Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14.045 km² od čega 4.572 km² otpada na kopno. Godine 2011. je imala 454.798 stanovnika.

Zemljopis

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti, a postoji i manja međunarodna zračna luka na otoku Braču, te letjelišta u Sinju i na otoku Hvaru.

Klima

Uglavnom prevladava sredozemna klima, u Zagori izmijenjena sredozemna, a višim predjelima sredozemna s utjecajima kontinentalne i planinske te planinska klima.

Povijest

Prvi saziv županijske skupštine Splitsko-dalmatinske konstituiran je 14. travnja 1993. godine i taj dan se slavi kao - Dan županije.

Stanovništvo

Dobno-spolna piramida Splitsko-dalmatinske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2011. županija je imala 454.798 stanovnika (10.5 % ukupnog stanovništva Hrvatske - druga najnaseljenija županija nakon grada Zagreba) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 100 stanovnika/km².

Etnički sastav: Hrvati 96.3 %, Srbi 1.2 %, Albanci 0.2 %, Bošnjaci 0.2 %, Slovenci 0.2 % i drugi.

Gradovi na kopnu po stanovništvu

^{[nedostaje izvor]}

1. Split (178.192)
2. Kaštela (38.474)
3. Sinj (24.826)
4. Solin (23.965)
5. Omiš (14.936)
6. Makarska (13.834)
7. Trogir (13.192)
8. Imotski (10.764)
9. Vrgorac (6.572)

Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (4.074) na Braču, Hvar (4.251) i Stari Grad (2.781) na Hvaru i Vis (1.934) i Komiža (1,526) na Visu.

Administrativna podjela

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

Vrlika link= alt= Baška Voda link= alt= Bol link= alt= Brela link= alt= Cista Provo link= alt= Dicmo link= alt= Dugi Rat link= alt= Dugopolje link= alt= Gradac link= alt= Hrvace link= alt= Jelsa link= alt= Klis link= alt= Lećevica link= alt= Lokvičići link= alt= Lovreć link= alt= Marina link= alt= Milna link= alt= Muć link= alt= Nerežišća link= alt= Okrug link= alt= Otok link= alt= Podbablje link= alt= Podstrana link= alt= Podgora link= alt= Postira link= alt= Prgomet link= alt= Primorski Dolac link= alt= Proložac link= alt= Pučišća link= alt= Runovići link= alt= Seget link= alt= Selca link= alt= Sućuraj link= alt= Sutivan link= alt= Šestanovac link= alt= Šolta link= alt= Tučepi link= alt= Zadvarje link= alt= Zagvozd link= alt= Zmijavci Razmještaj gradskih (Pogreška pri izradbi sličice: ) i općinskih središta (Datoteka:Blue pog.svg) na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi	Općine
Grad Hvar Grad Imotski Grad Kaštela Grad Komiža Grad Makarska Grad Omiš Grad Sinj Grad Solin Grad Split Grad Stari Grad Grad Supetar Grad Trilj Grad Trogir Grad Vis Grad Vrgorac Grad Vrlika	Općina Baška Voda Općina Bol Općina Brela Općina Cista Provo Općina Dicmo (sjedište Kraj) Općina Dugi Rat Općina Dugopolje Općina Gradac Općina Hrvace Općina Jelsa Općina Klis Općina Lećevica Općina Lokvičići Općina Lovreć Općina Marina Općina Milna Općina Muć Općina Nerežišća Općina Okrug (sjedište Okrug Gornji) Općina Otok	Općina Podbablje (sjedište Drum) Općina Podgora Općina Podstrana Općina Postira Općina Prgomet Općina Primorski Dolac Općina Proložac Općina Pučišća Općina Runovići Općina Seget (sjedište Seget Donji) Općina Selca Općina Sućuraj Općina Sutivan Općina Šestanovac Općina Šolta (sjedište Grohote) Općina Tučepi Općina Zadvarje Općina Zagvozd Općina Zmijavci

Županijska uprava

• Župan - dužnost župana obnaša Blaženko Boban koji je na lokalnim izborima 4. lipnja 2017. godine osvojio 54,19 % glasova birača kao kandidat liste HDZ.
• Županijska skupština je predstavničko tijelo građana koja donosi akte u okviru prava i dužnosti županije kao jedinice regionalne samouprave. Županijska skupština splitsko-dalmatinska ima 51 predstavnika. Od 17. lipnja 2009. godine dužnost predsjednika obnaša Petroslav Sapunar (Hrvatska građanska stranka). Rezultati izbora za županijsku skupštinu:

Stranka	Postotak glasova	Broj zastupnika
HDZ, HSS	38,28%	22
Most	17,03%	10
SDP, HNS	14,48%	8
HGS	12,02%	7

Gospodarstvo

Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju. Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama, a Vrgorac po jagodama.

Znamenitosti

• Dioklecijanova palača, rimska carska palača iz 4. stoljeća. Na popisu UNESCO-a od 1979.
• Trogir, srednjovjekovna romanička i gotička gradska jezgra. Na popisu UNESCO-a.
• Solin, ostaci antičke Salone.
• Modra špilja, Biševo.
• Crveno jezero, kod Imotskog.
• Park prirode Biokovo.
• tvrđava Klis
• Sinjska alka
• Hvar, stara gradska jezgra.

Župani

• Nadan Vidošević (1993. – 1994.)
• Kruno Peronja (1994. – 1997.)
• Branimir Lukšić (1997. – 2003.)
• Kruno Peronja (2003. – 2005.) (drugi put)
• Ante Sanader (2005. – 2013.) (dva mandata)
• Zlatko Ževrnja (2013. – 2017.)
• Blaženko Boban (2017. –)

Vanjske poveznice

• Službene stranice Splitsko-dalmatinske županije

Datoteka:Flag of Croatia.svg

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.