Cefalù

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 238429 od 21. listopad 2021. u 23:40 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir naselje

Cefalù (sicilijanski: Cifalù; grčki: Κεφαλοίδιον Kephaloídion ili Κεφαλοιδὶς Kephaloidís; latinski: Cephaloedium ili Cephaloedis) je grad i općina na sjevernoj Sicilijanskoj obali Tirenskog mora, u pokrajini Palermo, oko 70 km istočno od grada Palerma. Usprkos malog broja stanovnika (ispod 15.000), Cefalù je glavna turistička atrakcija regije koja privlači milijune turista iz svih dijelova Italije, ali i Europe. Ljeti se broj stanovnika obično utrostruči, a ulice i putovi se zakrče. Grad, koji je dio parka Madonie, uključen je i u mrežu najljepših sela (borghi più belli) Italije, organizaciju malih talijanskih naselja koji se ističu velikim umjetničkim, kulturnim i povijesnim odlikama, ali i mogućnosti urbanog života i usluga za građane<ref>Associazione Borghi più belli d'Italia, borghitalia.it.

  1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka Pristupljeno 12. siječnja 2016.</ref>
Položaj grada Cefalù u Pokrajini Palermo
Stari grad Cefalù

Zemljopisne karakteristike

Srednjovjekovni grad se nalazi na obali ispod 268 m visoke stijene Rocca Cefalù. Obala duljine oko 30 km, između općina Lascari i Pollina, prepuna je plaža u uvalama i uvalicama gdje se smjenjuju visoko grebenje i pješčana obala koja trpi eroziju od djelovanja valova. Za borbu protiv erozije tijekom godina su izgrađene utvrde na obali, kao što su lukobrani u okrugu Kalura<ref>Studija o eroziji obale u gradu Cefaluu i susjednim područjima (PDF), Regija Sicilija - Regionalno tijelo rudarstva

  1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka Pristupljeno 12. siječnja 2016.</ref>
Carl Rottmann, Cefalù 1830.
Katedrala u Cefalù

Povijest

Najstariji tragovi ljudskog obitovanja u Cefalù pronađeni su u dvjema špiljama na sjevernoj strani rta stijene Cefalù, danas okrenute prema gradu. Iz predhelenskog vremena, s kraja 5. stoljeća pr. Kr., datiraju ostaci megalitskih zidina koji su kasnije postali dijelom Dijaninog hrama u središtu grada. U 4. stoljeću pr. Kr. naseljavaju ga Grci koji mu daju ime Κεφαλοίδιον (Kefaloidion), iz grčkog Kefa ili kefalé, što znači „glava” ili „šef”; vjerojatno se odnoseći na njegov rt. Prvi put se u povijesti spominje 396. pr. Kr. kada je kartaški general Himilco potpisao mirovni sporazum sa sicilijanskim Himeranima i stanovnicima Kefaloidiona. God. 307. pr. Kr. osvaja ga Agatoklo, tiranin Sirakuze, a tijekom Prvog punskog rata osvajaju ga Rimljani 254. pr. Kr.. koji su mu dali latinsko ime Cephaloedium. Helenističko-rimski grad imao je pravilan plan sa sporednim cestama koje su izlazile na središnju glavnu os i obilaznicu koja je pratila perimetar zidova. Tijekom bizantske vlasti stanovnici su se preselili iz grada u ravnici na stijenu gdje su izgradili utvrdu, crkve, vojarnu, vodospremnik i peći. God. 858., nakon duge opsade osvajaju ga Arapi, koji mu daju ime Gafludi i pripajaju ga Emiratu Palermo, no od tada počinje propadati. Nakon što ga 1063. god. osvajaju Normani, Ruđer II. Sicilijski daje obnoviti antičko naselje na obali i luku, te daje izgraditi nekoliko spomenika od kojih je najznamenitija katedrala. Od 13. stoljeća grad je pripadao različitim obiteljima do 1451. godine kada postaje vlasništvom biskupa Cefalùa. Nakon što je tu 1857. godine ustrijeljen i ubijen patriot Salvatore Spinuzza, Cefalù je ujedinjenje Italije dočekao tek 1861. godine kada postaje dijelom Kraljevine Italije.

Znamenitosti

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Od 2015. god. katedrala u Cefalúu upisana je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi (zajedno sa starom jezgrom grada Palerma iz vremena ranih Normana i katedralom u Monrealeu)<ref>Arab-Norman Palermo and the Cathedral Churches of Cefalú and Monreale (engl.) Preuzeto 12. siječnja 2016.</ref>. Izgradnja katedrale je započela 1131. god. u stilu normanske arhitekture koji bi se točnije trebao zvati sicilijanskom romanikom. Izvana je dobro očuvana, a uglavnom je ukrašena prepletenim prelomljenim lukovima, dok su prozori naglašeni. Na svakoj strani pročelja je masivan toranj od četiri kata, portal je ispupčen, a polukružna apsida je postavljena na istočnom kraju. Ojačana je kontraforima u obliku uparenih stupaca kako bi se doimali lakšima. Kameni križni svod je vidljiv u koru i desnom transeptu, dok ostatak crkve ima drveni krov. Ukrašeni klaustri su izgrađeni kad i katedrala.

Unutrašnjost katedrale obnovljena je 1559. godine iako su oštri lukovi broda, od starih granitnih stupova, još uvijek vidljivi. Jedini izvorni mozaici su sačuvani u apsidi i u posljednjem dijelu kora; oni su primjerci iznimno fine bizantske umjetnosti toga razdoblja (1148.) poput izvanrednog lika Krista Svevladara u apsidi (slika desno). Iako je obnovljena od 1859.-1862., pretrpjela je mnogo manje od obnova u Palermu i Monrealeu.

Izvori

1 }} 
     | references-column-width 
     | references-column-count references-column-count-{{#if:1|{{{1}}}}} }}
   | {{#if: 
     | references-column-width }} }}" style="{{#if: 
   | {{#iferror: {{#ifexpr: 1 > 1 }}
     | -moz-column-width: {{#if:1|{{{1}}}}}; -webkit-column-width: {{#if:1|{{{1}}}}}; column-width: {{#if:1|{{{1}}}}};
     | -moz-column-count:{{#if:1|{{{1}}}}};-webkit-column-count:{{#if:1|{{{1}}}}};column-count:{{#if:1|{{{1}}}}}; }}
   | {{#if: 
     | -moz-column-width: {{{colwidth}}}; -webkit-column-width: {{{colwidth}}}; column-width: {{{colwidth}}}; }} }} list-style-type: {{#switch: 
   | upper-alpha
   | upper-roman
   | lower-alpha
   | lower-greek
   | lower-roman = {{{group}}}
   | #default = decimal}};">
<references group=""></references>

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Cefalù
  1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka

{{#switch:|podgrupa|child=|none=|#default=

}}{{#if:Svjetska baština u Italiji|{{#if:|<th style="border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;|}}{{#if:|{{#if:Svjetska baština u Italiji|}}}}{{#if:Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošekaConeglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji(Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrdeod 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni(Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središteRimauključujućiBaziliku sv. Petra izvan zidina1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravniVal di Noto(Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)|{{#if:Svjetska baština u Italiji|}}{{#if:|<td style="width:0%;padding:0px 2px 0px 0px;" rowspan={{#expr:1{{#if:Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)|+2}}{{#if:Sardinijsko pastoralno pjevanjeCanto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazališteOpera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.)|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}}}>}}{{#if:Kulturna dobra (49)|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|{{#if:Talijanska zastava|<td style="width:0%;padding:0px 0px 0px 2px;" rowspan={{#expr:1{{#if:Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)|+2}}{{#if:Sardinijsko pastoralno pjevanjeCanto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazališteOpera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.)|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}{{#if:|+2}}}}>Talijanska zastava}}}}{{#if:Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)|{{#if:Svjetska baština u ItalijiAgrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošekaConeglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji(Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrdeod 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni(Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središteRimauključujućiBaziliku sv. Petra izvan zidina1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravniVal di Noto(Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)|}}{{#if:Prirodna dobra (5)|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:Sardinijsko pastoralno pjevanjeCanto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazališteOpera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.)|{{#if:Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošekaConeglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji(Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrdeod 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni(Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središteRimauključujućiBaziliku sv. Petra izvan zidina1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravniVal di Noto(Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)|}}{{#if:Nematerijalna
svjetska baština (7)|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:|{{#if:|<td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;|}}{{#if:

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

|{{#if:Svjetska baština u ItalijiAgrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošekaConeglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji(Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrdeod 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni(Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središteRimauključujućiBaziliku sv. Petra izvan zidina1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravniVal di Noto(Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)Sardinijsko pastoralno pjevanjeCanto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazališteOpera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.)|}}}}
{{#if:{{#switch:|bez|nema=1}}{{#if:Svjetska baština u Italiji||{{#switch:|podgrupa|child|nema=1}}}}|{{#ifeq:|nema|{{#ifeq:|bez|
 
}}|{{#ifeq:|bez||
 
}}}}|
{{#if:| |
}}{{#ifeq:1|1||Ovaj okvir: }}{{#ifeq:|1|{{#if:|vidi|v}}|{{#if:1|v|vidi}} • {{#if:1|r|razgovor}}{{#ifeq:{{{noedit}}}|1|| • {{#if:1|u|uredi}}}}}}{{#if:| |
}}
{{#ifeq:|bez|
 
}}}}Svjetska baština u Italiji
{{{iznad}}}
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)
{{{grupa4}}}
{{{popis4}}}
{{{grupa5}}}
{{{popis5}}}
{{{grupa6}}}
{{{popis6}}}
{{{grupa7}}}
{{{popis7}}}
{{{grupa8}}}
{{{popis8}}}
{{{grupa9}}}
{{{popis9}}}
{{{grupa10}}}
{{{popis10}}}
{{{grupa11}}}
{{{popis11}}}
{{{grupa12}}}
{{{popis12}}}
{{{grupa13}}}
{{{popis13}}}
{{{grupa14}}}
{{{popis14}}}
{{{grupa15}}}
{{{popis15}}}
{{{grupa16}}}
{{{popis16}}}
{{{grupa17}}}
{{{popis17}}}
{{{grupa18}}}
{{{popis18}}}
{{{grupa19}}}
{{{popis19}}}
{{{grupa20}}}
{{{popis20}}}

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [2]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

{{#switch:|podgrupa|child=
|nema=|#default=

}}

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Cefalù&oldid=238429"