Razlika između inačica stranice »Modena«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (no summary specified)
 
Redak 81: Redak 81:


==Bilješke==
==Bilješke==
{{commonscat|Modena}}
 
{{izvori}}
{{izvori}}


Trenutačna izmjena od 19:27, 2. studenoga 2021.

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir talijanska općina

Modena je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Modene u regiji Emilia-Romagna, sjeverna Italija, s 183.069 stanovnika (2009.). Modena je smještena između rijeka Secchia i Panaro. Industrijsko je središte od čega se ističe automobilska industrija.

Rimski spomenici u lapidariju muzeja Estense u Modeni.

Povijest

Grb Vojvodstva Modena
Duždeva palača u 18. st., negdašnje sjedište Vojvodstva Modena

Modena je drevno naselje Etruščana koje u 3. st. pr. Kr. naseljavaju Romani i daju joj latinsko ime Mutina, da bi od 183. pr. Kr. bila rimskom kolonijom. U ranom srednjem vijeku stradava u provalama barbara, da bi u 9. stoljeću postala franačka grofovija. U 13. stoljeću Modena je autonomna komuna i članica Lombardske lige gradova. God. 1288. Modenom je zagospodarila velikaška obitelj d'Este, koja je (od 1452. kao vojvodstvo Modena) drži do 1796. godine. Za Napoleonovih osvajanja ulazi u sastav Cisalpinske Republike, a 1805. godine Kraljevine Italije. Nakon pada Napoleona, od 1814. godine, Modenom vladaju Habsburgovci. God. 1860. plebiscitom je priključena Kraljevini Italiji. U 20. stoljeću dolazi do snažnog razvoja industrije.

Znamenitosti

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Duždeva palača danas

Veličanstvena katedrala u Modeni (12. stoljeće), djelo dvaju umjetnika, arhitekta Lanfranca i kipara Wiligelmusa, je vrhunski primjer rano-romaničke arhitekture i spoja sakralne i svjetovne gradnje. Sa svojim trgom (Piazza Grande) i visokim tornjem utjelovljuje vjeru svojih graditelja, ali i moć vladajuće obitelji Canossa koja ju je naručila. Ovim djelom suradnje dvaju umjetnika postignuta je nova veza arhitekture i kiparstva koja će vladati u romaničkoj umjetnosti. Njezin gotički kampanil (samostalni zvonik) (1224.-1319.) je prozvan Torre della Ghirlandina zbog brončanog vijenca koji okružuje vodeni sat.

Veliki trg (Piazza Grande) uokviruje Gradska vijećnica iz 17. i 18. stoljeća, izgrađena na mjestu nekoliko vijećnica koje vuku korijene još od 1046. godine. Ona s katedralom čini jezgru zaštićene UNESCO-ve svjetske baštine u Modeni[1].

Duždeva palača ili Palača d'Este na trgu sv. Augustina je, zajedno s obližnjom bolnicom, izgrađena kao hostel za siromašne i primjer je civilne gradnje u 18. stoljeću. Započeo ju je Franjo I. d'Este 1634. godine, a završio Franjo V. d'Este, bila je sjedište Dvora Este od 17. - 19. stoljeća. Palača je izgrađena na mjestu starijeg Dvorca Este na tada periferiji grada. Iako ju je službeno gradio Bartolomeo Avanzini, pretpostavlja se da su na njen plan i konačan izgled ujecali tadašnji najveći arhitekti kao Pietro da Cortona, Bernini i Francesco Borromini. Danas se u njoj nalazi nekoliko muzeja:

Piazza Grande u Modeni s katedralom, tornjem i gradskom vijećnicom.

Šport

Modena ima dugu sportsku tradiciju, većinom u motociklizmu kao rodno mjesto Enza Ferrarija, osnivača motociklističkog tima i proizvođač automobila u susjednom Maranellu. Ferrari 360 Modena je dobio ime prema gradu. Modena je poznata u svijetu kao Glavni grad superautomobila jer se u blizini proizvode Maserati, Lamborghini, Pagani, a donedavno i Bugatti i De Tomaso. Odbojka je također važna u Modeni; klub Panini Modena je osvojio 11 državnih prvenstava, 4 lige prvaga i pregršt drugih trofeja.

Nogomentni klub Modena F. C. je osnovan 1912. godine i trenutno je u talijanskoj ligi Serie B, nakon što je proveo dvije godine u prvoj ligi (Serie A) od 2004. godine. Boje kluba su žuta i plava. Modena F.C. je jedina ekipa koja je osvojila anglo-talijanski kup (Anglo-Italian Cup) dva puta (1981. i 1982.).

Poznate osobe

Prijateljski gradovi

Bilješke

  1. ↑ UNESCO-v opis svjetske baštine u Modeni

Vanjske poveznice

v • r • u
Gradovi talijanske pokrajine Emilia-Romagna
v • r • u
Svjetska baština u Italiji
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Modena&oldid=284533"