Razlika između inačica stranice »Sava«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
||
| Redak 75: | Redak 75: | ||
==Vanjske poveznice== | ==Vanjske poveznice== | ||
# Jürgen, Udolph, (28 March 2007). "Stara Europa u Hrvatskoj: ime rijeke Save". ''Folia onomastica Croatica''(12/13).[https://hrcak.srce.hr/23286] | # Jürgen, Udolph, (28 March 2007). "Stara Europa u Hrvatskoj: ime rijeke Save". ''Folia onomastica Croatica''(12/13).[https://hrcak.srce.hr/23286] | ||
Trenutačna izmjena od 16:10, 2. siječnja 2022.
Ovo je glavno značenje pojma Sava. Za druga značenja pogledajte Sava (razdvojba). | |
| Duljina | 945 km |
| Nadm. visina izvora | 1222 m |
| Prosječni istjek | 1722 m3/s |
| Površina porječja | 96.328 km2 |
| Izvor | Kranjska Gora , Bohinjsko jezero i Slovenija |
| Ušće | Dunav u Beogradu |
| Pritoci | Sora, Ljubljanica, Krka, Sutla, Kupa, Orljava, Una, Jablanica, Vrbas, Ukrina, Bosna, Brka, Tinja, Lukovac, Dašnica, Jerez, Kolubara, Topčiderska rijeka, Bosut, Drina, Kokra, Kamniška Bistrica, Savinja, Krapina, Sunja |
| Države | Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija |
| Gradovi | Zagreb, Sisak, Slavonski Brod, Brčko, Srijemska Mitrovica, Beograd, Domaljevac, Bosanski Šamac, Bosanski Brod, Orašje |
| Slijev | crnomorski |
| Ulijeva se u | Dunav |
| Plovna od − do | od Siska do ušća u Dunav, (593 km) |
 | |
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj. Površina slijeva Save je 95.720 km2.
Ime
Ime rijeke Save najvjerojatnije potječe od proto-indoeuropskog korijena sewh1 ("uzeti tekućinu") i sufiksa eh2 pa bi značenje bilo "ono što zalijeva".[1] Grčki povjesničar i geograf Strabon u svom djelu Geographica (4.6.10, pisano između 20. god. pr. Kr. i 20. god.) rijeku Savu naziva Saüs, a slično ju nazivaju i Rimljani koji koriste ime Savus. Drugo ime, koje Strabon koristi kada govori o rijeci Savi u cjelini ili o njenom donjem dijelu toka je Noarus.[2] Među slavenskim narodima (posebice u Srbiji) ime "Sava" je uobičajeno muško i žensko ime.
Smjer toka
Sava nastaje spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke, a utječe u Dunav.
Sava Dolinka izvire kao slap Nadiža u Tamarskoj dolini, no odmah nakon toga ponire i teče podzemljem kroz dolinu Planice do Zelenaca kod Kranjske Gore, gdje se drugi put rađa kao zeleno jezerce. Sava Bohinjka nastaje izlijevanjem iz Bohinjskog jezera kod mjesta Ribčev Laz) u blizini Lancova u Sloveniji.
Jednim dijelom čini riječnu granicu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i potom između Bosne i Hercegovine i Srbije.
Širina korita u Zagrebu je 100 m, najveća širina joj je do 700 m (Šabac), na ušću u Dunav 290 m.[3] Sava je najvodonosnija pritoka Dunava.
Pritoke
Važniji pritoci od izvora prema ušću:
- lijeve - Savinja, Sutla, Krapina, Lonja, Orljava, Bosut
- desne - Sora, Ljubljanica, Krka, Kupa, Sunja, Una, Jablanica, Vrbas, Ukrina, Bosna, Tinja, Drina, Kolubara
Vodeni sustav
Prosječan istjek vode na ušću je 1760 m³/s, a maksimalni 5.000 m³/s. Najveći istijek je na prijelazu zime u proljeće. Led se stvara svake godine.
Plovnost
Plovna je od Siska za veće brodove pri srednjem vodostaju a za manje brodove do Rugvice. To znači da u Zagrebu nije plovna, ali nije niti pitka zbog razvijene industrije i otpadnih voda, koje se ne pročišćuju.
Zagađenost
Zbog otpadnih voda i raznih tvornica pored Save, Sava nije pitka. Zanimljivo je da usprkos tomu ribiči na njenim obalama redovito pecaju. Za jedan od razloga zagađenosti Save često se neopravdano smatra nuklearna elektrana Krško u Sloveniji, ali izuzevši kontrolirano zagrijavanje ona nema drugih štetnih utjecaja.
Zanimljivosti
Zanimljivo je da je se prije na Savi zbivao fenomen koji se zvao Savski cvijet. Taj se fenomen više ne zbiva zbog zagađenja Save.
Dan rijeke Save
Od 1. lipnja 2007. godine, kada je u Zagrebu 1. lipnja službeno proglašen Danom rijeke Save, svake se godine obilježava Dan rijeke Save s ciljem promicanja značaja rijeke Save za sve zemlje u slivu, njenih iznimnih ekoloških vrijednosti i socio-ekonomskih potencijala.[4][5]
Galerija
slika 1. Skela u Medsavama
slika 2. Zalaz sunca nad Savom u Zagrebu.
slika 3. Sava Bohinjka
slika 4. Savica vodopad, izvor Savice.
slika 5. Sava u Beogradu.
Izvori
- ↑ Jürgen, Udolph, (28 March 2007). "Stara Europa u Hrvatskoj: ime rijeke Save". Folia onomastica Croatica(12/13).
- ↑ Šašel Kos, Marjeta (2009). "Reka kot božanstvo – Sava v antiki" [River as a Deity – The Sava in Antiquity] (PDF). In Peternel, Jožef. Ukročena lepotica: Sava in njene zgodbe [The Tamed Beauty: The Sava and Its Stories] (PDF) (in Slovenian). Sevnica, Slovenia: Javni zavod za kulturo, šport, turizem in mladinske dejavnosti. pp. 42–50. ISBN 978-961-92735-0-0.
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija, sv. 17, str. 319
- ↑ http://www.savacommission.org/index.php?filterId=10&idevent=207&l=hr&month=2&page=event_detail&subFilterId=29&year=2013
- ↑ http://www.lijepanasasava.hr/vijesti/2011/06/01/1-lipnja-dan-rijeke-save/
Vanjske poveznice
- Jürgen, Udolph, (28 March 2007). "Stara Europa u Hrvatskoj: ime rijeke Save". Folia onomastica Croatica(12/13).[1]
- Šašel Kos, Marjeta (2009). "Reka kot božanstvo – Sava v antiki" [River as a Deity – The Sava in Antiquity]. [2]
| ||||||||||||||||||||
