Hiderles

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština

Hiderles (makedonski: хидерлес; turski: hıdırellez ili hıdrellez; azerski: Xıdır İlyas ili Xıdır Nəbi, tatarski: hıdırlez, romski: ederlezi) je proslava buđenja proljeća koje se slavi svakog 6. svibnja. Hıderles je složenica imena proroka, Hidir i Ilija, koji se drže za zaštitnike zemlje i vode, te pomažu potrebitim pojedincima, obiteljima i zajednicama[1] Za sve turkijske narode to je proslava kada su se proroci Hizir i Ilija susreli na zemlji, a alevitima je vjerski blagdan. Simbolično, ovaj sastanak predstavlja spoj zemlje i vode. Jurjevo (Đurđevdan) je kršćanska verzija ovoga proljetnog festivala na cijelom Balkanu, osobito područja koja su do kraja 16. stoljeća bila pod vlašću Osmanskog carstva.

Za obilježavanje ove prigode obavljaju se različite ceremonije i rituali povezani s prirodom, jamčeći dobrobit, plodnost i prosperitet obitelji i zajednice, te zaštitu stoke i usjeva za nadolazeću godinu. U običajima, koji imaju duboko ukorijenjena kulturna značenja, sudjeluju svi: cijele obitelji, djeca, mladi, odrasli, plesači i pjevači[1]. Njima hiderles daje osjećaj pripadnosti i kulturnog identiteta, ali i priliku za jačanje odnosa. Zbog toga je ovaj običaj upisan na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2017. godine[1].

Glazbenici sa zurnom i davulom na festivalu hıdrellez u Istanbulu
Plesni nastup za hıdrellez 2017. u Chişinău, Moldavija

Odlike

Danas se običaji hıdırelleza pretežno i detaljno pripremaju u selima ili naseljima, a ne u gradovima. Pripreme su povezane s aktivnostima kao što su čišćenje kuće i okućnice, haljina, nakita i priprema pića i hrane za blagdan. To obično rade djevojke, jer je hıdırellez najprikladnija prigoda za mlade da pronađu odgovarajućeg supružnika.

Hıdrellez se održava uglavnom gdje postoje potoci, jezera ili drugi izvori vode (tur. hıdırlıks). Toga dana tradicionalno se jedu obroci kuhani od janjetine, ali i drugi obroci koji su povezani s pašnjacima, ispašom i buđenjem novog životnog ciklusa.

Običaj iscjeljivanja je ritualno skakanje preko velike vatre. Za očuvanje od bolesti cijele godine ljudi izgovaraju molitve i zagonetke dok skaču preko vatre najmanje tri puta. Drugi običaj za dobro zdravlje na hıdırellez je da polijevanje ili kupanje vodom koja se donosi sa svetih mjesta. Sudionici vjeruju kako se sve želje i molitve ostvaruju uoči i na danu hıdırelleza. Ponekad se želje ili molitve napišu na komadiću papira i bace se u obližnju rijeku ili more[2].

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 Spring celebration, Hıdrellez na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 13. kolovoza 2018.
  2. ↑ Elena Marushiakova i Vesselin Popov, Kurban on the Balkans, ur.; Bilijana Sikimić i Petko Hristov, The vanished kurban: Modern dimensions of the celebration of Kakava, Hıdırellez among the Gypsies in Eastern Thrace (Turkey), Institut Balkanskih studija, Beograd, str. 33.–50.

Poveznice

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Turskoj
Flag of UNESCO.svgEuropa
Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)
Turska zastava
Azija
Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.)
Mješovita baština (2)
Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.)
Nematerijalna svjetska baština (20)
Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.)
1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Hiderles&oldid=415962"