More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Brojevni pravac''' je [[pravac]] na kojem je svakomu [[Realni broj|realnom broju]] (realni brojevi obuhvaćaju i [[Racionalni broj|racionalne]] i [[Iracionalni broj|iracionalne broje]]) pridružena jedna jedina [[točka]]. Brojevni pravac služi za predočivanje [[broj]]eva i [[Grafika|grafičko]] [[računanje]] njima. Na pravcu se najprije odabere točka '''O''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''origo'': [[ishodište]]), koja predočuje [[Nula|nulu]], a zatim jedinična točka 1. [[Dužina]] od O do 1 predočuje jediničnu duljinu. Točkama na desnoj strani od O odgovaraju pozitivni realni brojevi, a na lijevoj strani negativni. Bilo kojemu realnom broju ''x'' odgovara točka ''x'', tako da je dužina O''x'' (mjerena jediničnom duljinom) jednaka ''x'' jediničnih duljina. Između bilo koja dva realna broja postoji beskonačno mnogo racionalnih brojeva i iracionalnih brojeva. <ref> '''brojevni pravac''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9667] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 22. travnja 2020.</ref> | |||
[[datoteka:Number-line.svg|mini|središte|900px|Brojevni pravac]] | [[datoteka:Number-line.svg|mini|središte|900px|Brojevni pravac]] | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 22:37
Brojevni pravac je pravac na kojem je svakomu realnom broju (realni brojevi obuhvaćaju i racionalne i iracionalne broje) pridružena jedna jedina točka. Brojevni pravac služi za predočivanje brojeva i grafičko računanje njima. Na pravcu se najprije odabere točka O (lat. origo: ishodište), koja predočuje nulu, a zatim jedinična točka 1. Dužina od O do 1 predočuje jediničnu duljinu. Točkama na desnoj strani od O odgovaraju pozitivni realni brojevi, a na lijevoj strani negativni. Bilo kojemu realnom broju x odgovara točka x, tako da je dužina Ox (mjerena jediničnom duljinom) jednaka x jediničnih duljina. Između bilo koja dva realna broja postoji beskonačno mnogo racionalnih brojeva i iracionalnih brojeva. [1]
Koordinatni sustavi
Podrobniji članak o temi: Koordinatni sustavKoordinatni sustav je sustav koji omogućuje da se točke na krivulji, pravcu, plohi, u ravnini ili prostoru opišu s pomoću brojeva, takozvanim koordinatama. U matematici i drugim područjima postoji više različitih koordinatnih sustava:
- brojevni pravac,
- Kartezijev ili pravokutni koordinatni sustav,
- polarni koordinatni sustav,
- cilindrični koordinatni sustav,
- sferni koordinatni sustav,
- zemljopisne koordinate,
- nebeski koordinatni sustavi.
Određivanje položaja s pomoću koordinata bilo je poznato već staroegipatskim graditeljima i babilonskim astronomima. Kartezijev koordinatni sustav uveo je René Descartes (latinizirano Renatus Cartesius). Descartesovo otkriće omogućilo je da se mnoga geometrijska tijela sustavno proučavaju znatno jačim metodama analitičke geometrije, algebre i analize; tako se na primjer krivulje proučavaju s pomoću jednadžbi koje zadovoljavaju koordinate njihovih točaka. Još je značajnije to što je u novije doba veza geometrije, algebre i analize omogućila da geometrijski zor, a time i mnogo plodnija intuicija, budu iskorišteni u rješavanju problema algebre i analize. Zato je Kartezijev koordinatni sustav temelj razvoja i uspjeha moderne linearne algebre (vektorski prostor), a zatim i mnogih njezinih nadgradnja (funkcionalne analize, diferencijalne geometrije, algebarske geometrije).