Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Guido Reni

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Guido Reni (Bologna, 4. studenog 1575. - Bologna, 8. kolovoza 1642.) bio je bolonjski slikar i glavni predstavnik ranobaroknog slikarstva čija je umjetnost nastala pod utjecajem manirizma i braće Carracci; smatran je najvećim majstorom svog vremena, ali i umjetnikom čija je vještina nadmašivala Rafaela.

Životopis i djela

Aurora, 1613., 2.8 x 7 m, freska iz palače Rospigliosi, Rim.
Atalanta i Hipomen, 1618.1619., ulje na platnu, 206x207 cm, Prado, Madrid.

Guido Reni je bio učenik Carraccija, ali je u Rimu na njega uvelike utjecao i rad Caravaggia. Kao misaoni slikar koji je kadar uravnotežiti i veoma različite utjecaje, na Raspeću sv. Petra (1604.1605.) stvorio je vlastitu klasicističku verziju Caravaggiovog stila. Nemir koji se krije u njegovim prikazima Magdalene zamjećuje se i u majstorskoj, bravuroznoj predodžbi Davida s Golijatovom glavom (1604.-1605.) gdje se u pristupu temi osjeća sablasan Caravaggiov odjek.

Svijetlim bojama u tehnikama uljenog slikarstva i freske slikao je dramatične kompozicije s biblijskom i mitološkom tematikom. Vrhunac njegovih ekstenzivnih rimskih fresaka predstavlja Aurora (1613.), načinjena za palaču Rospigliosi (Casino Rospigliosi), a njegova reinterpretacija renesanse najvišu točku doseže s Pokoljem nevine dječice (1611.1612.), Atalantom i Hipomenom, te Herkulovim poslovima naslikanim za Gonzage. Atalanta i Hipomen su naslikani na temelju dijagonala koje se međusobno presijecaju, prekidu i ponovnom podešavanju ritma, a manirističke elemente ublažava Renijeva ljupka klasičnost.