More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir naselje | |||
| ime = Bosanska Krupa | | ime = Bosanska Krupa | ||
| ime_genitiv = | | ime_genitiv = | ||
| Redak 431: | Redak 431: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
{{BiH}} | {{BiH}} | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 04:33
| Bosanska Krupa | |
|---|---|
 | |
| Država |  Bosna i Hercegovina
|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija |  Unsko-sanska županija
|
| Vlast | |
| - Načelnik | Armin Halitović |
| Površina | |
| - Općina | 556 km² |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - Općina | 25.545 |
| - Naseljeno mjesto | 10.196 |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme (UTC) |
| Službena stranica http://opcinabosanskakrupa.ba | |
| Zemljovid | |
 Položaj općine Bosanska Krupa u Bosni i Hercegovini | |
Bosanska Krupa je naselje i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prijevoju između brda Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 metara u proširenom dijelu rijeke Une. Općina graniči s Bihaćem, Cazinom, Bužimom, Bosanskim Petrovcem, Sanskim Mostom, Bosanskim Novim te Dvorom u Republici Hrvatskoj. Rijeka Una prolazi kroz središte Bosanske Krupe. Cestovnim komunikacijama grad je povezan sa Zapadnom i Južnom Europom.
Općina pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.
Stanovništvo
Popisi 1971. - 1991.
| Stanovništvo općine Bosanska Krupa | ||||||
| godina popisa | 1991.[1] | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 43.104 (73,90%) | 37.381 (67,68%) | 31.842 (62,61%) | |||
| Srbi | 13.841 (23,73%) | 15.029 (27,21%) | 18.230 (35,84%) | |||
| Hrvati | 139 (0,23%) | 173 (0,31%) | 286 (0,56%) | |||
| Jugoslaveni | 708 (1,21%) | 2.155 (3,90%) | 239 (0,46%) | |||
| ostali i nepoznato | 528 (0,90%) | 491 (0,88%) | 259 (0,50%) | |||
| ukupno | 58.320 | 55.229 | 50.856 | |||
Bosanska Krupa (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
| Bosanska Krupa | ||||||
| godina popisa | 1991.[1] | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 9.519 (66,03%) | 6.858 (56,88%) | 6.070 (67,63%) | |||
| Srbi | 4.044 (28,05%) | 3.142 (26,06%) | 2.433 (27,11%) | |||
| Hrvati | 102 (0,70%) | 109 (0,90%) | 202 (2,25%) | |||
| Jugoslaveni | 551 (3,82%) | 1.764 (14,63%) | 183 (2,03%) | |||
| ostali i nepoznato | 200 (1,38%) | 182 (1,50%) | 86 (0,95%) | |||
| ukupno | 14.416 | 12.055 | 8.974 | |||
Popis 2013.
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Naseljena mjesta
Općinu Bosanska Krupa sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[2]
Arapuša, Banjani, Baštra, Benakovac, Bosanska Krupa, Donja Suvaja, Drenova Glavica, Glavica, Gorinja, Gornja Suvaja, Gornji Bušević, Gornji Petrovići, Gudavac, Hašani, Ivanjska, Jasenica, Jezerski, Ljusina, Mahmić Selo, Mali Badić, Mali Radić, Ostrožnica, Otoka, Perna, Pištaline, Potkalinje, Pučenik, Srednji Bušević, Srednji Dubovik, Velika Jasenica, Veliki Badić, Veliki Dubovik, Veliki Radić, Vojevac, Voloder, Vranjska i Zalin.
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Bosanska Krupa ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su sljedeća naseljena mjesta:
Donji Dubovik, Donji Petrovići, Gornji Bušević, Hašani, Mali Dubovik, Osredak, Otoka, Potkalinje, Srednji Bušević, Srednji Dubovik, Srednji Petrovići (ranije Arapuša) i Veliki Dubovik. Od ovog područja nastala je općina Krupa na Uni.
Od naseljenih mjesta Bag, Bužim, Dobro Selo, Konjoder, Lubarda, Mrazovac i Varoška Rijeka nastala je 1995. godine općina Bužim koja je ušla u sastav Federacije BiH.
Mjesne zajednice
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Na popisu stanovništva 1991. godine općina Bosanska Krupa je imala 48 naseljenih mjesta raspoređenih u 31 mjesnoj zajednici:
Gradske mjesne zajednice
- MZ Krupa - Centar (7.509 st.)
- MZ Krupa II (Perna) (140 st.)
- MZ "27. Juli" (1.089 st.)
- MZ Podvran (6.194 st.)
obuhvaćaju naselja: Bosanska Krupa, Drenova Glavica i Perna.
Seoske mjesne zajednice
- MZ Arapuša (536 st.) - obuhvaća naselje Arapuša.
- MZ Bušević (963 st.) - obuhvaća naselja: Gornji Bušević i Srednji Bušević.
- MZ Bužim (5.490 st.) - obuhvaća naselja: Bag, Bužim i Mrazovac.
- MZ Čava (1.752 st.) - obuhvaća naselje Dobro Selo.
- MZ Donji Dubovik (638 st.) - obuhvaća naselja: Donji Dubovik i Mali Dubovik.
- MZ Donji Petrovići (602 st.) - obuhvaća naselja: Donji Petrovići i Osredak.
- MZ Elkasova Rijeka (1.290 st.) - obuhvaća dio naselja Lubarda.
- MZ Gornji Petrovići (464 st.) - obuhvaća naselje Gornji Petrovići.
- MZ Hašani (414 st.) - obuhvaća naselje Hašani.
- MZ Ivanjska (1.253 st.) - obuhvaća naselja: Banjani, Glavica i Ivanjska.
- MZ Jasenica (1.989 st.) - obuhvaća naselja: Benakovac, Gorinja, Jasenica, Velika Jasenica, Vojevac i Zalin.
- MZ Jezerski (3.322 st.) - obuhvaća naselje Jezerski.
- MZ Konjoder (1.762 st.) - obuhvaća naselje Konjoder.
- MZ Lubarda (1.654 st.) - obuhvaća dio naselja Lubarda.
- MZ Ljusina (1.315 st.) - obuhvaća naselje Ljusina.
- MZ Mahmić Selo (1.714 st.) - obuhvaća naselje Mahmić Selo.
- MZ Ostrožnica (1.514 st.) - obuhvaća naselja: Mali Badić i Ostrožnica.
- MZ Otoka (5.309 st.) - obuhvaća naselja: Baštra, Otoka i Voloder.
- MZ Pištaline (1.541 st.) - obuhvaća naselje Pištaline.
- MZ Potkalinje (284 st.) - obuhvaća naselje Potkalinje.
- MZ Pučenik (358 st.) - obuhvaća naselje Pučenik.
- MZ Srednji Dubovik (719 st.) - obuhvaća naselja: Srednji Dubovik i Veliki Dubovik.
- MZ Suvaja (1.094 st.) - obuhvaća naselja: Donja Suvaja, Gornja Suvaja i Gudavac.
- MZ Varoška Rijeka (4.992 st.) - obuhvaća naselje Varoška Rijeka.
- MZ Veliki Badić (1.237 st.) - obuhvaća naselje Veliki Badić.
- MZ Veliki Radić (629 st.) - obuhvaća naselja: Mali Radić i Veliki Radić.
- MZ Vranjska (553 st.) - obuhvaća naselje Vranjska.
Povijest
Ime Bosanske Krupe potječe od staroslavenske riječi krupa, koja se sačuvala i u imenu vrste atmosferskih padalina, u jednom ženskom pomagalu za uljepšavanje, a označavala je i dolinu, te kasnije dobila značenje uzvišenja u dolini, ali i dolinu samu. Stari grad i jest podignut na jednoj uzvisini riječnog otoka - ade.
Srednjovjekovna Krupa bila je grad u hrvatskom kraljevstvu, kasnije dio Zagrebačke županije i biskupije, a prilikom jednog osmanskog pohoda na Beč osvojio ga je Kara-Mustafa paša Sokolović. Posljednji hrvatski kapetan bio je vojvoda Matijaš Bakić, koji se utopio na utoci Krušnice u Unu, ranjen u prodoru kroz turske redove, poput tadašnjeg vlasnika Krupe Nikole Zrinskog u Sigetu. Dok se vodila presudna bitka, na lijevoj obali Une, na mjestu gdje se danas nalazi željeznički kolodvor nalazila se utaborena desetak dana habsburška vojska, sastavljena većinom od Hrvata, pod zapovjedništvom Nijemca Auersperga koji nije htio pomoći opkoljenim krupskim Hrvatima. Jedna grupa od osamdesetak Hrvata je pokušala doći u pomoć, ali su ih osmanski vojnici spriječili. Boj su preživjela samo dva Krupljanina koji su vijest o padu Krupe pod Turke odnijela u Podove (Današnji Dvor Zrinskih - Novi Grad).
Poznate osobe
- Reisu-l-ulema Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 4. veljače 2020.
Vanjske poveznice
| |||||