Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Ovo je glavno značenje pojma Orahovica. Za druga značenja pogledajte Orahovica (razdvojba).
Orahovica
Država Hrvatska
Županija Datoteka:Zastava viroviticko podravske zupanije.gif Virovitičko-podravska
Površina
 - ukupna 123,9 km2
Nadmorska visina 180 mnm
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 5.792 stan.
Gradonačelnik Saša Rister (HDZ)
Gradsko vijeće
 - predsjednik Radoje Medenica
 - broj članova 15
Dan grada 3. svibnja
Zaštitnik Našašće Svetog Križa
Poštanski broj 33515
Pozivni broj +385 (0)33
Autooznaka SL
Službena stranica orahovica.hr
Zemljovid
Orahovica na karti Hrvatska
Orahovica
Orahovica
Orahovica na zemljovidu Hrvatske

Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji. Zovu ju i 'malom Švicarskom' te 'Gradom blizanaca'. Jedan je od oslonaca turizma Virovitičko-podravske županije.

Gradska naselja

Grad Orahovica sastoji se od 13 naselja (stanje 2006.), to su: Bijeljevina Orahovička, Crkvari, Dolci, Donja Pištana, Duzluk, Gornja Pištana, Karlovac Feričanački, Kokočak, Magadinovac, Nova Jošava, Orahovica, Stara Jošava i Šumeđe.

Zemljopis

Svojim je sjevernim dijelom Orahovica otvorena prema ravničarskim predjelima, a jugozapadnim dijelom graniči s obroncima Papuka i Krndije, odnosno s Parkom prirode Papuk. Smještena je na cesti (M3) Varaždin-Koprivnica-Našice-Osijek. Kroz grad prolazi rijeka Vučica. Nažalost, sam grad nema željezničku stanicu, no najbliža se nalazi nekoliko kilometara dalje, u prigradskom naselju Duga Međa. Iako se nalazi u Virovitičko-podravskoj županiji, Orahovica je uz Viroviticu orijentirana i prema Požegi, a preko Našica i prema Osječko-baranjskoj županiji.

Stanovništvo

Grad Orahovica ima 5.792 stanovnika (2001.), od toga u samoj Orahovici živi 4.262 stanovnika.

Orahovica (naseljeno mjesto)

Orahovica
godina popisa 2001. 1991. 1981. 1971. 1961.
Hrvati 3.519 (82,56%) 2.999 (69,51%) 2.593 (64,74%) 2.587 (76,26%) 2.453 (80,82%)
Srbi 478 (11,21%) 771 (17,87%) 618 (15,43%) 604 (17,80%) 495 (16,30%)
Jugoslaveni 0 218 (5,05%) 649 (16,20%) 118 (3,47%) 19 (0,62%)
ostali i nepoznato 265 (6,21%) 326 (7,55%) 145 (3,62%) 83 (2,44%) 68 (2,24%)
ukupno 4.262 4.314 4.005 3.392 3.035

CD-rom: "Naselja i stanovništvo RH 1857.-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava

Na lokalnim izborima 2021. godine za gradonačelnika je izbran Saša Rister iz Hrvatske demokratske zajednice.

Povijest

U povijesti se Orahovica prvi puta spominje u ispravi kralja Andrije II. iz 1228. godine kojom se određuju međe između posjeda porodice Teten iz Ozyaga (Osuvak) i posjeda plemenite porodice orahovičke iz Orahovice. U ispravi se navodi da su posjedi povezani veoma dobrim tvrdim cestama.

Godine 1347. naselje postaje posjed Lovre Tota i njegovog sina Nikole Konta, utemeljitelja moćne i utjecajne obitelji Iločki. Smatra se da je Nikola Kont, kao jedna od najvažnijih osoba u državi (bio je ugarski palatin), dao sagraditi veliku utvrdu iznad Orahovice. Godine 1471. svi njegovi posjedi postaju vlasništvo Lovre Iločkoga.

Turci su zauzeli Orahovicu 1542. i vladali tim područjem sve do 1690. godine. Zabilježeno je da je prvih godina 15. stoljeća u Orahovici postojala crkva sv. Kate, od koje je danas ostao komad dovratnika koji se nalazi pri ulazu u današnju sakristiju.[1]

Oslobođenjem tih krajeva od Turaka u ove krajeve dolazi novo plemstvo, među njima i Mihalovići, koji su dobili Orahovicu kao posjed.[2]

Religija

Župna crkva Našašća Sv. Križa, centar grada
  • Katolici: Župna crkva Našašća sv. Križa (sagrađena sredinom 18. st.) nalazi se u samom središtu grada.
  • Pravoslavci: manastir Sv. Nikole smješten izvan grada, blizu naselja Duzluk.
  • Protestanti: Evanđeoska pentekostna crkva "Betanija", nalazi se u gradskom parku na adresi Josipa bana Jelačića.

Gospodarstvo

  • Najstarija i najuspješnija tvrtka u Orahovici je Radlovac IGM d.d, istaknuti proizvođač kamenih materijala i betona. Radlovac je među malobrojnim kompanijama u Hrvatskoj i Europi koja se može pohvaliti stogodišnjom tradicijom
  • U Orahovici se nalazi Keramika Modus - jedina tvornica keramičkih pločica u Republici Hrvatskoj
  • Pan parket Orahovica - tvornica parnel parketa, proizvođač i izvoznik parketa,
  • PP Orahovica - poljoprivredno poduzeće, proizvođač žitarica, vina i ribe,
  • * "SLAVIN" - međunarodni sajam vinogradarstva, vinarstva i voćarstva koji se održava svake godine. Slavin se održava tri dana u velikoj športskoj dvorani. Glavni je cilj sajma okupljanje vinogradara, voćara, i trgovaca razne opreme

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

  • Ružica grad ili Velika utvrda Orahovica - utvrđeni grad, prvi put spominje se kao kraljevski posjed 1357. godine. Do turske invazije mijenjao je više puta vlasnike, a 1687. godine zauzimaju ga Turci. Ta utvrda, koja je istodobno grad, dvor i tvrđava stoljećima je nadograđivana, a imala je više tornjeva, kula i bastiona, djelomično oplemenjena umjetničkim elementima stare arhitekture.
  • kompleks manastira Sv. Nikole iznad mjesta Duzluka
  • Orahovičko jezero - nalazi se u podnožju planine Papuka, nedaleko Ružice grada. Glavno i najposjećenije odredište Orahovice tijekom ljetnih dana.
  • Obnovljena vodenica u središtu grada (u parku)
  • Lokomotiva 'Ćiro' koja je prometovala Gutmanovom uskotračnom željeznicom
    Lokomotiva "Ćiro" koja je nekada prolazila kroz grad Orahovicu. Sada je obnovljena, uređena i izložena turistima.
  • Stari grad - slabije poznata utvrda slična Ružici gradu
  • Vodenica - slabije poznata gradina podno Ružice grada[1]
  • Ostaci srednjovjekovne utvrde Ružica grad
    plemićka kurija kod Orahovice (curiae nobilitaris) - slabije poznata gradina kod Ružice grada[1][4]

Obrazovanje

  • Srednja škola "Stjepan Ivšić"
  • Osnovna škola "Ivane Brlić - Mažuranić
  • Dječji vrtić "Palčić"
  • Glazbena škola (ogranak slatinske glazbene škole)
  • Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, sveučilišni preddiplomski i diplomski studij Fizioterapije

Dostupno djeci

  • Gradska knjižnica, smještena u parku, blizu vodenice.
  • INFOR - Udruga za informatiku i naprednu tehnologiju. Bavi se pokretanjem i organiziranjem informatičko-publicističke djelatnosti, organizira natjecanja umreženih računala (LAN PARTY), razvija interes mladeži za informatiku i tehničku kulturu.
  • Park i stambeni blokovi uz rijeku Vučicu u središtu Orahovice
    Bazen - u sklopu Crvenog Križa. Za građanstvo je otvoren samo određenim danima u tjednu.

Kultura

  • Gradski muzej Orahovica
  • Enigmatska udruga Orahovica
  • Orahovačko proljeće - tradicionalna kulturna manifestacija (održava se svake godine)i predstavlja otvorenje turističke sezone u Orahovici. Tijekom Orahovačkog proljeća u Orahovici se održavaju razne kazališne predstave, izložbe, športske manifestacije, smotra KUD-ova, rock koncerti i ostalo. Tradicionalno - Orahovačko proljeće održava se svake godine, a središnja manifestacija - Cvjetni korzo održava se prve nedjelje u 6. mjesecu
Kurija Mihalović sagrađena u drugoj polovici 18. stoljeća - danas knjižnica i muzej grada Orahovice

Tijekom cijele godine Turistička zajednica grada Orahovice organizira razne programe i zabavne događaje kako bi privukli mnogo turista u grad Orahovicu. Do sada su se organizirali razni petoboji, višeboji, fišijade, turniri...

Turizam

Secesijska zgrada hotela u središtu Orahovice

Grad Orahovica polako postaje jedno od najatraktivnijih turističkih odredišta Virovitičko-podravske županije. Svojim brojnim znamenitostima, športskim aktivnostima, jezerom, prelijepom prirodom i događajima privlači sve više turista.

Šport

Malonogometni turnir "Zima" održava se od 1989.

Svjetski jedinstveno natjecanje, utrka motokultivatora, održava se u Orahovici na motocross stazi više od deset godina. Utrka ima status državnog prvenstva.[5]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, sv.13 br.1 ožujak 1914. Gjuro Szabo: Orahovičke gradine
  2. Itemid=30 Feričanci.net Veleposjednici Mihalović
  3. Vladimir Lončarević: Milan Ivšić - za »kršćanski etos« gospodarstva, Glas Koncila, Velika Gospa 2011., str. 32
  4. Dorotea Bačić: Srednjovjekovna baština Parka prirode Papuk, Velika, 2009., str. 34.
  5. https://www.icv.hr/2020/09/svjetski-unikat-utrka-motokultivatora-i-moto-spektakl-postali-orahovacki-brend/

Vanjske poveznice