Trilj

Trilj
Most u Trilju Most u Trilju
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska
Stanovništvo (2011.)
- ukupno	9.109 stan.
Gradonačelnik	Ivan Bugarin (HDZ)
Poštanski broj	21240
Pozivni broj	+385 (0)21
Autooznaka	ST
Službena stranica	www.trilj.hr
Zemljovid
Trilj Trilj na zemljovidu Hrvatske

Trilj (u rimsko doba Tilurium) je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Položaj na komunikacijskom smjeru između priobalja i unutrašnjosti Dalmacije, na mjestu najpovoljnijeg prijelaza preko rijeke Cetine neposredno prije njenog kanjonskog korita, odredio je ulogu Trilja u prošlosti, određuje je danas, a zacijelo će tako biti i u budućnosti. Na području grada Trilja sačuvani su brojni arheološki nalazi koji svjedoče o kontinuitetu življenja još od najstarijih prapovijesnih vremena.Prvi etnički poznati stanovnici ovog kraja bili su ilirski Delmati. Živjeli su u gradinskim naseljima čiji položaji prate komunikacijski smjer koji je povezivao njihovo središte Delminium s jadranskom obalom. Stotinu i pedeset godina žestokih borbi s Rimljanima (156. pr. Kr. – 9.) završilo je konačnim porazom Delmata nekoliko godina poslije Kristova rođenja.

Nakon toga, Rimljani su na Gardunu iznad današnjeg Trilja podigli reprezentativni vojni logor Tilurium za svoju VII. legiju koja će  zbog vjernosti caru dobiti naziv Claudia pia fidelis. Legionari su s toga strateškog položaja lako kontrolirali prijelaz preko rijeke Cetine (ant. Hippus), a uz most koji pripada Tiluriumu razvilo se naselje čije ime o toj pripadnosti zorno svjedoči: Pons Tiluri (Ponteluri, Pons Ciluri) – čiji će hrvatski oblik postati Trilj. Rimljani donose svoje gospodarske i kulturne stečevine. Gradi se sustav kolnih cesta od Salone prema unutrašnjosti Provincije Dalmacije.

Gradska naselja

Gradu Trilju pripada 26 naselja (stanje 2006), to su: Bisko, Budimir, Čačvina, Čaporice, Gardun, Grab, Jabuka, Kamensko, Košute, Krivodol, Ljut, Nova Sela, Podi, Rože, Strizirep, Strmendolac, Tijarica, Trilj, Ugljane, Vedrine, Velić, Vinine, Vojnić Sinjski, Voštane, Vrabač i Vrpolje.

Zemljopis

Trilj je smješten u unutrašnjosti Dalmacije, na rijeci Cetini, u zaleđu grada Splita, od kojeg je udaljen 25 kilometara zračne linije. Na jugozapadu ga dijeli od mora planina Mosor od kojeg je udaljen zračnom linijom petnaestak kilometara. Trilj ima submediteransku klimu. Oduvijek je značajno prometno čvorište i najznačajniji mostni prijelaz u unutrašnjosti Dalmacije. Grad i okolica obiluju prirodnim ljepotama i povijesnim spomenicima. Veličina grada i broj stanovnika mijenja se kroz povijest.

Stanovništvo

Popis 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Trilj ima 9.109 stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,20%, a po vjerskom opredjeljenu većinu od 98,59% čine pripadnici katoličke vjere.

Danas je grad spojen sa selom Vedrinama, te zajedno čine jedinstvenu urbanu cjelinu s preko 5.000 stanovnika. U samom gradu živi oko 3.000 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika naselja/grada Trilja za razdoblje od 1857. do 2011. godine
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:600 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:14000 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:2000 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:1000 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.
bar:2011 text:2011.

PlotData=

color:barra width:20 align:left

bar:1857 from:0 till: 7116
bar:1869 from:0 till: 8078
bar:1880 from:0 till: 8555
bar:1890 from:0 till: 10060
bar:1900 from:0 till: 11475
bar:1910 from:0 till: 11903
bar:1921 from:0 till: 12337
bar:1931 from:0 till: 12972
bar:1948 from:0 till: 12586
bar:1953 from:0 till: 13338
bar:1961 from:0 till: 13507
bar:1971 from:0 till: 13529
bar:1981 from:0 till: 13394
bar:1991 from:0 till: 13894
bar:2001 from:0 till: 10799
bar:2011 from:0 till: 9109

PlotData=

bar:1857 at: 7116 fontsize:S text: 7.116 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 8078 fontsize:S text: 8.078 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 8555 fontsize:S text: 8.555 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 10060 fontsize:S text: 10.060 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 11475 fontsize:S text: 11.475 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 11903 fontsize:S text: 11.903 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 12337 fontsize:S text: 12.337 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 12972 fontsize:S text: 12.972 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 12586 fontsize:S text: 12.586 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 13338 fontsize:S text: 13.338 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 13507 fontsize:S text: 13.507 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 13529 fontsize:S text: 13.529 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 13394 fontsize:S text: 13.394 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 13894 fontsize:S text: 13.894 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 10799 fontsize:S text: 10.799 shift:(-10,5)
bar:2011 at: 9109 fontsize:S text: 9.109 shift:(-10,5)

TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>

Napomena: Trilj je nastao izdvajanjem iz općine Sinj te je dio podataka o broju stanovnika za razdoblje od 1857. do 1981. godine sadržan u podacima općine Dugopolje.

Uprava

Gradonačelnik Trilja je Ivan Bugarin (HDZ).

Povijest

Pogled prema zapadu sa sredine Triljskog mosta na rijeku Cetinu

U rimsko doba, ovdje je bio vrlo važan most preko Cetine, na prometnici Salona (današnji Solin, Hrvatska) - Argentaria (današnja Srebrenica, Bosna i Hercegovina). Upravo se tu, na mjestu današnjega grada Trilja (u starorimskim putopisima i cestovnim postajama se spominje kao "Pons Tiluri) račvala u dva pravca - jedan je pravac išao preko Delminija, na sjeveroistok prema Argentariji, a drugi preko Narone, današnjega Vida kraj Metkovića, prema Scodri (današnji Skadar, Shkodra, u Albaniji) i Dirahiju, na jugoistoku.

Gospodarstvo

U prijeratnom razdoblju popriličan broj stanovnika radio je u tvornici Cetinka koja se bavila proizvodnjom plastičnih proizvoda, a tijekom rata je proizvodila ručne bombe. Završetkom rata tvornica propada, dio radnika dobiva otpremnine a dio ne. Danas je stanovništvo angažirano u uslužnim djelatnostima turističkog tipa, poljoprivredi i djelomično proizvodnji gotovih građevinskih proizvoda. U samom centru grada Trilja nalaze se ugostiteljski objekti te hotel Sv. Mihovila.

Poznate osobe

• Grše, glazbenik
• Katarina Banić, Miss Hrvatske (2010.)
• Ante Jozić, hrvatski nadbiskup

Spomenici i znamenitosti

Brojni arheološki nalazi u novije vrijeme pronađeni u koritu rijeke Cetine, ali i brojna arheološka nalazišta u najbližoj okolici (prapovijesna gradinska naselja na Gardunu, Čaporicama, Vedrinama) govore o njegovom značaju u prapovijesno vrijeme. Najpoznatiji od njih je Tilirium, rimski legionatski logor, po kojem je Trilj i dobio ime.

Utvrda Nutjak nalazi se na početku sutjeske rijeke Cetine nizvodno od Trilja.

Obrazovanje

• Osnovna škola Trilj

Kultura

Na području grada Trilja djeluje više kulturnih ustanova i udruženja:

• limena glazba "Trilj",
• klapa "Trilj",
• dramska udruga "Tilirium",
• likovna udruga "Trilj" i
• Muzej triljskog kraja

Turistička zajednica grada Trilja je 5. srpnja 2019. otvorio Turistički informativni centar (TIC). Turistički informativni centar će raditi do 1. rujna 2019. svakim danom (osim ponedjeljkom) od 10 do 18 sati.

Od 2017. se svakog srpnja održava Thrill Blues Festival, s preko 1.000 posjetioca svake godine.

Šport

Na području Trilja djeluje više športskih klubova koji obogaćuju život u gradu tokom cijele godine:

• rukometni klub "Trilj - Pršut Voštane" simbol grada,
• Kuglački klub "Bojovnik Trilj", ranije "Cetinka" i "Trilj"
• košarkaški klub "Cetina"
• boćarski klub Trilj
• nogometni klub "Trilj"
• malonogometni klub Trilj
• planinarsko društvo "Jelinak" Trilj

Literatura

• Marin Buovac: Poganski običaj prilaganja obola Konstantina V. Kopronima i Lava IV. u inhumiranim grobovima na prostoru istočnojadranske obale, Znanstveni skup "Hrvatska arheologija i Aachenski mir, 812.-2012." - Zadar, 2012 (poster sekcija).
• Marin Buovac: Rimski amfiteatri na tlu istočnog Jadrana i zaobalja / Römische Amphitheater auf dem ostadriatischen Gebiet und Hinterland, Histria Antiqua, vol. 22, Pula, 2013., str. 129 - 156.
• Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50.

Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Trilj

Nedovršeni članak Trilj koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.