Razlika između inačica stranice »Hrvatsko iseljeništvo«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Flag of the Republic of Croatia in 1990.svg|mini|desno|250px|[[Hrvatska zastava]] s prvim bijelim poljem na [[Grb Republike Hrvatske#Povijest grba|grbu]] često je korištena među Hrvatima u emigraciji nakon [[1945.]] godine. Iako su danas u velikoj mjeri zastupljeni grb i zastava Republike Hrvatske, uz njih se i dalje povremeno koriste grb i zastave bez krune grba RH, i to obje inačice s početnim crvenim i s početnim bijelim poljem.<ref>[http://www.posavski-vremeplov.com/zapisi-o-zemlji/hrvatski-nacionalni-simboli-u-hrvatskom-iseljeni%C5%A1tvu-i-politi%C4%8Dkoj-emigraciji/]</ref>]] | |||
[[Datoteka:Ad-of-croat-cruiser-en-route-to-sth-america.jpg|mini|Reklamni plakat Južnoameričkog parobrodarskog društva iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]].]] | [[Datoteka:Ad-of-croat-cruiser-en-route-to-sth-america.jpg|mini|Reklamni plakat Južnoameričkog parobrodarskog društva iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]].]] | ||
'''Hrvatska dijaspora''', '''hrvatsko iseljeništvo''' ili '''hrvatsko rasuće'''<ref> [[Đuro Vidmarović]], ''Hrvatsko rasuće. Teme iz hrvatske dijaspore'', Naklada Bošković, 2009. </ref> u najširem smislu označava pripadnike [[Hrvati|hrvatskoga naroda]] koji žive izvan granica [[Hrvatska|Hrvatske]] ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]) ili autohtonu manjinu. Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske<ref>[http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/dobro-dosli-na-stranice-drzavnog-ureda-za-hrvate-izvan-republike-hrvatske/43 ''Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske''].</ref> | '''Hrvatska dijaspora''', '''hrvatsko iseljeništvo''' ili '''hrvatsko rasuće'''<ref> [[Đuro Vidmarović]], ''Hrvatsko rasuće. Teme iz hrvatske dijaspore'', Naklada Bošković, 2009. </ref> u najširem smislu označava pripadnike [[Hrvati|hrvatskoga naroda]] koji žive izvan granica [[Hrvatska|Hrvatske]] ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]) ili autohtonu manjinu. Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske<ref>[http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/dobro-dosli-na-stranice-drzavnog-ureda-za-hrvate-izvan-republike-hrvatske/43 ''Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske''].</ref> | ||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
*[[Rumunjska]] 6.786<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/ |accessdate=10. listopada 2013. |title=Census in Romania |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513211550/http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/ |archivedate=13. svibnja 2007. }}</ref> | *[[Rumunjska]] 6.786<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/ |accessdate=10. listopada 2013. |title=Census in Romania |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513211550/http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/ |archivedate=13. svibnja 2007. }}</ref> | ||
;Zapadna Europa | ;Zapadna Europa | ||
*[[Njemačka]] 227.510 ([[Hrvati u Njemačkoj]])<ref name="croata">{{ | *[[Njemačka]] 227.510 ([[Hrvati u Njemačkoj]])<ref name="croata">{{Citiranje weba|url=http://hrvatskimigracije.es.tl/Diaspora-Croata.htm|title=www.Hrvatskiimigracije.es.tl - Diaspora Croata|website=hrvatskimigracije.es.tl}}</ref> | ||
*[[Austrija]] 150.719<ref>[ftp://www.statistik.at/pub/neuerscheinungen/vzaustriaweb.pdf Census 2001] "Tabelle 5: Bevölkerung nach Umgangssprache und Staatsangehörigkeit", page 60 "''131,307 Croatians + 19,412 [[Burgenland Croats]] = 150,719. In the Austrian census, Burgenland Croats are separate from the main Croat group''."</ref> | *[[Austrija]] 150.719<ref>[ftp://www.statistik.at/pub/neuerscheinungen/vzaustriaweb.pdf Census 2001] "Tabelle 5: Bevölkerung nach Umgangssprache und Staatsangehörigkeit", page 60 "''131,307 Croatians + 19,412 [[Burgenland Croats]] = 150,719. In the Austrian census, Burgenland Croats are separate from the main Croat group''."</ref> | ||
*[[Švicarska]] 40.484 (2006)<ref>[http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/01/22/publ.Document.88215.pdf 2006 Figures] page 68, Petra-P12, gives a 40,484 number. [http://www.humanrights.ch/upload/pdf/070116_CERDSchlussversion_d.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111122339/http://www.humanrights.ch/upload/pdf/070116_CERDSchlussversion_d.pdf |date=11. siječnja 2012. }} page 12 2.1.1. Ständige ausländische Wohnbevölkerung nach Nationalität 2001 - 2004, gives a 44,035 number</ref> | *[[Švicarska]] 40.484 (2006)<ref>[http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/01/22/publ.Document.88215.pdf 2006 Figures] page 68, Petra-P12, gives a 40,484 number. [http://www.humanrights.ch/upload/pdf/070116_CERDSchlussversion_d.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111122339/http://www.humanrights.ch/upload/pdf/070116_CERDSchlussversion_d.pdf |date=11. siječnja 2012. }} page 12 2.1.1. Ständige ausländische Wohnbevölkerung nach Nationalität 2001 - 2004, gives a 44,035 number</ref> | ||
| Redak 74: | Redak 74: | ||
* [[Hrvati u Čileu]] | * [[Hrvati u Čileu]] | ||
* [[Hrvati u Kolumbiji]] | * [[Hrvati u Kolumbiji]] | ||
* [[Hrvati u Egiptu]] | * [[Hrvati u Egiptu]] | ||
* [[Hrvati u Francuskoj]] | * [[Hrvati u Francuskoj]] | ||
* [[Hrvati u Italiji]] | * [[Hrvati u Italiji]] | ||
| Redak 90: | Redak 90: | ||
* [[Hrvati u Paragvaju]] | * [[Hrvati u Paragvaju]] | ||
* [[Hrvati u Peruu]] | * [[Hrvati u Peruu]] | ||
* [[Hrvati u Poljskoj]] | * [[Hrvati u Poljskoj]] | ||
* [[Hrvati u Portugalu]] | * [[Hrvati u Portugalu]] | ||
* [[Hrvati u Rumunjskoj]] | * [[Hrvati u Rumunjskoj]] | ||
:* [[Krašovani|karaševski Hrvati]] | :* [[Krašovani|karaševski Hrvati]] | ||
* [[Hrvati u Rusiji]] | * [[Hrvati u Rusiji]] | ||
* [[Hrvati u SAD-u]] | * [[Hrvati u SAD-u]] | ||
* [[Hrvati u Siriji]] | * [[Hrvati u Siriji]] | ||
Trenutačna izmjena od 22:56, 7. ožujka 2022.
Hrvatska dijaspora, hrvatsko iseljeništvo ili hrvatsko rasuće[2] u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu. Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske[3]
Velika iseljivanja Hrvata počela su još u 15. stoljeću širenjem osmanskoga carstva. Posljedica tih iseljivanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Italiji.
U drugoj polovici 19. stoljeća i osobito na prijelazu u 20. stoljeće Hrvati se masovno iseljuju u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku.
Značajno raseljavanje Hrvata u razne zemlje zapadnog svijeta zabilježen je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.
Značaj za gospodarstvo u Hrvatskoj
Velik broj investicija dolazi u Hrvatsku iz iseljeništva. Količina novca koja u Hrvatsku dolazi godišnje iz iseljeništva vrlo je velika. Značajan je broj tvrtki koje u Hrvatskoj zapošljavaju puno zaposlenika, a njihovi su vlasnici upravo povratnici. Prema podatcima Svjetske Banke godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 Milijarde Američkih dolara.[4] i niz godina pridonose između 2,5 i 3 posto hrvatskom BDP-u.[5]
Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. do 2011. poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.[6] Godine 2017. hrvatsko iseljeništvo u Hrvatsko je poslalo 1,004 milijarde eura, a 2018. 1,74 milijarde eura novčanih doznaka.[7] Samo iz Njemačke te su doznake za 2017. godinu, prema podatcima Središnje banke Njemačke, iznosile 187 milijuna eura, što je porast u odnosu na prethodne godine (2013. 121 milijun, 2016. 149 milijuna).[8]
Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom Velikosrpske agresije hrvatska političko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.[9]
Šport u hrvatskoj dijaspori
U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi.
Najčešća imena koja nose su Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Zagreb, Matija Gubec...
Statistika
██ Republika Hrvatska (nacionalna država hrvatskog naroda) i Bosna i Hercegovina (u kojoj su Hrvati jedan od tri temeljna tj. ustavna naroda)
██ Zemlje s trad. hrv. manjinom: Bugarska, Crna Gora (Bokelji), Češka, Kosovo, Mađarska, Makedonija, Rumunjska (Krašovani i Šokci), Slovačka, Slovenija i Srbija s Vojvodinom
██ Zemlje hrv. iseljeništva koje imaju i trad. hrv. manjinu: Italija s Moliškim Hrvatima i Austrija s Gradišćanskim Hrvatima
██ Ostale zemlje zapaženog hrvatskog iseljeništva u Europi
Europa
- Jugoistočna Europa
- Zapadna Europa
- Njemačka 227.510 (Hrvati u Njemačkoj)[14]
- Austrija 150.719[15]
- Švicarska 40.484 (2006)[16]
- Francuska oko 30.000 [17]
- Skandinavske zemlje
Hrvatske iseljeničke zajednice nekad i sad
Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili - u manjim broju - zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.
- Sjeverna Amerika - U SAD-u prve naseobine Hrvata utemeljene su na jugu ušća Mississippija. Značajno doseljavanje zabilježeno je za vrijeme zlatne groznice u Kaliforniju. I u Arizoni i Nevadi ima Hrvata - uglavnom rade u rudnicima srebra i zlata. Washington i Pennsylvanija značajne su hrvatske kolonije.
- Južna Amerika - U Južnu Ameriku Hrvati počinju pristizati 70-ih godina 19. stoljeća. Najznačajnije hrvatske kolonije do prvog svjetskog rata utemeljene su u Argentini (najviše Hrvata). U Čileu Hrvati žive u kolonijama utemeljenim u gradovima, a bave se trgovinom i obrtom. Ima ih oko 400.000 [24] [25], te će Čile biti druga zemlja na svijetu s najvećim brojem hrvatskih potomaka. U Brazilu ih je najviše u Sao Paolu. U Južnoj Americi Hrvata ima i u Boliviji, Peruu i Urugvaju.
Od katastrofalnog potresa koji je pogodio Dubrovačku Republiku i sam grad Dubrovnik 1667., a koji je izazvao veliku krizu, započinje iseljavanje Hrvata i traje sve do današnjih dana.
- Hrvati u Mađarskoj
- Hrvati u Makedoniji (Kumanovo)
- Hrvati u Meksiku
- Hrvati u Nizozemskoj
- Hrvati na Novom Zelandu
- Hrvati u Njemačkoj
- Hrvati u Paragvaju
- Hrvati u Peruu
- Hrvati u Poljskoj
- Hrvati u Portugalu
- Hrvati u Rumunjskoj
- Hrvati u Rusiji
- Hrvati u SAD-u
- Hrvati u Siriji
- Hrvati u Slovačkoj
- Hrvati u Sloveniji (razlikovati od autohtonih)
- Hrvati u Sudanu
- Hrvati u Švedskoj
- Hrvati u Švicarskoj
- Hrvati u Tunisu
- Hrvati u Urugvaju
- Hrvati u Venezueli
- Hrvati u Zimbabveu
Unutarnje poveznice
Izvori
- ↑ [1]
- ↑ Đuro Vidmarović, Hrvatsko rasuće. Teme iz hrvatske dijaspore, Naklada Bošković, 2009.
- ↑ Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
- ↑ Worldbank.
- ↑ poslovni.hr.
- ↑ Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj.
- ↑ Đurđica Ivanišević Lieb, EUROSTAT O NOVČANIM DOZNAKAMA U HRVATSKU Hrvatski iseljenici još računaju na povratak, Glas Koncila: 47 (2370): 14.
- ↑ tportal.hr
- ↑ Slobodna Dalmacija.
- ↑ 2002 Census in Serbia. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. ožujka 2009.. http://webrzs.stat.gov.rs/axd/Zip/eSn31.pdf Pristupljeno 10. listopada 2013.
- ↑ Slovenian census 2002
- ↑ Montenegrian census page 14 Population by national or ethnic affiliation - Review for Republic of Montenegro and municipalities
- ↑ Census in Romania. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2007.. http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/ Pristupljeno 10. listopada 2013.
- ↑ "www.Hrvatskiimigracije.es.tl - Diaspora Croata". http://hrvatskimigracije.es.tl/Diaspora-Croata.htm
- ↑ Census 2001 "Tabelle 5: Bevölkerung nach Umgangssprache und Staatsangehörigkeit", page 60 "131,307 Croatians + 19,412 Burgenland Croats = 150,719. In the Austrian census, Burgenland Croats are separate from the main Croat group."
- ↑ 2006 Figures page 68, Petra-P12, gives a 40,484 number. [2] (Arhivirano 11. siječnja 2012.) page 12 2.1.1. Ständige ausländische Wohnbevölkerung nach Nationalität 2001 - 2004, gives a 44,035 number
- ↑ La Croatie. Population et religions (Arhivirano 2. siječnja 2011.) Embassy of Croatia in France "Diaspora. Plus de 2 millions de Croates (originaires de Croatie et de Bosnie-Herzégovine) vivent à l'étranger Dans la deuxième moitié du XIXe siècle de nombreux Croates ont émigré sur d'autres continents. Leurs descendants sont aujourd'hui 1,3 million aux États-Unis, 150 000 au Canada, 250 000 en Australie. Plus récemment, beaucoup sont partis vers l'Europe occidentale, principalement l'Allemagne où ils sont 280 000, l'Autriche 40 000, la Suisse 35 000, la France quelque 30 000."
- ↑ Hungary census. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2010.. http://www.nepszamlalas.hu/eng/volumes/06/00/tabeng/1/load01_10_0.html Pristupljeno 10. listopada 2013.
- ↑ Foreigners in Italy
- ↑ Country-of-birth database. Organisation for Economic Co-operation and Development, preuzeto 2008-09-20
- ↑ By Ancestry 2008 "1.1.2 Population by country of birth 1900–2006" in page 6 says 6,063 and "1.1.3 Population by citizenship 1900–2006" in page 10 says 2,763
- ↑ Denmark – People Groups
- ↑ Statistics Norway - Persons with immigrant background by immigration category and country background. 1 January 2010
- ↑ [3]
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. ožujka 2016.. http://www.hrvatski.cl/html/croatas.htm Pristupljeno 23. siječnja 2009.
Vanjske poveznice
- Iseljavanje Hrvata u Amerike te Južnu Afriku
- Slobodna Dalmacija Podlistak: Opća skica hrv. iseljeništva od 15. stoljeća do naših dana
- Hrvatske zajednice
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
