Caserta: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m no summary specified
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Caserta'''-->{{Talijanska općina
{{Talijanska općina
|ime = Caserta
|ime = Caserta
|izvorno ime= Comune di Caserta
|izvorno ime= Comune di Caserta

Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 15:00

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir talijanska općina

Caserta je glavni grad istoimene pokrajine Caserta u regiji Kampanija u jugozapadnoj Italiji. Smještena je na rubu Kampanijske ravnice i Kampanijskog gorja. Ona je važno poljoprivredno, trgovačko i industrijsko središte (comune), a najpoznatija je po Palači Napuljskog kraljevstva.

Panorama Caserte
Katedrala sv. Mihovila u Staroj Caserti (Casertavecchia)

Povijest[uredi]

Moderna Caserta utemeljena je oko langobardskog obrambenog tornja Pandoa princa Capue koji je uništio stari grad oko 863. godine. Toranj je danas dio palače Palazzo della Prefettura, koja je nekada bila sjedište grofova Caserte i kraljevska rezidencija. Izvorno stanovništvo se premjestilo iz Casertavecchije (bivšeg sjedišta biskupije) na današnju lokaciju u 16. stoljeću.

Grad i okolica su postali vlasništvo obitelji Acquaviva koji su ga zbog velikih dugova prodali kraljevskoj obitelji. Tada je kraljevska obitelj odabrala Casertu za mjesto izgradnje svoje nove palače, koja je trebala biti lakše branjivom od one u napuljskom zaljevu.

Caserta je rodno mjesto Maria Valtorta, talijanskog književnika.

Vanvitellijev akvadukt

Znamenitosti[uredi]

San Leucio
Kraljevska palača u Caserti

Župe[uredi]

Župe (frazioni) Caserte su: Aldifreda, Briano, Casertavecchia, Casola, Casolla, Centurano, Ercole, Falciano, Garzano, Mezzano, Piedimonte di Casolla, Pozzovetere, Puccianiello, Sala di Caserta, San Benedetto, San Clemente, San Leucio, Santa Barbara, Staturano, Tredici, Tuoro, Vaccheria.

  • Stara Caserta (Casertavecchia) je staro sjedište komune i bivša biskupska rezidencija.
  • San Leucio je sjedište slavne tvornice svile i također UNESCO-va svjetska baština.
  • Vaccheria je mjesto gdje se nalazile kraljevske konjušnice.
  • Falciano je bivša biskupska rezidencija s palačom iz 16. stoljeća.
  • Piedimonte di Casolla je mjesto benediktinske opatije izgrađene preko rimskog hrama božice Dijane.

Šport[uredi]

Juvecaserta Basket je talijanski klub iz Caserte osnovan 1951. godine, a trenutačno se natječe u Serie A. Zbog sponzorskih razloga klub nosi ime Eldo Caserta.

Associazione Sportiva Dilettantistica Casertana Calcio je nogometni klub iz Caserte koji je trenutačno u talijanskoj ligi Serie D. Klub je osnovan 1908. kao Robur Caserta, a postao je poznat kao Unione Sportiva Casertana od 1928. do 2005. godine, kada je izbačen iz udruženja. Najveći uspjeh kluba je osvajanje prvenstva Serie B u sezonama 1970.-71. i 1991.-92.

Caserta je i jedna od postaja slavne biciklističke utrke Giro d'Italia.

Zbratimljeni gradovi[uredi]

Poveznice[uredi]

Vanjske poveznice[uredi]

v • r • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Caserta&oldid=508113"