| Čačvina | |
|---|---|
  Čačvina Čačvina na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
| Općina/Grad | Trilj |
| Zemljopisne koordinate | 43°36′43″N 16°47′20″E / 43.612°N 16.789°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 98 |
| Pošta | 21240 Trilj [1] |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | ST |
 Čačvina Čačvina na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije | |
 Srednjovjekovna utvrda Čačvina
| |
Čačvina je naselje u sastavu Grada Trilja, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Zemljopis
Nalazi se oko 5 km zapadno od Trilja. Najbliža naselja su Velić (1 km sjeverno) i Vrpolje (3 km zapadno).
Stanovništvo
Kretanje broja stanovnika naselje Tijarica za razdoblje od 1857. do 2001. godine[2]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:500 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:350 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:20 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 124 bar:1869 from:0 till: 0 bar:1880 from:0 till: 247 bar:1890 from:0 till: 267 bar:1900 from:0 till: 326 bar:1910 from:0 till: 302 bar:1921 from:0 till: 0 bar:1931 from:0 till: 140 bar:1948 from:0 till: 279 bar:1953 from:0 till: 298 bar:1961 from:0 till: 291 bar:1971 from:0 till: 288 bar:1981 from:0 till: 260 bar:1991 from:0 till: 155 bar:2001 from:0 till: 98
PlotData=
bar:1857 at: 124 fontsize:S text: 124 shift:(-10,5) bar:1869 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5) bar:1880 at: 247 fontsize:S text: 247 shift:(-10,5) bar:1890 at: 267 fontsize:S text: 267 shift:(-10,5) bar:1900 at: 326 fontsize:S text: 326 shift:(-10,5) bar:1910 at: 302 fontsize:S text: 302 shift:(-10,5) bar:1921 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5) bar:1931 at: 140 fontsize:S text: 140 shift:(-10,5) bar:1948 at: 279 fontsize:S text: 279 shift:(-10,5) bar:1953 at: 298 fontsize:S text: 298 shift:(-10,5) bar:1961 at: 291 fontsize:S text: 291 shift:(-10,5) bar:1971 at: 288 fontsize:S text: 288 shift:(-10,5) bar:1981 at: 260 fontsize:S text: 260 shift:(-10,5) bar:1991 at: 155 fontsize:S text: 155 shift:(-10,5) bar:2001 at: 98 fontsize:S text: 98 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Napomena: U popisima stanovništva iz 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Vrpolje, kao i dio podataka u popisima stanovništva iz 1880. i 1931.
Poznate osobe
- don Jakov Čota, hrvatski rimokatolički svećenik, glagoljaš
Znamenitosti
Povijest
Čačvina se nalazi pored vjekovnog puta koji iz Cetinske krajine preko Buškog blata vodi prema Livnu i Duvnu. Ovom rutom i danas vodi put od Trilja prema Livnu: državna cesta D220.
Ovaj je prirodni prolaz oduvijek je bio glavni put od Cetinske krajine prema imotskom kraju i jugozapadnoj Bosni, što se može zaključiti iz rasporeda prapovijesnih objekata.
Nad zaseokom Anđelića u Vrpolju nalazi se Jelinak (664 m), a na brdu Umcu (583 m), sjeverozapadno ispod srednjovjekovne utvrde, je Velika-Maroševa gradina. Prapovijesne gomile su i na Ržištu, iznad Živaljića (553 m) je Žutina gomila, gomila Velika Križina (703 m) je na području sela Čačvine, dvije gomile su na položaju Pod kosom u Veliću, a jedna je na padini brijega južno od Vrpolja. Ulomci keramike razasuti su niz prisojnu padinu podno utvrde Čačvine, što svjedoči o povremenom boravku predrimskih stanovnika i na ovom hrptu brijega, na kojem nisu zamijećeni ostaci prapovijesnog objekta.
Jugoistočno od utvrde Čačvina, na prijevoju Priviji, razdjelnici zaselaka gornje i Donje Čačvine, sačuvani su tragovi antičkog kolnika izbrazdanog kolotečinama (spurillae). Ovaj je put sagrađen sredinom prvog stoljeća, kao dio itinerarskog pravca Salona — Argentaria, a bio je korišten i održavan sve do izgradnje suvremenih prometnica. Put je tekao od mosta preko Cetine kod Trilja, rubom Sinjskog polja do Vedrina, a zatim se penjao preko Čačvine, Vrpolja, Velića i Tijarice prema naseljima oko današnjeg Buškog blata.
Više lokaliteta i pokretnih spomenika, registrirano pokraj Rimskog puta, svjedoče o intenzivnom prometu ovim dijelom trase tijekom antike i srednjega vijeka. U Veliću je pronađen miljokaz postavljen za vladavine cara Maximina Tračanina (235. – 238.). Iz Čačvine potječe, danas izgubljen, žrtvenik posvećen bogu Merkuru.
Na položaju Aran u Gornjoj Čačvini, uza sjeverni rub prostrane vrtače, gomila kamenja prikupljena krčenjem skriva ostatke većeg zdanja. Vodoravno složeni redovi četvrtastih kamenih blokova povezanih žbukom, okomita fasada oslonjena na proširenu temeljnu stopu, kao i ulomci keramičkih posuda i tegula, razbacani po površinama okolnih oranica, otkrivaju kako je riječ o antičkom objektu još nepoznate veličine i namjene.
Osim spomenutih lokaliteta, na području sela Čačvine postoje i drugi položaji s materijalnim ostatcima prošlosti. Ispod brda Križine, južno podno utvrde, vire kamene poklopnice kasnosrednjovjekovnih grobova, kakvi su nedavno otkriveni stotinjak metara zapadno izvan suvremenog seoskog groblja, a pokraj staze što vodi k tvrđavi i crkvi Svih Svetih. Toponimi Mirine blizu zaselka Žuljevića i Grebčine sjeverozapadno od Živaljića, također ukazuju na blizinu arheoloških lokaliteta.
Utvrda Čačvina se prvi put spominje 1345., a o njoj više u samom članku o utvrdi.
Šport
Izvori
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Čačvina koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||||
.gif){kind=small}