Kvarnerski zaljev: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
Na obali Kvarnera se nalazi najveća hrvatska [[luka]] [[Rijeka]], pa kroz Kvarnerski zaljev vode značajni pomorski putovi: najviše kroz [[Tjesnac|prolaze]] [[Srednja vrata]] između Krka i Cresa, te [[Vela vrata]] između Cresa i Istre. Tolika količina pomorskog prometa ima negativno [[Ekologija|ekološko]] značenje. | Na obali Kvarnera se nalazi najveća hrvatska [[luka]] [[Rijeka]], pa kroz Kvarnerski zaljev vode značajni pomorski putovi: najviše kroz [[Tjesnac|prolaze]] [[Srednja vrata]] između Krka i Cresa, te [[Vela vrata]] između Cresa i Istre. Tolika količina pomorskog prometa ima negativno [[Ekologija|ekološko]] značenje. | ||
[[Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera]] upisano je kao nematerijalno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.<ref>[https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/dva-nova-nematerijalna-kulturna-dobra-upisana-u-registar-kulturnih-dobara-republike-hrvatske/22541 ''Dva nova nematerijalna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske '']. Ministarstvo kulture i medija RH. 25. srpnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025. | [[Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera]] upisano je kao nematerijalno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.<ref>[https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/dva-nova-nematerijalna-kulturna-dobra-upisana-u-registar-kulturnih-dobara-republike-hrvatske/22541 ''Dva nova nematerijalna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske '']. Ministarstvo kulture i medija RH. 25. srpnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025.</ref><ref>[https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-7587 Registar kulturnih dobara RH]</ref> | ||
== Poveznice == | == Poveznice == | ||
Inačica od 17. studeni 2025. u 05:57
Kvarnerski zaljev je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja. Najveći otoci u Kvarnerskom zaljevu su Krk, Cres, Lošinj, Rab i Pag. Ostali manji otoci još su Unije, Susak, Ilovik, Plavnik, Prvić, Sv. Grgur, Goli otok itd.
More u Kvarnerskom zaljevu je razmjerno dublje od otvorenoga gornjeg Jadrana (30–60 m) kojeg obilnim muljem zasipaju Po i druge talijanske rijeke. Naprotiv, oko Kvarnera nema većih rijeka, a dna su dijelom strmija i kamenita, i zato je najveća dubina sjevernog Jadrana -128 m, u kanalu Krušija između Plavnika i Cresa. Druge dubine preko 100 m još se nalaze i uz otoke Rab (-112 m), Prvić (-109 m), Goli otok (-103 m), itd.
Na obali Kvarnera se nalazi najveća hrvatska luka Rijeka, pa kroz Kvarnerski zaljev vode značajni pomorski putovi: najviše kroz prolaze Srednja vrata između Krka i Cresa, te Vela vrata između Cresa i Istre. Tolika količina pomorskog prometa ima negativno ekološko značenje.
Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera upisano je kao nematerijalno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.[1][2]
Poveznice
Izvori
- ↑ Dva nova nematerijalna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske . Ministarstvo kulture i medija RH. 25. srpnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025.
- ↑ Registar kulturnih dobara RH
Vanjske poveznice