Palazzolo Acreide: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Palazzolo Acreide'''-->{{Talijanska općina
{{Talijanska općina
|ime = Palazzolo Acreide
|ime = Palazzolo Acreide
|izvorno ime= Comune di Palazzolo Acreide
|izvorno ime= Comune di Palazzolo Acreide

Posljednja izmjena od 13. travanj 2022. u 23:41

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir talijanska općina

Palazzolo Acreide (sicilijanski: Palazzolu o Palazzolu Creidi) je grad u Italiji, na otoku i administrativnoj regiji Sicilija, središte istoimene općine u pokrajini Sirakuza. Palazzolo Acreide se nalazi na visoravni Val di Noto planine Iblea, 43 km jugoistočno od Sirakuze.

Barokno središte Palazzolo Acreide je zajedno sa sedam drugih baroknih gradova visoravni Val di Noto, koji su obnovljeni nakon potresa 1693. godine, 2002. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer "vrhunca i završnog procvata baroka u Europi".

Grčko-rimsko kazalište u Akrai

Povijest[uredi | uredi kôd]

Barokna crkva sv. Pavla

Ovo područje je bilo naseljeno jako rano, još u 11. i 12. stoljeću pr. Kr., i to narodom Sikuli. Grci iz Sirakuze su 664. pr. Kr. na ovom mjestu osnovali grad Akrai i prema Tukididu, grad je bio važan jer je kontrolirao put od obale prema unutrašnjosti. Ovdje su Sirakužani pobijedili Atenjane 413. pr. Kr. God. 263. pr. Kr., poslije punskih ratova, Rimljani grad nazivaju Acrae i dobiva titulu civitas stipendiaria. Grad je prosperirao u ranokršćanstvu, a vjerojatno su ga u 9. stoljeću uništili Arapi. Normani u 12. stoljeću podižu dvorac oko kojega niče Stari grad.

God. 1693. potres je gotovo uništio cijeli grad, a poslije ove katastrofe grad je postupno obnovljen u baroknom planu. Građevine sicilijanskog baroka daju gradu elegantni izgled koji privlači mnogo turista[1].

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Iznad grada nalazi se drevni grad Akrai koji je okružen kamenolomom koji je služio i kao nekropola, te su tu pronađene grabnice iz svih razdoblja povijesti grada. U središtu se nalazi dobro sačuvano kazalište, Odeum (terme) i palača Hiero, podzemni akvadukt. U blizini se nalaze i druge grobnice, u stijenama Monte Pineta i Acrocoro della Torre gdje su pronađeni mnogi sarkofazi s reljefima[2].

Od baroknih građevina najznamenitije su:

  • Crkva sv. Sebastijana (San Sebastian) i Crkva sv. Mihovila (San Michele) su iz 15. stoljeća, i obnovljene u sicilijanskom baroknom stilu 17. stoljeća.
  • Barokna Assunta ili Immacolata iz 18. stoljeća ima konkavno-konveksno pročelje i jednobrodni tlocrt bogato ukrašene unutrašnjosti sa skulpturom Gospe ranorenesansnog umjetnika Franje Vranjanina iz 1471. godine.
  • Župna Crkva (Chiesa Madre) potječe iz 1215. godine, ali je obnovljena u baroknom stilu u 17. stoljeću, te ima neoklasicističko pročelje i pod od višebojnog mramora.
  • Špilja sv. Konrada (Grotto de San Corrado) je malena crkva na litici, izgrađena na mjestu gdje se povukao pustinjak Corrado Canfalonieri u 14. stoljeću.
  • Ostale znamenite crkve su: Bazilika sv. Pavla (San Paolo), Gospa od ordenja (Santa Madonna della Medaglia) i Crkva sv. Antuna Padovanskog (Sant'Antonio da Padova) sa neo-romaničkim pročeljem.
  • Od palača najznamenitija je palača Cappellani u kojoj je sada arheološki muzej, a Kuća arheologa Antonina Uccella (1922. - 1979.) je muzej seoske kulture Sicilije s alatkama, vitrajima, voštanim figurama i dr.[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Turističke stranice Palazzolo Acreide (engl.)
  2. ↑ Arheološki lokalitet Akrai
    1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka
  3. ↑ Kuća-muzej Antonino Uccello
    1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

  1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Palazzolo Acreide
v • r • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Palazzolo_Acreide&oldid=480402"