Vidin

Vidin; Видин
	Utvrda Baba VidaUtvrda Baba Vida
	; Grb
	; Grb
	Koordinate: 43°59′N 22°52′E / 43.983°N 22.867°E
Država	Bugarska
Oblast	Vidin
	Vlast
- Gradonačelnik	Gergo Gergov
Visina	34
	Stanovništvo (2005.)
- Grad	68506
Vremenska zona	EEST (UTC+2)
Poštanski broj	3700
Pozivni broj	094
	Službena stranica www.vidin
Zemljovid
	; Vidin

Vidin (bugarski : Видин) lučki je grad na južnim obalama Dunava na sjeverozapadu Bugarske. Blizu je granice sa Srbijom i Rumunjskoj, i važna je prometna točka za prijelaz Dunava (trajekt Vidin - Kalafat). Upravno je središte Vidinske oblasti, i vjersko središte Mitropolije Vidin od 870. godine.

Vidin je trgovačko središte bogatog poljoprivrednog kraja , poznatog po vinima, u gradu od većih industrijskih pogona djeluje tvornica automobilskih guma.

Zemljopisne osobine

Vidin je najznačajnija zapadna luka na Dunavu, i ulazna luka u Bugarsku iz srednje Europe, iz Vidina ide trajekt za grad Kalafat na drugoj obali Dunava u Rumunjskoj. Ovaj trajekt u skoroj budućnosti trebao bi zamijeniti budući Most Kalafat-Vidin.

Vidin je 19. grad po veličini u Bugarskoj, nakon drugog svjetskog rata mu broj stanovništva opada, danas u Vidinu živi preko 30% umirovljenika.

U gradu i okolici (sjeverno od grada) živi značajan broj Vlaha, vlaško ime za Vidin je Diiu.

Povijest

Na mjestu današnjeg Vidina, postojalo je keltsko naselje pod imenom Dunonia, nakon pada pod rimsku vlast, Rimljani su sagradili novu utvrdu i nazvali je Bononia. Za rimskih vremena Bononia je bio značajan grad, centar provincije Gornja Mezija, koja je obuhvaćala područje današnje sjeverozapadne Bugarske i istočnu Srbiju. Rimska vladavina nad Vidinom trajala je do 46. n.e..

Po doseljenju Slavena u ove krajeve, oni su naselje nazvali Badin ili Bdin, iz tog imena došlo je do današnjeg imena grada - Vidin.

Najznačajniji spomenik grada tvrđava Baba Vida, podignuta je od X. do XIV. stoljeća. U ranom srednjem vijeku Vidin je bio značajni grad u Bugarskoj, sjedište mitopolije i velike provincije. Od 1356. do 1365., Vidin je bio središte grada-države Vidinske despotovine.

Vidin za vrijeme vladavine mađarskih križara

Godine 1365. Vidin su zauzeli mađarski križari, za vrijeme njihove vladavine grad je bio prezvan u Bodony. Njihova vlast nije dugo trajala, 1369. Bugarsko carstvo uspjelo je istjerati mađarske vojnike iz grada. No već 1393. godine, cijela Bugarska podpala pod vlast Otomanskog carstva, to je dovelo do pada Bugarskog carstva. Vidin je nekako uspio ostati slobodan sve do 1396. kada ga je zauzeo sultan Bajazid I..

Za vrijeme Otomanskog Carstva

Pri kraju Otomanske vladavine ( XVIII. - XIX. st.), Vidin je bio središte turske pobune Osmana Pazvantoğlua, protiv centralne vlasti.

Vidin od 9. stoljeća

Za vrijeme Srpsko-Bugarskog rata (1885.), grad su opsjedale srpske trupe. I pored velikih napora i žrtava nisu ga uspjele zauzeti, već su odbačene i poražene.

Znamenitosti

Vidin i danas ima dvije dobro očuvane sednjovjekovne utvrde - Baba Vida i Kaleto. U gradu postoje brojni sakralni objekti, najstariji su pravoslavne crkve Sv. Pantalejmona i Sv. Petke (obje iz XVII st.). Katedrala Sv. Demetrija je iz XIX. st., u gradu postoji i židovska sinagoga (iz 1894.), velika mošeja sa bibliotekom Osmana Pazvantoğlua ( turskog vladara sjeverozapadne Bugarske), iz kasnog XVIII. st.

Vanjske poveznice