Nagrada "Ksaver Šandor Gjalski", književna je nagrada utemeljena 27. listopada 1979. godine. Dodjeljuje ju grad Zabok i Društvo hrvatskih književnika na manifestaciji "Dani Ksavera Šandora Gjalskog".
Do 1985. godine nagrada se dodjeljivala svake druge godine kao poticaj neafirmiranim autorima. Nakon 1985. godine nagrada se dodjeljuje svake godine i to za najbolje objavljeno prozno književno djelo u Republici Hrvatskoj. Odluku o nagradi donosi povjerenstvo od 5 članova. Nagradu čini povelje, plaketa s likom K.Š. Gjalskog i novčani iznos.
Dobitnici
- 1981.: Ivan Aralica - roman Stjegonoše. Nagrađeni rukopis objavljen 1982. godine u biblioteci HIT, Znanje pod naslovom Put bez sna.[1]
- 1983.: Prva nagrada nije dodijeljena.
- Druga nagrada - Iris Supek Tagliaferro - Kraj svijeta počinje kihanjem
- Treća nagrada - Tatjana Arambašin Slišković - Čovjek koji je volio vlakove, čovjek koji je mrzio vlakove i druge priče s tračnica
- 1985.: Irena Vrkljan - autobiografska proza Svila, škare
- 1986.: Pavao Pavličić - roman Trg slobode
- 1987.: Hrvoje Hitrec - roman Ljubavi na crnom baršunu
- 1988.: Dubravka Ugrešić - roman Forsiranje romana reke
- 1989.: Nedjeljko Fabrio - roman Berenikina kosa
- 1990.: Zvonimir Majdak - roman Krevet
- 1991.: Goran Tribuson - roman Potonulo groblje
- 1992.: Feđa Šehović - roman Svi kapetanovi brodolomi
- 1993.: Dalibor Cvitan - roman Ervin i luđaci
- 1994.: Miljenko Jergović - zbirka priča Sarajevski Marlboro
- 1995.: Pavao Pavličić - autobiografski zapisi Šapudl
- 1996.: Višnja Stahuljak - roman Sjećanja
- 1997.: Alenka Mirković-Nađ - roman 91,6 MHz glasom protiv topova
- 1998.: Ratko Cvetnić - Kratki izlet, zapisi iz Domovinskog rata
- 1999.: Goran Tribuson - autobiografski zapisi, Trava i korov
- 2000.: Zoran Ferić - zbirka priča Anđeo u ofsajdu
- 2001.: Stjepan Tomaš - roman Odnekud dolaze sanjari
- 2002.: Nedjeljko Fabrio - roman Triemeron
- 2003.: Josip Mlakić - roman Živi i mrtvi
- 2004.: Renato Baretić - roman Osmi povjerenik
- 2005.: Luko Paljetak - roman Skroviti vrt
- 2006.: Igor Štiks - roman Elijahova stolica
- 2007.: Sanja Lovrenčić - roman U potrazi za Ivanom
- 2008.: Ivo Brešan - roman Katedrala[2]
- 2009.: Ratko Cvetnić - roman Polusan[3]
- 2010.: Ivana Šojat Kuči - roman Unterstadt[4]
- 2011.: Ivan Aralica - zbirka pripovjedaka Carske kočije (predsjednik povjerensva DHK za dodjelu: Đuro Vidmarović)[5]
- 2012.: Nikola Đuretić - zbirka pripovjedaka Almanah smrti i nestajanja
- 2013.: Pavao Pavličić – roman Muzej revolucije[6]
- 2014.: Julijana Matanović- zbirka pripovjedaka I na početku i na kraju bijaše kava[7]
- 2015.: Dubravko Jelačić Bužimski - zbirka pripovjedaka Nezaboravne priče iz kavane Corso[1]
- 2016.: Željko Ivanković - roman Rat i sjećanje[1]
- 2017.: Kristian Novak - roman Ciganin, ali najljepši[8]
- 2018.: Jurica Pavičić - roman Crvena voda[8]
- 2019.: Goran Tribuson - roman Otac od bronce[8]
- 2020.: Ena Katarina Haler - roman Nadohvat[9]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Nagrada Ksaver Šandor Gjalski, dhk.hr, pristupljeno 13. svibnja 2017.
- ↑ Dani Ksavera Šandora Gjalskog Dani Gjalskog 2008., pristupljeno 31. prosinca 2010.
- ↑ Dani Ksavera Šandora Gjalskog Dani Gjalskog 2009., pristupljeno 31. prosinca 2010.
- ↑ Dani Ksavera Šandora Gjalskog Ivana Šojat Kuči ove godine najnagrađivanija hrvatska književnica, pristupljeno 31. prosinca 2010.
- ↑ Hrvatsko slovo, 'Gjalski Aralici' , str. 2, 28. listopada 2001. (HINA/HS)
- ↑ Dani Ksavera Šandora Gjalskog Nagrada Ksaver Šandor Gjalski 2013, pristupljeno 29. lipnja 2015.
- ↑ Dani Ksavera Šandora Gjalskog Dobitnica književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski za 2014, pristupljeno 29. lipnja 2015.
- ↑ 8,0 8,1 8,2 Nagrada Ksaver Šandor Gjalski, Društvo hrvatskih književnika, dhk.hr, (pristupljeno 15. prosinca 2017.)
- ↑ Dani Ksaver Šandora Gjalskog Bojan Janjanin: Dobitnica Nagrade Gjalski za 2020., 15. listopada 2020., pristupljeno 15. listopada 2020.
Vanjske poveznice
| |||||