Hrvati u Srbiji: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 1. studeni 2025. u 06:22

Hrvati u Srbiji su tek od 2005. priznati kao nacionalna manjina. Prema popisu iz 2011. ukupan broj Hrvata je iznosio 57.900 i čine 0,81% stanovništva Srbije. ^[1] Najviše ih je u Vojvodini gdje je 47.033 izjašnjenih Hrvata i gdje su četvrta po brojnosti zajednica, a zajedno s nehrvatskim opcijama Hrvata su treći po brojnosti. Druga regija gdje su Hrvati brojniji je beogradska regija gdje je bilo 7.752 izjašnjena Hrvata po čemu su bili peta zajednica,^[2] dok je još i velik broj Hrvata izjašnjenih pod nenacionalnom opcijom "Jugoslavena".

Prema popisu iz 1961. broj Hrvata iznosio je još 196.409. Prema popisu iz 1991. ukupan broj Hrvata je iznosio 97.344 i činili su 1,24% stanovništva Srbije. Prema popisu stanovništva provedenom 2002., u Srbiji te je godine živjelo 70.602 Hrvata. 56.546 u Vojvodini a 14.056 u Središnjoj Srbiji.

Broj Hrvata u Srbiji znatno je smanjen u prošlih 70 godina.

Hrvati u užoj Srbiji su uglavnom došli u te krajeve poslom ili bračno, a uglavnom su se rodili izvan uže Srbije, a karijeru napravili u Srbiji gdje su ostali. Bilo je i obratnih situacija, kad su se rodili u obitelji takvih Hrvata u Srbiji, a karijeru napravili izvan Srbije. Poznati Hrvati i osobe hrvatskog podrijetla koji su iz uže Srbije odnosno živili su i radili na tom području su: glumci Aljoša Vučković, Žarko Radić ^[3], Milan Štrljić (vratio se u Hrvatsku, kći Iva Štrljić^[4], glumica je ostala u Beogradu), klarinetist Ante Grgin (vratio se u Hrvatsku)^[5], šahist Petar Trifunović, nogometaši Vladimir Petrović, Slavoljub Muslin, Stjepan Bobek, Zlatko Čajkovski, Florijan Matekalo, Ivan Ćurković, Franjo Šoštarić, Dragan Mance, Antonio Rukavina, Srđan Mrkušić, plesač Aleksandar Josipović, slikar i dekorater Dragutin Inchiostri Medenjak, operna pjevačica Biserka Cvejić, košarkaš Zoran Maroević, vaterpolisti Vanja Udovičić (rođeno ime Franjo), Ratko Rudić, Vlaho Orlić, pjevač Zlatko Pejaković, botaničar Josip Pančić, povjesničarka Ljubica Štefan, povjesničari Ivan Božić, Jorjo Tadić, glumice Neda Arnerić, Anja Alač (kći hrvatskog glumca Aleksandra Alača i glumice Vesne Čipčić), Olivera Ježina^[6]filmski kritičar i teoretičar filma Severin Franić i njegova kći Ana Franić ^[7], književnici Antun Šoljan, Gvido Tartalja, književnica Marija Čudina, jezikoslovci Vladimir Anić i Marko Simonović, general JRZ i PZO Zvonimir Jurjević, arhitekti Ivo Kurtović, Mate Bajlon, liječnica Slavka Morić, kazališni kritičar i novinar Feliks Pašić, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Jerko Denegri, povjesničar književnosti Nikša Stipčević, fotograf Ivo Eterović^[8], sociolog i prevoditelj Aljoša Mimica, atletičari Ivan Gubijan^[9], Franjo Mihalić, operna pjevačica Zlata Sesardić^[10], biolog i športski pisac Ante Tadić, scenarist Siniša Pavić^[11], najpoznatija srpska spisateljica za djecu Jasminka Petrović^[12] i njezin suprug Vlado Petrović^[13], meteorolog i popularizator znanosti Ante Obuljen i drugi, nogometni trener Josip Duvančić i drugi. Iz vremena Austro-Ugarske valja spomenuti Đuru Horvatovića (ujca osnivača Hrvatskog domobranstva Marka Crljena) i dr.^[14]

Jedan broj poznatih Hrvata iz Srbije su rodio ondje, a karijeru napravili izvan Srbije, poput arhitekta Vinka Uhlika.

Po majci su Hrvati pjevač Milan Mladenović, nogometaš Siniša Mihajlović, tenisač Novak Đoković, glumac Vladimir Petrović (Žikina dinastija), general Veljko Kadijević ^[15] i drugi. Brojni su borci hrvatskih partizanskih brigada živjeli u Beogradu ili u drugim gradovima u Srbiji ^[16] (Ante Banina, Ljubo Ilić, Rudolf Primorac, Nenad Parenta, Paško Romac, Stjepan Filipović, Bruno Vuletić^[17], Jerko Crmarić, Josip Brgud, Marko Kulić, Mihajlo Pavičić, Mato Pehar, Ivan Radanović, Petar-Krsto Šimić, Božidar Grubišić, Zvonko Jurjević^[18]^[19]). Po ocu hrvatskog je podrijetla tužitelj srbijanskog Specijalnog suda za ratne zločine Bruno Vekarić. Njegov je otac Vatroslav Vekarić, Hrvat iz Dubrovnika, dugogodišnji direktor beogradskog Instituta za međunarodnu politiku i pisac više knjiga iz oblasti međunarodnog prava i međunarodnih odnosa. ^[20]. Hrvatskog su podrijeta konvertiti i osobe iz konvertitskih ogranaka obitelji Vojislav Šešelj, Frenki Simatović, Vladimir Štambuk ^[21] (sin diplomata Zdenka Štambuka), pravnik i diplomat Lujo Bakotić, političar Matija Ban, književnici Vid Vukasović Vuletić, Marko Car, Sibe Miličić, diplomat Ivo Visković, veleposlanik Srbije u Njemačkoj i drugi.

Povezani članci

Hrvati u Vojvodini

Izvori

↑ Politika
↑ (srpski) Republički zavod za statistiku Republike Srbije
↑ [1]
↑ IMDB Iva Štrljić
↑ Jedan od najpoznatijih svjetskih klarinetista, Kaštelanin Ante Grgin, početkom ožujka nastupa u splitskom HNK Portal Grada Kaštela. 28. veljače 2019. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.
↑ Diana Ferić: RAZGOVOR UGODNI / Poznata beogradska glumica šibenskih korijena Olivera Ježina nakon 31 godine ponovno u Šibeniku. Šibenik News. 23. rujna 2021. Pristupljeno 5. veljače 2023.
↑ (srp.)[2]
↑ Dnevnik.hr D.Ma.: Preminuo Ivo Eterović, Titov osobni fotograf, 26. siječnja 2011.
↑ HOO Eduard Hemar: Dragutin Ciotti - zaboravljena hrvatska olimpijska medalja
↑ Jakov Žižić: Sinjanka Zlata Sesardić, primadona beogradske i novosadske Opere . Sinjski obzori. 7. siječnja 2018. Pristupljeno 6. veljače 2023.
↑ Jakov Žižić: Sinj u sjećanjima i političkim pogledima Siniše Pavića: kritički osvrt. Sinjski obzori. 27. prosinca 2017. Pristupljeno 6. veljače 2023.
Siniša Pavić rodio se u Sinju 22. siječnja 1933. Iz Sinja se 1938. odselio u Beograd zajedno s roditeljima i starijim bratom Damirom. Za Sinj ga vežu neka od najranijih sjećanja koja je evocirao u intervju za Ilustrovanu politiku iz 2003.: „Godine 1938. preselili smo se u Beograd zbog očevog buntovnog karaktera i gorljivog jugoslovenstva. Moj otac Đusa bio je kolovođa kotorske pobune austrougarskih mornara 1918. godine. Bio je zatočen i jedva je preživeo rat. U predvečerje novog rata sklonio se na vreme jer bi, kao jugoslovenski idealista i čovek kojem su verovali, koji je mogao povući druge za sobom, sigurno stradao u mračnim godinama koje su dolazile.“"
↑ (srp.) Jelena Tasić: JASMINKA PETROVIĆ: Knjige za decu treba da ulivaju nadu . Danas.rs. 21. kolovoza 2015. Pristupljeno 6. veljače 2023.
"Bilo je zaista mnogo događaja, susreta, utisaka i sve to se izlilo u ovaj roman, koji je mogao da bude smešten u bilo koji od ovih gradova, jer naših ljudi i mešovitih brakova ima svuda po svetu. Odabrala sam Stari Grad na Hvaru, zato što ga najbolje poznajem. Tamo imam rodbinu i prijatelje. "
↑ Dinko Kreho: 'Decu odgajamo pod staklenim zvonom' . Booksa. 24. listopada 2016. Pristupljeno 6. veljače 2023.
"Za Leto mi je, opet, recenzent bio suprug Vlada, koji vuče poreklo iz Starog grada na Hvaru. "
↑ Đuro Körbler: DiZbi.- Digitalna zbirka HAZU Ljetopis : Marko pl. Czerliem : [nekrolog], str. 143. Pristupljeno 11. lipnja 2016.
↑ [3]
↑ [4]
↑ Nacionalova redakcija: Bruno Vuletić izbačen iz kalendara alkarskih vojvoda Nacional. 21. prosinca 2004. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.
↑ Sinjska rera: Od 26 generala JNA, Hrvata – samo sedam uključilo se u obranu Hrvatske . Sinj. 15. travnja 2025. Pristupljeno 1. studenoga 2025.
↑ Zapovjedni vrh JNA; siječanj 1990. – svibanj 1992.’ (Ministarstvo obrane RH, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata», Zagreb, 2010.), prilog br. 2.: ‘Generali i admirali Jugoslavenske narodne armije (aktivni u razdoblju od 1.1.1990. do 20.5.1992. – leksikon biografskih podataka)’ (str.280. – 325.).
↑ [5]
↑ [6]

Vanjske poveznice

[1] Politika

[popis2011prezentacija-2] (srpski) Republički zavod za statistiku Republike Srbije

[3] [1]

[4] IMDB Iva Štrljić

[PGK-5] Jedan od najpoznatijih svjetskih klarinetista, Kaštelanin Ante Grgin, početkom ožujka nastupa u splitskom HNK Portal Grada Kaštela. 28. veljače 2019. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.

[6] Diana Ferić: RAZGOVOR UGODNI / Poznata beogradska glumica šibenskih korijena Olivera Ježina nakon 31 godine ponovno u Šibeniku. Šibenik News. 23. rujna 2021. Pristupljeno 5. veljače 2023.

[7] (srp.)[2]

[8] Dnevnik.hr D.Ma.: Preminuo Ivo Eterović, Titov osobni fotograf, 26. siječnja 2011.

[Hemar-9] HOO Eduard Hemar: Dragutin Ciotti - zaboravljena hrvatska olimpijska medalja

[10] Jakov Žižić: Sinjanka Zlata Sesardić, primadona beogradske i novosadske Opere . Sinjski obzori. 7. siječnja 2018. Pristupljeno 6. veljače 2023.

[11] Jakov Žižić: Sinj u sjećanjima i političkim pogledima Siniše Pavića: kritički osvrt. Sinjski obzori. 27. prosinca 2017. Pristupljeno 6. veljače 2023.
Siniša Pavić rodio se u Sinju 22. siječnja 1933. Iz Sinja se 1938. odselio u Beograd zajedno s roditeljima i starijim bratom Damirom. Za Sinj ga vežu neka od najranijih sjećanja koja je evocirao u intervju za Ilustrovanu politiku iz 2003.: „Godine 1938. preselili smo se u Beograd zbog očevog buntovnog karaktera i gorljivog jugoslovenstva. Moj otac Đusa bio je kolovođa kotorske pobune austrougarskih mornara 1918. godine. Bio je zatočen i jedva je preživeo rat. U predvečerje novog rata sklonio se na vreme jer bi, kao jugoslovenski idealista i čovek kojem su verovali, koji je mogao povući druge za sobom, sigurno stradao u mračnim godinama koje su dolazile.“"

[12] (srp.) Jelena Tasić: JASMINKA PETROVIĆ: Knjige za decu treba da ulivaju nadu . Danas.rs. 21. kolovoza 2015. Pristupljeno 6. veljače 2023.
"Bilo je zaista mnogo događaja, susreta, utisaka i sve to se izlilo u ovaj roman, koji je mogao da bude smešten u bilo koji od ovih gradova, jer naših ljudi i mešovitih brakova ima svuda po svetu. Odabrala sam Stari Grad na Hvaru, zato što ga najbolje poznajem. Tamo imam rodbinu i prijatelje. "

[13] Dinko Kreho: 'Decu odgajamo pod staklenim zvonom' . Booksa. 24. listopada 2016. Pristupljeno 6. veljače 2023.
"Za Leto mi je, opet, recenzent bio suprug Vlada, koji vuče poreklo iz Starog grada na Hvaru. "

[dizbi-14] Đuro Körbler: DiZbi.- Digitalna zbirka HAZU Ljetopis : Marko pl. Czerliem : [nekrolog], str. 143. Pristupljeno 11. lipnja 2016.

[15] [3]

[16] [4]

[17] Nacionalova redakcija: Bruno Vuletić izbačen iz kalendara alkarskih vojvoda Nacional. 21. prosinca 2004. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.

[18] Sinjska rera: Od 26 generala JNA, Hrvata – samo sedam uključilo se u obranu Hrvatske . Sinj. 15. travnja 2025. Pristupljeno 1. studenoga 2025.

[19] Zapovjedni vrh JNA; siječanj 1990. – svibanj 1992.’ (Ministarstvo obrane RH, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata», Zagreb, 2010.), prilog br. 2.: ‘Generali i admirali Jugoslavenske narodne armije (aktivni u razdoblju od 1.1.1990. do 20.5.1992. – leksikon biografskih podataka)’ (str.280. – 325.).

[20] [5]

[21] [6]

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]

[21]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Hrvati u Srbiji'''-->[[Datoteka:Croatia, Historic Coat of Arms, first red square.svg|120px|mini|Grb Hrvata u Srbiji]]
+[[Datoteka:Croatia, Historic Coat of Arms, first red square.svg|120px|mini|Grb Hrvata u Srbiji]]
 '''Hrvati u Srbiji''' su tek od 2005. priznati kao [[nacionalna manjina]]. Prema popisu iz 2011. ukupan broj Hrvata je iznosio 57.900 i čine 0,81% stanovništva Srbije. <ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/U-Srbiji-po-lanjskom-popisu-zivi-7_186_862-gradjanina.sr.html Politika ] </ref> Najviše ih je u Vojvodini gdje je 47.033 izjašnjenih Hrvata i gdje su četvrta po brojnosti zajednica, a zajedno s nehrvatskim opcijama Hrvata su treći po brojnosti. Druga regija gdje su Hrvati brojniji je beogradska regija gdje je bilo 7.752 izjašnjena Hrvata po čemu su bili peta zajednica,<ref name="popis2011prezentacija">(srpski) [http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Prezentacija_Knjiga1.pdf Republički zavod za statistiku Republike Srbije] </ref> dok je još i velik broj Hrvata izjašnjenih pod nenacionalnom opcijom "Jugoslavena".
@@ Redak 8: / Redak 8: @@
 Broj Hrvata u Srbiji znatno je smanjen u prošlih 70 godina.
-Hrvati u užoj Srbiji su uglavnom došli u te krajeve poslom ili bračno, a uglavnom su se rodili izvan uže Srbije, a karijeru napravili u Srbiji gdje su ostali. Bilo je i obratnih situacija, kad su se rodili u obitelji takvih Hrvata u Srbiji, a karijeru napravili izvan Srbije. Poznati Hrvati i osobe hrvatskog podrijetla koji su iz uže Srbije su: glumci [[Aljoša Vučković]], <!-- [[Boro Stjepanović]], -->[[Žarko Radić]] <ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/05/19/srpski/K02051804.shtml]</ref>, <!-- [[Bogdan Diklić]], [[Slavko Štimac]] - negdje navode da je podrijetlom iz hrvatske obitelji iz Perušića, -->[[Milan Štrljić]] (vratio se u Hrvatsku, kćer [[Iva Štrljić]]<ref>[http://www.imdb.com/name/nm1709107/ IMDB] Iva Štrljić </ref>, glumica je ostala u Beogradu), klarinetist [[Ante Grgin]] (vratio se u Hrvatsku)<ref name=PGK> [http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/39210-jedan-od-najpoznatijih-svjetskih-klarinetista-kastelanin-ante-grgin-pocetkom-ozujka-nastupa-u-splitskom-hnk ''Jedan od najpoznatijih svjetskih klarinetista, Kaštelanin Ante Grgin, početkom ožujka nastupa u splitskom HNK ''] Portal Grada Kaštela. 28. veljače 2019. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.</ref>, šahist [[Petar Trifunović]], nogometaši [[Vladimir Petrović (nogometaš, 1955.)|Vladimir Petrović]], [[Slavoljub Muslin]], [[Stjepan Bobek]], [[Zlatko Čajkovski]], [[Florijan Matekalo]], [[Ivan Ćurković]], [[Franjo Šoštarić]], <!-- [[Ivica Kralj]], -->[[Dragan Mance]], [[Antonio Rukavina]], [[Srđan Mrkušić]], plesač [[Aleksandar Josipović]], slikar i dekorater [[Dragutin Inchiostri Medenjak]], operna pjevačica [[Biserka Cvejić]], košarkaš [[Zoran Maroević]], vaterpolisti [[Vanja Udovičić]] (rođeno ime Franjo), [[Ratko Rudić]], [[Vlaho Orlić]], pjevač [[Zlatko Pejaković]], botaničar [[Josip Pančić]], povjesničarka [[Ljubica Štefan]], povjesničari [[Ivan Božić]], [[Jorjo Tadić]], glumice [[Neda Arnerić]], [[Anja Alač]] (kćer hrvatskog glumca [[Aleksandar Alač|Aleksandra Alača]] i glumice [[Vesna Čipčić|Vesne Čipčić]]), <!-- [[Anica Dobra]], -->filmski kritičar i teoretičar filma [[Severin Franić]] i njegova kćer [[Ana Franić]] <ref>(srp.)[http://www.politika.rs/ilustro/2414/2.htm]</ref>, scenarist [[Siniša Pavić]], književnici [[Antun Šoljan]], [[Gvido Tartalja]], književnica [[Marija Čudina]], jezikoslovci [[Vladimir Anić]] i [[Marko Simonović]], general JRZ i PZO [[Zvonimir Jurjević]], arhitekti [[Ivo Kurtović]], [[Mate Bajlon]], liječnica [[Slavka Morić]], kazališni kritičar i novinar [[Feliks Pašić]], povjesničar umjetnosti i likovni kritičar [[Jerko Denegri]], povjesničar književnosti [[Nikša Stipčević]], fotograf [[Ivo Eterović]]<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/preminuo-ivo-eterovic-titov-osobni-fotograf.html Dnevnik.hr] D.Ma.: Preminuo Ivo Eterović, Titov osobni fotograf, 26. siječnja 2011.</ref>, sociolog i prevoditelj [[Aljoša Mimica]], atletičari [[Ivan Gubijan]]<ref name="Hemar">[http://www.hoo.hr/downloads/Olimp36_povijest_10.pdf HOO] Eduard Hemar: Dragutin Ciotti - zaboravljena hrvatska olimpijska medalja</ref>, [[Franjo Mihalić]] i drugi.
+Hrvati u užoj Srbiji su uglavnom došli u te krajeve poslom ili bračno, a uglavnom su se rodili izvan uže Srbije, a karijeru napravili u Srbiji gdje su ostali. Bilo je i obratnih situacija, kad su se rodili u obitelji takvih Hrvata u Srbiji, a karijeru napravili izvan Srbije. Poznati Hrvati i osobe hrvatskog podrijetla koji su iz uže Srbije odnosno živili su i radili na tom području su: glumci [[Aljoša Vučković]], [[Žarko Radić]] <ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/05/19/srpski/K02051804.shtml]</ref>, [[Milan Štrljić]] (vratio se u Hrvatsku, kći [[Iva Štrljić]]<ref>[http://www.imdb.com/name/nm1709107/ IMDB] Iva Štrljić </ref>, glumica je ostala u Beogradu), klarinetist [[Ante Grgin]] (vratio se u Hrvatsku)<ref name=PGK> [http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/39210-jedan-od-najpoznatijih-svjetskih-klarinetista-kastelanin-ante-grgin-pocetkom-ozujka-nastupa-u-splitskom-hnk ''Jedan od najpoznatijih svjetskih klarinetista, Kaštelanin Ante Grgin, početkom ožujka nastupa u splitskom HNK ''] Portal Grada Kaštela. 28. veljače 2019. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.</ref>, šahist [[Petar Trifunović]], nogometaši [[Vladimir Petrović (nogometaš, 1955.)|Vladimir Petrović]], [[Slavoljub Muslin]], [[Stjepan Bobek]], [[Zlatko Čajkovski]], [[Florijan Matekalo]], [[Ivan Ćurković]], [[Franjo Šoštarić]], [[Dragan Mance]], [[Antonio Rukavina]], [[Srđan Mrkušić]], plesač [[Aleksandar Josipović]], slikar i dekorater [[Dragutin Inchiostri Medenjak]], operna pjevačica [[Biserka Cvejić]], košarkaš [[Zoran Maroević]], vaterpolisti [[Vanja Udovičić]] (rođeno ime Franjo), [[Ratko Rudić]], [[Vlaho Orlić]], pjevač [[Zlatko Pejaković]], botaničar [[Josip Pančić]], povjesničarka [[Ljubica Štefan]], povjesničari [[Ivan Božić]], [[Jorjo Tadić]], glumice [[Neda Arnerić]], [[Anja Alač]] (kći hrvatskog glumca [[Aleksandar Alač|Aleksandra Alača]] i glumice [[Vesna Čipčić|Vesne Čipčić]]), [[Olivera Ježina]]<ref>Diana Ferić: [https://mok.hr/volim-sibenik/item/33422-razgovor-ugodni-poznata-beogradska-glumica-sibenskih-korijena-olivera-jezina-nakon-31-godine-ponovno-u-sibeniku ''RAZGOVOR UGODNI / Poznata beogradska glumica šibenskih korijena Olivera Ježina nakon 31 godine ponovno u Šibeniku'']. Šibenik News. 23. rujna 2021. Pristupljeno 5. veljače 2023.</ref>filmski kritičar i teoretičar filma [[Severin Franić]] i njegova kći [[Ana Franić]] <ref>(srp.)[http://www.politika.rs/ilustro/2414/2.htm]</ref>, književnici [[Antun Šoljan]], [[Gvido Tartalja]], književnica [[Marija Čudina]], jezikoslovci [[Vladimir Anić]] i [[Marko Simonović]], general JRZ i PZO [[Zvonimir Jurjević]], arhitekti [[Ivo Kurtović]], [[Mate Bajlon]], liječnica [[Slavka Morić]], kazališni kritičar i novinar [[Feliks Pašić]], povjesničar umjetnosti i likovni kritičar [[Jerko Denegri]], povjesničar književnosti [[Nikša Stipčević]], fotograf [[Ivo Eterović]]<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/preminuo-ivo-eterovic-titov-osobni-fotograf.html Dnevnik.hr] D.Ma.: Preminuo Ivo Eterović, Titov osobni fotograf, 26. siječnja 2011.</ref>, sociolog i prevoditelj [[Aljoša Mimica]], atletičari [[Ivan Gubijan]]<ref name="Hemar">[http://www.hoo.hr/downloads/Olimp36_povijest_10.pdf HOO] Eduard Hemar: Dragutin Ciotti - zaboravljena hrvatska olimpijska medalja</ref>, [[Franjo Mihalić]], operna pjevačica [[Zlata Sesardić]]<ref>Jakov Žižić: [https://zizic.wordpress.com/2018/01/07/sinjanka-zlata-sesardic-primadona-beogradske-i-novosadske-opere/ ''Sinjanka Zlata Sesardić, primadona beogradske i novosadske Opere '']. Sinjski obzori. 7. siječnja 2018. Pristupljeno 6. veljače 2023.</ref>, biolog i športski pisac [[Ante Tadić]], scenarist [[Siniša Pavić]]<ref>Jakov Žižić: [https://zizic.wordpress.com/2017/12/27/sinj-u-sjecanjima-i-politickim-pogledima-sinise-pavica-kriticki-osvrt/ '' Sinj u sjećanjima i političkim pogledima Siniše Pavića: kritički osvrt'']. Sinjski obzori. 27. prosinca 2017. Pristupljeno 6. veljače 2023.<br>''Siniša Pavić rodio se u Sinju 22. siječnja 1933. Iz Sinja se 1938. odselio u Beograd zajedno s roditeljima i starijim bratom Damirom. Za Sinj ga vežu neka od najranijih sjećanja koja je evocirao u intervju za Ilustrovanu politiku iz 2003.: „Godine 1938. preselili smo se u Beograd zbog očevog buntovnog karaktera i gorljivog jugoslovenstva. Moj otac Đusa bio je kolovođa kotorske pobune austrougarskih mornara 1918. godine. Bio je zatočen i jedva je preživeo rat. U predvečerje novog rata sklonio se na vreme jer bi, kao jugoslovenski idealista i čovek kojem su verovali, koji je mogao povući druge za sobom, sigurno stradao u mračnim godinama koje su dolazile.“''"</ref>, najpoznatija srpska spisateljica za djecu [[Jasminka Petrović]]<ref>(srp.) Jelena Tasić: [https://www.danas.rs/vesti/drustvo/jasminka-petrovic-knjige-za-decu-treba-da-ulivaju-nadu/ ''JASMINKA PETROVIĆ: Knjige za decu treba da ulivaju nadu '']. Danas.rs. 21. kolovoza 2015. Pristupljeno 6. veljače 2023.<br>"''Bilo je zaista mnogo događaja, susreta, utisaka i sve to se izlilo u ovaj roman, koji je mogao da bude smešten u bilo koji od ovih gradova, jer naših ljudi i mešovitih brakova ima svuda po svetu. Odabrala sam Stari Grad na Hvaru, zato što ga najbolje poznajem. Tamo imam rodbinu i prijatelje. ''"</ref> i njezin suprug [[Vlado Petrović]]<ref>Dinko Kreho: [https://booksa.hr/razgovori/intervju/decu-odgajamo-pod-staklenim-zvonom '''Decu odgajamo pod staklenim zvonom' '']. Booksa. 24. listopada 2016. Pristupljeno 6. veljače 2023.<br>"''Za Leto mi je, opet, recenzent bio suprug Vlada, koji vuče poreklo iz Starog grada na Hvaru. ''"</ref>, meteorolog i popularizator znanosti [[Ante Obuljen (meteorolog)|Ante Obuljen]] i drugi, nogometni trener [[Josip Duvančić]] i drugi.
 Iz vremena Austro-Ugarske valja spomenuti [[Đuro Horvatović|Đuru Horvatovića]] (ujca osnivača Hrvatskog domobranstva [[Marko Crljen|Marka Crljena]]) i dr.<ref name="dizbi">[[Đuro Körbler]]: [http://dizbi.hazu.hr/object/view/24821 DiZbi.- Digitalna zbirka HAZU] Ljetopis : Marko pl. Czerliem : [nekrolog], str. 143. Pristupljeno 11. lipnja 2016.</ref>
 Jedan broj poznatih Hrvata iz Srbije su rodio ondje, a karijeru napravili izvan Srbije, poput arhitekta [[Vinko Uhlik|Vinka Uhlika]].
-Po majci su Hrvati pjevač [[Milan Mladenović]], nogometaš [[Siniša Mihajlović]], glumac [[Vladimir Petrović (glumac)|Vladimir Petrović]] (Žikina dinastija), general [[Veljko Kadijević]] <ref>[http://www.hic.hr/domov-rat-citali05.htm]</ref> i drugi. Brojni su borci hrvatskih partizanskih brigada živjeli u Beogradu ili u drugim gradovima u Srbiji <ref>[http://www.znaci.net/00001/108_4.pdf]</ref> ([[Ante Banina]], [[Ljubo Ilić]], [[Rudolf Primorac]], [[Nenad Parenta]], [[Paško Romac]], [[Stjepan Filipović]], [[Bruno Vuletić]]<ref>Nacionalova redakcija: [http://arhiva.nacional.hr/clanak/15917/bruno-vuletic-izbacen-iz-kalendara-alkarskih-vojvoda ''Bruno Vuletić izbačen iz kalendara alkarskih vojvoda ''] Nacional. 21. prosinca 2004. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.</ref>). Po ocu hrvatskog je podrijetla  tužitelj srbijanskog Specijalnog suda za ratne zločine [[Bruno Vekarić]]. Njegov je otac [[Vatroslav Vekarić]], Hrvat iz Dubrovnika, dugogodišnji direktor beogradskog Instituta za međunarodnu politiku i pisac više knjiga iz oblasti međunarodnog prava i  međunarodnih odnosa.  <ref>[http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/mladen-bajic-i-ja-slamamo-mafiju]</ref>.
+Po majci su Hrvati pjevač [[Milan Mladenović]], nogometaš [[Siniša Mihajlović]], tenisač [[Novak Đoković]], glumac [[Vladimir Petrović (glumac)|Vladimir Petrović]] (Žikina dinastija), general [[Veljko Kadijević]] <ref>[http://www.hic.hr/domov-rat-citali05.htm]</ref> i drugi. Brojni su borci hrvatskih partizanskih brigada živjeli u Beogradu ili u drugim gradovima u Srbiji <ref>[http://www.znaci.net/00001/108_4.pdf]</ref> ([[Ante Banina]], [[Ljubo Ilić]], [[Rudolf Primorac]], [[Nenad Parenta]], [[Paško Romac]], [[Stjepan Filipović]], [[Bruno Vuletić]]<ref>Nacionalova redakcija: [http://arhiva.nacional.hr/clanak/15917/bruno-vuletic-izbacen-iz-kalendara-alkarskih-vojvoda ''Bruno Vuletić izbačen iz kalendara alkarskih vojvoda ''] Nacional. 21. prosinca 2004. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.</ref>, [[Jerko Crmarić]], [[Josip Brgud]], [[Marko Kulić (general)|Marko Kulić]], [[Mihajlo Pavičić]], [[Mato Pehar]], [[Ivan Radanović]], [[Petar-Krsto Šimić]], [[Božidar Grubišić (admiral)|Božidar Grubišić]], [[Zvonko Jurjević]]<ref>Sinjska rera: [https://sinjskarera.hr/od-26-generala-jna-hrvata-samo-sedam-ukljucilo-se-u-obranu-hrvatske/ '' Od 26 generala JNA, Hrvata – samo sedam uključilo se u obranu Hrvatske '']. Sinj. 15. travnja 2025. Pristupljeno 1. studenoga 2025.</ref><ref>Zapovjedni vrh JNA; siječanj 1990. – svibanj 1992.’ (Ministarstvo obrane RH, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata», Zagreb, 2010.), prilog br. 2.: ‘Generali i admirali Jugoslavenske narodne armije (aktivni u razdoblju od 1.1.1990. do 20.5.1992. – leksikon biografskih podataka)’ (str.280. – 325.).</ref>). Po ocu hrvatskog je podrijetla  tužitelj srbijanskog Specijalnog suda za ratne zločine [[Bruno Vekarić]]. Njegov je otac [[Vatroslav Vekarić]], Hrvat iz Dubrovnika, dugogodišnji direktor beogradskog Instituta za međunarodnu politiku i pisac više knjiga iz oblasti međunarodnog prava i  međunarodnih odnosa.  <ref>[http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/mladen-bajic-i-ja-slamamo-mafiju]</ref>.
-Hrvatskog su podrijeta konvertiti i osobe iz konvertitskih ogranaka obitelji [[Vojislav Šešelj]], [[Frenki Simatović]], [[Vladimir Štambuk]] <ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm]</ref> (sin diplomata [[Zdenko Štambuk|Zdenka Štambuka]]), pravnik i diplomat [[Lujo Bakotić]], političar [[Matija Ban]], <!-- [[Aleksandra Jerkov]], -->književnici [[Vid Vukasović Vuletić]], [[Marko Car (književnik)|Marko Car]], [[Sibe Miličić]], diplomat [[Ivo Visković]], veleposlanik Srbije u Njemačkoj i drugi.
+Hrvatskog su podrijeta konvertiti i osobe iz konvertitskih ogranaka obitelji [[Vojislav Šešelj]], [[Frenki Simatović]], [[Vladimir Štambuk]] <ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm]</ref> (sin diplomata [[Zdenko Štambuk|Zdenka Štambuka]]), pravnik i diplomat [[Lujo Bakotić]], političar [[Matija Ban]], književnici [[Vid Vukasović Vuletić]], [[Marko Car (književnik)|Marko Car]], [[Sibe Miličić]], diplomat [[Ivo Visković]], veleposlanik Srbije u Njemačkoj i drugi.
 == Povezani članci ==
@@ Redak 27: / Redak 27: @@
 * [http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2011/02/17/hrvati-vojvodine-josipovicu-i-tadicu-zastitite-nas/ Hrvati Vojvodine: Josipoviću i Tadiću, zaštitite nas! Otvoreno pismo.] [[Večernji list]] 17. veljače 2011.
-{{mrva}}
 {{Hrvati}}
 {{Srbija}}
-[[Kategorija:Hrvati izvan Hrvatske]]
+[[Kategorija:Hrvati u Srbiji]]
 [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]