Razlika između inačica stranice »Hrvatsko iseljeništvo«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
Redak 34: Redak 34:
*[[Rumunjska]] 6.786<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/ |accessdate=10. listopada 2013. |title=Census in Romania |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513211550/http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/ |archivedate=13. svibnja 2007. }}</ref>
*[[Rumunjska]] 6.786<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/ |accessdate=10. listopada 2013. |title=Census in Romania |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513211550/http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/ |archivedate=13. svibnja 2007. }}</ref>
;Zapadna Europa
;Zapadna Europa
*[[Njemačka]] 227.510 ([[Hrvati u Njemačkoj]])<ref name="croata">{{cite web|url=http://hrvatskimigracije.es.tl/Diaspora-Croata.htm|title=www.Hrvatskiimigracije.es.tl - Diaspora Croata|website=hrvatskimigracije.es.tl}}</ref>
*[[Njemačka]] 227.510 ([[Hrvati u Njemačkoj]])<ref name="croata">{{Citiranje weba|url=http://hrvatskimigracije.es.tl/Diaspora-Croata.htm|title=www.Hrvatskiimigracije.es.tl - Diaspora Croata|website=hrvatskimigracije.es.tl}}</ref>
*[[Austrija]] 150.719<ref>[ftp://www.statistik.at/pub/neuerscheinungen/vzaustriaweb.pdf  Census 2001] "Tabelle 5: Bevölkerung nach Umgangssprache und Staatsangehörigkeit", page 60 "''131,307 Croatians + 19,412 [[Burgenland Croats]] = 150,719. In the Austrian census, Burgenland Croats are separate from the main Croat group''."</ref>
*[[Austrija]] 150.719<ref>[ftp://www.statistik.at/pub/neuerscheinungen/vzaustriaweb.pdf  Census 2001] "Tabelle 5: Bevölkerung nach Umgangssprache und Staatsangehörigkeit", page 60 "''131,307 Croatians + 19,412 [[Burgenland Croats]] = 150,719. In the Austrian census, Burgenland Croats are separate from the main Croat group''."</ref>
*[[Švicarska]] 40.484 (2006)<ref>[http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/01/22/publ.Document.88215.pdf  2006 Figures] page 68, Petra-P12, gives a 40,484 number. [http://www.humanrights.ch/upload/pdf/070116_CERDSchlussversion_d.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111122339/http://www.humanrights.ch/upload/pdf/070116_CERDSchlussversion_d.pdf |date=11. siječnja 2012. }} page 12 2.1.1. Ständige ausländische Wohnbevölkerung nach Nationalität 2001 - 2004, gives a 44,035 number</ref>
*[[Švicarska]] 40.484 (2006)<ref>[http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/01/22/publ.Document.88215.pdf  2006 Figures] page 68, Petra-P12, gives a 40,484 number. [http://www.humanrights.ch/upload/pdf/070116_CERDSchlussversion_d.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111122339/http://www.humanrights.ch/upload/pdf/070116_CERDSchlussversion_d.pdf |date=11. siječnja 2012. }} page 12 2.1.1. Ständige ausländische Wohnbevölkerung nach Nationalität 2001 - 2004, gives a 44,035 number</ref>

Inačica od 00:57, 22. prosinca 2021.

Hrvatska zastava s prvim bijelim poljem na grbu često je korištena među Hrvatima u emigraciji nakon 1945. godine. Iako su danas u velikoj mjeri zastupljeni grb i zastava Republike Hrvatske, uz njih se i dalje povremeno koriste grb i zastave bez krune grba RH, i to obje inačice ­s početnim crvenim i s početnim bijelim poljem.[1]
Reklamni plakat Južnoameričkog parobrodarskog društva iz 19. stoljeća.

Hrvatska dijaspora, hrvatsko iseljeništvo ili hrvatsko rasuće[2] u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu. Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske[3]

Velika iseljivanja Hrvata počela su još u 15. stoljeću širenjem osmanskoga carstva. Posljedica tih iseljivanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Italiji.

U drugoj polovici 19. stoljeća i osobito na prijelazu u 20. stoljeće Hrvati se masovno iseljuju u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku.

Značajno raseljavanje Hrvata u razne zemlje zapadnog svijeta zabilježen je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.

Značaj za gospodarstvo u Hrvatskoj

Velik broj investicija dolazi u Hrvatsku iz iseljeništva. Količina novca koja u Hrvatsku dolazi godišnje iz iseljeništva vrlo je velika. Značajan je broj tvrtki koje u Hrvatskoj zapošljavaju puno zaposlenika, a njihovi su vlasnici upravo povratnici. Prema podatcima Svjetske Banke godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 Milijarde Američkih dolara.[4] i niz godina pridonose između 2,5 i 3 posto hrvatskom BDP-u.[5]

Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. do 2011. poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.[6] Godine 2017. hrvatsko iseljeništvo u Hrvatsko je poslalo 1,004 milijarde eura, a 2018. 1,74 milijarde eura novčanih doznaka.[7] Samo iz Njemačke te su doznake za 2017. godinu, prema podatcima Središnje banke Njemačke, iznosile 187 milijuna eura, što je porast u odnosu na prethodne godine (2013. 121 milijun, 2016. 149 milijuna).[8]

Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom Velikosrpske agresije hrvatska političko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.[9]

Šport u hrvatskoj dijaspori

U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi.
Najčešća imena koja nose su Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Zagreb, Matija Gubec...

Statistika

Datoteka:Hrvati u Europi.svg

██ Republika Hrvatska (nacionalna država hrvatskog naroda) i Bosna i Hercegovina (u kojoj su Hrvati jedan od tri temeljna tj. ustavna naroda)

██ Zemlje s trad. hrv. manjinom: Bugarska, Crna Gora (Bokelji), Češka, Kosovo, Mađarska, Makedonija, Rumunjska (Krašovani i Šokci), Slovačka, Slovenija i Srbija s Vojvodinom

██ Zemlje hrv. iseljeništva koje imaju i trad. hrv. manjinu: Italija s Moliškim Hrvatima i Austrija s Gradišćanskim Hrvatima

██ Ostale zemlje zapaženog hrvatskog iseljeništva u Europi

Europa

Jugoistočna Europa
Zapadna Europa
Skandinavske zemlje

Hrvatske iseljeničke zajednice nekad i sad

Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili - u manjim broju - zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.

Spomenik hrvatskim iseljenicima u Hamburškoj luci.
  • Hrvatska katolička misija u Münchenu osnovana je davne 1948. godine. S oko 43 000 registriranih vjernika jedna je od najstarijih i najvećih misija u Njemačkoj za katolike Hrvate.

Od katastrofalnog potresa koji je pogodio Dubrovačku Republiku i sam grad Dubrovnik 1667., a koji je izazvao veliku krizu, započinje iseljavanje Hrvata i traje sve do današnjih dana.

Unutarnje poveznice

Izvori

  1. [1]
  2. Đuro Vidmarović, Hrvatsko rasuće. Teme iz hrvatske dijaspore, Naklada Bošković, 2009.
  3. Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
  4. Worldbank.
  5. poslovni.hr.
  6. Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj.
  7. Đurđica Ivanišević Lieb, EUROSTAT O NOVČANIM DOZNAKAMA U HRVATSKU Hrvatski iseljenici još računaju na povratak, Glas Koncila: 47 (2370): 14.
  8. tportal.hr
  9. Slobodna Dalmacija.
  10. 2002 Census in Serbia. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. ožujka 2009.. http://webrzs.stat.gov.rs/axd/Zip/eSn31.pdf Pristupljeno 10. listopada 2013. 
  11. Slovenian census 2002
  12. Montenegrian census page 14 Population by national or ethnic affiliation - Review for Republic of Montenegro and municipalities
  13. Census in Romania. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2007.. http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/ Pristupljeno 10. listopada 2013. 
  14. "www.Hrvatskiimigracije.es.tl - Diaspora Croata". http://hrvatskimigracije.es.tl/Diaspora-Croata.htm 
  15. Census 2001 "Tabelle 5: Bevölkerung nach Umgangssprache und Staatsangehörigkeit", page 60 "131,307 Croatians + 19,412 Burgenland Croats = 150,719. In the Austrian census, Burgenland Croats are separate from the main Croat group."
  16. 2006 Figures page 68, Petra-P12, gives a 40,484 number. [2] (Arhivirano 11. siječnja 2012.) page 12 2.1.1. Ständige ausländische Wohnbevölkerung nach Nationalität 2001 - 2004, gives a 44,035 number
  17. La Croatie. Population et religions (Arhivirano 2. siječnja 2011.) Embassy of Croatia in France "Diaspora. Plus de 2 millions de Croates (originaires de Croatie et de Bosnie-Herzégovine) vivent à l'étranger Dans la deuxième moitié du XIXe siècle de nombreux Croates ont émigré sur d'autres continents. Leurs descendants sont aujourd'hui 1,3 million aux États-Unis, 150 000 au Canada, 250 000 en Australie. Plus récemment, beaucoup sont partis vers l'Europe occidentale, principalement l'Allemagne où ils sont 280 000, l'Autriche 40 000, la Suisse 35 000, la France quelque 30 000."
  18. Hungary census. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2010.. http://www.nepszamlalas.hu/eng/volumes/06/00/tabeng/1/load01_10_0.html Pristupljeno 10. listopada 2013. 
  19. Foreigners in Italy
  20. Country-of-birth database. Organisation for Economic Co-operation and Development, preuzeto 2008-09-20
  21. By Ancestry 2008 "1.1.2 Population by country of birth 1900–2006" in page 6 says 6,063 and "1.1.3 Population by citizenship 1900–2006" in page 10 says 2,763
  22. Denmark – People Groups
  23. Statistics Norway - Persons with immigrant background by immigration category and country background. 1 January 2010
  24. [3]
  25. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. ožujka 2016.. http://www.hrvatski.cl/html/croatas.htm Pristupljeno 23. siječnja 2009. 

Vanjske poveznice