačke biskupije 1094.

1094. godine u Zagrebu je osnovana biskupija. 1101. ugarski kralj Koloman sklopio je s hrvatskim velikašima ugovor na Dravi. Po tom sporazumu Hrvati slobodno biraju Kolomana za svog kralja, Hrvatska ostaje slobodna zemlja, i samo je preko kralja povezana s Ugarskom. Kralj Koloman obavlja kraljevsku vlast u Hrvatskoj i to dvjema cestama koje se po njemu dugo zovu Kolomanove ceste.

Prva takva cesta vodi preko Drave, preko Križevaca, Vrbovca i Zagreba prema moru i Rijeci, a druga od Koprivnice, preko Jagnjetovca, Rovišća, Čazme, Siska i Topuskog do Knina i Splita. Ova je druga Kolomanova ili čazmanska cesta važnija, jer bolje povezuje sjevernu i južnu Hrvatsku.

Zagrebački biskup Stjepan II. (1227.-1247.) na mjestu današnje Čazme, na spomenutovoj Kolomanovoj cesti osnovao novo naselje koje je nazvao Nova Čazma. Biskup Stjepan II. vrlo je brzo shvatio da je Čazma prirodni centar Zagrebačke biskupije pa je stoga lakše upravljati biskupijom iz Čazme negoli iz Zagreba. Radi uprave biskupije i posjeda sagradio je u Novoj Čazmi biskupski dvor, koji je kasnije postao tvrđava za obranu od Turaka. 1232. biskup Stjepan II. uredio je u Novoj Čazmi zborni kaptol. Dokaz o osnutku Zbornog kaptola u Čazmi je povelja biskupa Stjepana II. Povelja je postala statut ili zakon za život i djelovanje čazmanskog kaptola.

Kaptol je opstao do 1537. godine, a sasvim ga uništava Malkoč-beg, 7 godina nakon što su Turci zauzeli Čazmu. 1552. Čazma pada pod tursku vlast. Za njihove je vlasti Čazma bila središtem istoimenog sandžaka. Turska je vlast potrajala do 1606. Nakon oslobođenja, hrvatski plemenitaš Toma Erdödy je obnovio biskupski kaštel u Čazmi.

Gospodarstvo

Gospodarstvo se temelji na malim poduzećima te na poljoprivredi jer je Čazma smještena u ruralnoj okolici. Najvažnije poduzeće je prijevoznička firma "Čazmatrans".

Poznate osobe

Šimun Erdődy, hrvatski ban (1530.-1534.) i zagrebački biskup (1518.-1543.).
Slavko Kolar, hrvatski književnik
Ivan Česmički (Janus Panonius), hrvatski književnik
Anton Cetin, rodom iz obližnje Bojane, hrv., fra. i kan. likovni umjetnik
Franjo Matešin, hrvatski slikar iz Bojane
Ivo Horvat, hrvatski botaničar
Ivo Serdar, hrvatski glumac
Aleksandar Marks, hrvatski slikar
Vlado Franjević, hrvatski slikar
Matko Antolčić, hrvatski slikar
Zdenka Pozaić, hrvatska grafičarka

Spomenici i znamenitosti

Svake godine se održava supermaraton Zagreb-Čazma, popularno zvan "Od zagrebačkog do čazmanskoga kaptola".

Čazma: Crkva sv. Marije Magdalene
Grabovnica: Božićna bajka, turistička manifestacija
Bojana: Galerija Matašin i bojani Božić u Bojani na imanju akademskoga slikara Franje Matašina

Obrazovanje

Kultura

Povijesne isprave iz 14. stoljeća navode nekolicinu crkava u Čazmi, od kojih je ostala samo crkva sv. Marije Magdalene. Crkva je bila građena u romanično-gotičkom stilu, a kasnije nadogradnje i obogaćivanje inventara su joj dale i barokne elemente.

galerija Antona Cetina
spomen-izložba hrvatskog botaničara Ive Horvata
Gradska knjižnica Čazma^[3]

Šport

Od 1976. održava se utrka Supermaraton Zagreb - Čazma poznata i kao «Od Kaptola do Kaptola» jer joj je start na Zagrebačkom, a cilj na Čazmanskom kaptolu.

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 Popis stanovništva 2011. DZS. Pristupljeno 12. ožujka 2018.
↑ CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
↑ Gradska knjižnica Čazma
↑ Hrvatski odbojkaški savez (2. studeni 2020.). "Hrvatska odbojkaška natjecanja". hos-cvf.hr. https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=klub&obrazac=1&id=58 Pristupljeno 2. studeni 2020.