Formula 1 - sezona 1965.
| FIA Svjetsko automobilističko prvenstvo 1965. | |
|---|---|
| Datoteka:F1 red-black.png | Prvak |
| Vozač | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Jim Clark (Lotus-Climax) |
| Konstruktor | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Lotus-Climax |
| Prethodna sezona | Sljedeća sezona |
| 1964. | 1966. |
Formula 1 - sezona 1965. bila je 16. sezona u prvenstvu Formule 1.
Sažetak sezone
U sezoni 1965., vozilo se deset utrka, a vozački naslov osvojio je Škot Jim Clark, dok je konstruktorski naslov osvojio Lotus-Climax. Svoju prvu utrku u Formuli 1 odvozili su budući svjetski prvaci, Škot Jackie Stewart i Novozelanđanin Denny Hulme.
East London i Monaco
Glavne vozačke promjene uoči sezone bile su te, da je Richie Ginther napustio BRM, te prešao u Hondu, dok je na njegovo mjesto došao Jackie Stewart. U Cooperu je Jochen Rindt zamijenio Phila Hilla.
Nova sezona počela je na samu Novu godinu 1. siječnja na stazi Prince George u East Londonu na VN Južne Afrike (XI International RAC Grand Prix of South Africa). U kvalifikacijama je Clark osvojio prvo startno mjesto, ispred Johna Surteesa i Jacka Brabhama. Clark je vodio cijelu utrku, te došao do pobjede. Njegov momčadski kolega Mike Spence je sa 4. mjesta na gridu, pretekao Surteesa i Brabhama, te se vozio iza Clarka sve do 60. kruga kada se dva puta izvrtio na stazi i izgubio mjesto od Surteesa i Grahama Hilla. Krug prije kraja, Clarku je greškom pokazana kockasta zastava kao znak da je utrka gotova. Clark je ignorirao zastavu, odvezao još jedan krug, te izbjegao eventualnu kaznu. Prve bodove u Formuli 1 osvojio je Stewart.[1]
Na sljedećoj VN Monaka (XXIII Grand Prix Automobile de Monaco) održanoj 30. svibnja, nije bilo Clarka i Dana Gurney. Razlog njihovog odsustva bio je u činjenici da su se treninzi, kvalifikacije i utrka 500 milja Indianapolisa, na kojoj su oba vozača nastupila, održavali istim danima kad i vikend u Monaku. Na Indianapolisu je slavio Clark, te tako postao prvi pobjednik na toj utrci koji nije bio rođen u Sjedinjenim Američkim Državama. U Monaku je Hill odvozio najbrže vrijeme u kvalifikacijama, te je nakon starta poveo utrku. Hill je bio u vodstvu do 25. kruga, kada je izbjegavajući sudar sa Bobom Andersonom koji je zaostajao cijeli krug, skrenuo na dio staze koja nije bila dio trkaće staze u Monaku. Nakon što se vratio na trkaću stazu, Hill se nalazio na petom mjestu. Vodstvo je preuzeo njegov momčadski kolega Jackie Stewart, ali samo nakon pet krugova, Škot se izvrtio u prvom zavoju Sainte Devote, te pao na četvrto mjesto ispred Hilla. Nakon Stewarta, vodstvo je u 30. krugu preuzeo Lorenzo Bandini, a samo četiri kruga nakon, Jack Brabham je pretekao Talijana. Brabham je u vodstvu bio do 42. kruga, kada je zbog kvara na motoru bio primoran odustati. Bandini je nakon toga opet preuzeo vodstvo ispred momčadskog kolege Surteesa, Hilla na trećem i Stewarta na četvrtom mjestu. U 53. krugu, Hill je pretekao Surteesa, a u 65. je preuzeo vodstvo od Bandinija. U 77. krugu, Surtees je pretekao Bandinija. Samo dva kruga nakon, Paul Hawkins je izletio sa staze u prvom zavoju nakon izlaska iz tunela, te upao u more. No kao i Alberto Ascari kojemu se identična nezgoda desila 1955., Australac je prošao neozlijeđen. Na kraju je slavio Hill ispred Bandinija, dok je Stewart osvojio prvo postolje u Formuli 1 pretekavši Surteesa, koji je ostao bez goriva, u posljednjem krugu. Prve bodove ove sezone osvojio je Jo Siffert.[2]
Spa-Francorchamps i Clermont-Ferrand
Nakon dva tjedna odmora, slijedila je VN Belgije (XXV Grand Prix de Belgique) 13. lipnja na stazi Spa-Francorchamps. Hill je ostvario najbrže vrijeme u kvalifikacijama sa dvije sekunde prednosti ispred Clarka. Hill je poveo utrku na startu, ali već u prvom krugu Clark prelazi u vodstvo. Treći je bio Stewart, dok se na četvrto mjesto probio Surtees koji je startao kao šesti. Za vrijeme cijele utrke je padala kiša. U 4. krugu Stewart je pretekao Hilla, a u sljedećem krugu Surtees odustaje zbog problema sa motorom. Bruce McLaren, koji je startao kao deveti, u 18. krugu je pretekao Hill na trećem mjestu, a u 27. krugu Britanac je izgubio još jednu poziciju od Brabhama. Za sve to vrijeme, Clark je ostvario prednost od 1 minute i 20 sekundi ispred drugoplasiranog Stewarta. Richard Attwood se vozio na 7. mjestu u 26. krugu, kada je izletio sa staze i udario u telegrafski stup. Bolid se prepolovio na dva dijela, a kokpit se ubrzo i zapalio. Na sreću, Attwood je uspio pobjeći iz bolida, i osim par modrica i lakših opekotina, Britanac je prošao neozlijeđen. U zadnjim krugovima utrke, Clarkov bolid je zadesio problem sa mjenjačem, te se Stewart uspio približiti svom sunarodnjaku, no nedovoljno za pobjedu. Clark je unatoč problemu stigao do svoje druge pobjede ove sezone i četvrte uzastopne na ovoj stazi.[3]
Prvi put u Formuli 1, VN Francuske (LI Grand Prix de l'ACF) vozila se u Clermont-Ferrandeu na stazi Charade, 27. lipnja. U kvalifikacijama je Clark bio brži od Stewarta za pola sekunde. Hill je ostvario tek 13. mjesto u kvalifikacijama, nakon što je izletio sa staze u jednom od zavoja. Šasija njegovog bolida je bila oštećena, dok je Hill ozlijedio vrat, no unatoč tome Britanac je ipak startao u utrci. Na startu je Stewart izgubio mjesto od Bandinija, ali već u drugom krugu Škot vraća poziciju. Bandini je u trećem krugu izgubio još dvije pozicije, ovoga puta od Gurneya i momčadskog kolege Surteesa. U 13. krugu, Gurneya su pogodili problemi sa motorom, a tri kruga nakon toga, Amerikanac je odustao. Denny Hulme je vodio borbu sa Bandinijem i Spenceom, koji je uslijed manjeg kvara na motoru izletio sa staze u 13. krugu, ali je uspio kontrolirati bolid, te se vratio u utrku na 8. mjestu. U 18. krugu, Hill je pretekao Sifferta, te ušao u krug osvajača bodova. Većih promjena do 37. kruga nije bilo, kada Bandini u jednom zavoju lagano izlijeće lijevim stražnjim kotačem sa staze, udara u izbočenu zemljanu površinu, nakon čega mu isti kotač otpada sa bolida, te Talijan ostaje bez plasmana. Clark je bez većih uzbuđenja vodio od početka do kraja utrke, a Hulme je osvojio svoje prve bodove u Formuli 1.[4]
Silverstone i Zandvoort
Nakon dvije godine, VN Velike Britanije (XVIII RAC British Grand Prix) se vratila na stazu Silverstone. Sa dvije desetinke ispred Hilla, Clark je osvojio prvu startnu poziciju. Utrku je poveo Richie Ginther koji je startao treći, no već u prvom krugu, Clark vraća vodstvo, a Ginther u sljedećem krugu pada na četvrto mjesto iza Hilla i Surteesa. U 14. krugu, Ginthera su zahvatili problemi sa bolidom, pa su na četvrto i peto mjesto izbili Stewart i Spence. U 24. krugu, Spence prestiže Stewarta, a u nastavku utrke vodi borbu sa Surteesom za treće mjesto. Sva prednost koju je Clark gradio cijelo vrijeme, u završnim krugovima utrke počela je opadati. Škotu je motor počeo zatajivati, ali je unatoč tome stigao do pobjede. Prednost od pola kruga, na kraju se smanjila na nešto više od tri sekunde ispred Hilla. Borba za treće mjesto pripala je Surteesu, dok je Gurney osvojio prve bodove ove sezone.[5]
Nakon pola sezone, Clark je bio vodeći u prvenstvu sa 36 bodova, ispred Hilla sa 23 boda i Stewarta sa 19 bodova. U poretku konstruktora vodio je Lotus-Climax sa 36 bodova, dok je pet bodova manje imao BRM.
Tjedan dana nakon Silverstonea, Formula 1 je 18. srpnja došla na VN Nizozemske (XIII Grote Prijs van Nederland) na stazu Zandvoort. Hill je sa tri desetinke prednosti ispred Clarka, stigao do svoje treće najbolje startne pozicije u ovoj sezoni. Kao i prije tjedan dana, vozač koji je poveo u utrci bio je Richie Ginther koji je i ovoga puta bio treći u kvalifikacijama. Amerikanac se na vodećoj poziciji zadržao dva kruga, kada gubi vodstvo od Hilla, a dva kruga kasnije i drugo mjesto od Clarka. U 6. krugu, Clark pretječe Hilla, a Gurney Ginthera za treće mjesto. U 9. krugu, Ginther gubi mjesto od Stewarta, a u 16. krugu i Hulme prestiže Amerikanca za peto mjesto. Hill je prvo 25. krugu izgubio drugu poziciju od Gurneya, a pet krugova kasnije i treće mjesto od momčadskog kolege Stewarta. U nastavku utrke, Stewart je pretekao Gurneya za drugo mjesto, ali nije mogao uhvatiti i Clarka, koji je pobjedom došao nadomak osvajanja još jednog naslova.[6]
Nürburgring i Monza
VN Njemačke (XXVII Grosser Preis von Deutschland) vozila se 1. kolovoza na stazi Nürburgring, a Clark je došao do svoje četvrte najbolje startne pozicije ove sezone, sa 3,4 sekunde ispred drugoplasiranog Stewarta. Clarkov sunarodnjak je u prvom krugu izgubio drugo mjesto od svog momčadskog kolege Hilla, a u sljedećem krugu i treće mjesto od Gurneya. U nastavku utrke, Stewart je izletio u zavoju Wipperman, oštetio ovjes te bio primoran odustati od utrke. Borbu za četvrto mjesto vodili su McLaren i Spence, ali na kraju ni jedan nije završio utrku. Prvo je McLaren odustao u 7. krugu zbog problema sa mjenjačem, a krug kasnije i Spence zbog problema sa upravljačem. Odustajanjem Sifferta u 9. krugu zbog problema sa motorom, Jochen Rindt se probio na četvrto mjesto. Austrijanac je tu poziciju zadržao do kraja utrke, te osvojio prve bodove u Formuli 1. Za Clarka nije bilo previše uzbuđenja na vodećem mjestu. Vodio je svih 15 krugova utrke ispred drugoplasiranog Hilla, te je pobjedom na ovoj utrci došao do maksimalna 54 boda koja je mogao osvojiti u sezoni i svog drugog naslova svjetskog prvaka.[7]
Dana 12. rujna, vozila se VN Italije (XXXVI Gran Premio d'Italia) na stazi Monza. Clark je ostvario prvo startno mjesto sa dvije desetinke prednosti ispred Surteesa i sedam desetinki prednosti ispred Stewarta. Surtees je loše startao, te pao na 13. mjesto. Prvih šest krugova, borba za vodstvo se vodila između Clarka, Stewarta i Hilla, a onda su se troboju priključili Gurney i Surtees koji se u međuvremenu probijao na gridu. U 34. krugu Surtees je odustao zbog problema sa kvačilom, a u 63. krugu odustaje Clark zbog problema sa pumpom za gorivo. Čak 40 puta tijekom utrke je dolazilo do promjene u vodstvu nakon odvoženog kruga. Nakon Clarkovog odustajanja, borba za vodstvo se svela samo na dvojac iz BRM-a, Hilla i Stewarta, sa Gurneyem, Bandinijem i McLarenom na trećem, četvrtom i petom mjestu. Stewart je vodio do 70. kruga, kada vodstvo preuzima Hill, ali ne zadugo. Tri kruga prije kraja, u 74. krugu, Stewart je opet vodeći vozač utrke. Hillov zaostatak je na kraju iznosio tri sekunde, a Stewart je došao do svoje prve pobjede u Formuli 1.[8]
Watkins Glen i Mexico City
Pretposljednja utrka sezone, VN SAD-a (VIII United States Grand Prix) održana je 3. listopada na stazi Watkins Glen. Na utrci nije bilo Surteesa, koji je ranije na utrci CanAm-a na Mosport Parku u Kanadi, doživio incident. Ovjes na njegovom bolidu Lola-Chevrolet T70 je pukao, te je Britanac zadobio višestruke ozljede, uključujući teški lom lijeve noge. Na Watkins Glenu, Hill je bio najbrži u kvalifikacijama ispred Clarka i Ginthera. Hill je poveo utrku, ali već u 2. krugu Clark prelazi u vodstvo. Clarkovo vodstvo je trajalo do 5. kruga, kada je Hill opet vodeći vozač utrke. Zbog kvara na motoru, Škot je bio primoran odustati sa druge pozicije u 12. krugu. Borbu za drugo mjesto od tada vode Gurney i Brabham. U 38. krugu, Hill je napravio grešku, izletio sa staze te izgubio veliku prednost ispred dvojca iz Brabhama, ali je svejedno ostao vodeći vozač u utrci. U 48. krugu, grešku čini i Gurney, što omogućuje njegovom momčadskom kolegi Brabhamu da ga pretekne. No samo pet krugova kasnije, i Australac čini grešku, te Gurney vraća poziciju. U drugoj polovici utrke koja je trajala 110 krugova, većih događanja na stazi nije bilo. Hill je pobijedio sa 12 sekundi prednosti ispred Gurneya, a Pedro Rodríguez, vozeći Ferrarijev 1512 bolid za momčad North American Racing Team, je osvojio prve bodove ove sezone.[9]
Završnica sezone održana je na VN Meksika (IV Gran Premio de México) 24. listopada. Clark je ostvario novu najbolju startnu poziciju ispred Gurneya i Ginthera. Najbolji start imao je Ginther, koji je poveo utrku ispred Stewarta, Spencea i Gurneya. Clark je imao loš start zbog problema sa motorom, te je na kraju odustao u 9. krugu. U 2. krugu, Spence je pretekao Stewarta, a u 8. krugu Škota su pretekli Hill i Gurney. U 12. krugu, Gurney je pretekao Hilla, a u 20. krugu i Spencea za drugo mjesto. Stewart je odustao u 36. krugu zbog problema sa kvačilom, a njegov momčadski kolega Hill, devet krugova prije kraja zbog problema sa motorom. Ginther i Honda su stigli do prve pobjede, a Ronnie Bucknum do prvih bodova u Formuli 1.[10]
Dana 4. prosinca, vožena je posljednja sedma utrka ove sezone koja se nije bodovala za svjetsko prvenstvo, VIII Rand Grand Prix na stazi Kyalami. Pobijedio je Jack Brabham, a utrka je ušla u povijest Formule 1 kao prva utrka na kojoj su vozili bolidi sa obujmom motora od 3 litre, tehničkim pravilom koje je postalo obavezno za sljedeću 1966.
Vozači i konstruktori
.svg){kind=small}
.svg){kind=link}
Kalendar
Sistem bodovanja
| Mjesto | 1. | 2. | 3. | 4. | 5. | 6. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Bodovi | 9 | 6 | 4 | 3 | 2 | 1 |
- Samo 6 najboljih rezultata u 10 utrka računali su se za prvenstvo vozača.
- Samo 6 najboljih rezultata u 10 utrka računali su se za prvenstvo konstruktora.
- Ukoliko je više bolida jednog konstruktora završilo utrku u bodovima, samo najbolje plasirani bolid osvajao je konstruktorske bodove.
Rezultati utrka
|
Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg VN Belgije
|
Datoteka:Flag of France.svg VN Francuske
|
|
Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg VN Velike Britanije
|
Datoteka:Flag of the Netherlands.svg VN Nizozemske
|
|
Datoteka:Flag of Germany.svg VN Njemačke
|
Datoteka:Flag of Italy.svg VN Italije
|
|
Datoteka:Flag of the United States.svg VN SAD
|
Datoteka:Flag of Mexico.svg VN Meksika
|
Poredak
Poredak vozača
| Mjesto | Vozač | Bodovi | Datoteka:Missing flag.png | Datoteka:Flag of Monaco.svg | Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg | Datoteka:Flag of France.svg | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg | Datoteka:Flag of the Netherlands.svg | Datoteka:Flag of Germany.svg | Datoteka:Flag of Italy.svg | Datoteka:Flag of the United States.svg | Datoteka:Flag of Mexico.svg |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1. | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Jim Clark | 54 | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 | – | – | – | |
| 2. | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Graham Hill | 40 | 4 | 9 | 2 | 2 | 6 | 3 | 6 | 6 | 9 | – |
| 3. | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Jackie Stewart | 33 | 1 | 4 | 6 | 6 | 2 | 6 | – | 9 | – | – |
| 4. | Datoteka:Flag of the United States.svg Dan Gurney | 25 | – | – | – | 1 | 4 | 4 | 4 | 6 | 6 | |
| 5. | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg John Surtees | 17 | 6 | 3 | – | 4 | 4 | – | – | – | ||
| 6. | Datoteka:Flag of Italy.svg Lorenzo Bandini | 13 | – | 6 | – | – | – | – | 1 | 3 | 3 | – |
| 7. | Datoteka:Flag of the United States.svg Richie Ginther | 11 | – | 1 | – | – | 1 | – | – | 9 | ||
| 8. | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Mike Spence | 10 | 3 | – | – | 3 | – | – | – | – | 4 | |
| 9. | Datoteka:Flag of New Zealand.svg Bruce McLaren | 10 | 2 | 2 | 4 | – | – | – | – | 2 | – | – |
| 10. | Datoteka:Flag of Australia.svg Jack Brabham | 9 | – | – | 3 | 2 | 4 | – | ||||
| 11. | Datoteka:Flag of New Zealand.svg Denny Hulme | 5 | – | 3 | – | 2 | – | – | ||||
| 12. |  Jo Siffert
|
5 | – | 1 | – | 1 | – | – | – | – | – | 3 |
| 13. | Datoteka:Flag of Austria.svg Jochen Rindt | 4 | – | – | – | – | – | 3 | – | 1 | – | |
| 14. | Datoteka:Flag of Mexico.svg Pedro Rodríguez | 2 | 2 | – | ||||||||
| 15. | Datoteka:Flag of the United States.svg Ronnie Bucknum | 2 | – | – | – | – | – | 2 | ||||
| 16. | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Dick Attwood | 2 | – | – | – | – | – | 1 | – | 1 |
- Graham Hill je osvojio ukupno 47 bodova, ali samo 40 bodova osvojena u šest najboljih utrka su se računala za prvenstvo vozača.
- Jackie Stewart je osvojio ukupno 34 boda, ali samo 33 boda osvojenih u šest najboljih utrka su se računala za prvenstvo vozača.
| Boja | Značenje |
|---|---|
| 5 | Osvojeni bodovi koji su se računali za prvenstvo vozača / konstruktora |
| 5 | Osvojeni bodovi koji se nisu računali za prvenstvo vozača / konstruktora |
| – | Vozač / konstruktor nije osvojio bodove u utrci |
| Vozač / konstruktor nije nastupao na utrci |
Poredak konstruktora
| Mjesto | Konstruktor | Bodovi | Datoteka:Missing flag.png | Datoteka:Flag of Monaco.svg | Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg | Datoteka:Flag of France.svg | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg | Datoteka:Flag of the Netherlands.svg | Datoteka:Flag of Germany.svg | Datoteka:Flag of Italy.svg | Datoteka:Flag of the United States.svg | Datoteka:Flag of Mexico.svg |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1. | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Lotus-Climax | 54 | 9 | – | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 | – | – | 4 |
| 2. | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg BRM | 45 | 4 | 9 | 6 | 6 | 6 | 6 | 6 | 9 | 9 | – |
| 3. | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Brabham-Climax | 27 | – | – | 3 | 3 | 1 | 4 | 4 | 4 | 6 | 6 |
| 4. | Datoteka:Flag of Italy.svg Ferrari | 26 | 6 | 6 | – | 4 | 4 | – | 1 | 3 | 3 | – |
| 5. | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Cooper-Climax | 14 | 2 | 2 | 4 | – | – | – | 3 | 2 | 1 | – |
| 6. |  Honda
|
11 | – | 1 | – | – | 1 | – | – | 9 | ||
| 7. | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Brabham-BRM | 5 | – | 1 | – | 1 | – | – | – | – | – | 3 |
| 8. | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Lotus-BRM | 2 | – | – | – | – | – | – | – | 1 | – | 1 |
- Lotus-Climax je osvojio ukupno 58 bodova, ali samo maksimalna 54 boda osvojena u šest najboljih utrka, računala su se za prvenstvo konstruktora.
- BRM je osvojio ukupno 61 bod, ali samo 45 bodova osvojenih u šest najboljih utrka, računala su se za prvenstvo konstruktora.
- Brabham-Climax je osvojio ukupno 31 bod, ali samo 27 bodova osvojenih u šest najboljih utrka, računala su se za prvenstvo konstruktora.
- Ferrari je osvojio ukupno 27 bodova, ali samo 26 bodova osvojenih u šest najboljih utrka, računali su se za prvenstvo konstruktora.
Statistike
| Vozač | Pobjede | Postolja | Prvo startno mjesto |
Najbrži krug | Krugovi u vodstvu |
|---|---|---|---|---|---|
| Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Jim Clark | 6 | 6 | 6 | 6 | 349 |
| Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Graham Hill | 2 | 6 | 4 | 3 | 183 |
| Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Jackie Stewart | 1 | 5 | - | - | 48 |
| Datoteka:Flag of the United States.svg Richie Ginther | 1 | 1 | - | - | 67 |
| Datoteka:Flag of the United States.svg Dan Gurney | - | 5 | - | 1 | - |
| Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg John Surtees | - | 3 | - | - | 1 |
| Datoteka:Flag of Italy.svg Lorenzo Bandini | - | 1 | - | - | 26 |
| Datoteka:Flag of New Zealand.svg Bruce McLaren | - | 1 | - | - | - |
| Datoteka:Flag of Australia.svg Jack Brabham | - | 1 | - | - | 9 |
| Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Mike Spence | - | 1 | - | - | - |
| Konstruktor | Pobjede | Postolja | Prvo startno mjesto |
Najbrži krug | Krugovi u vodstvu |
|---|---|---|---|---|---|
| Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Lotus-Climax | 6 | 7 | 6 | 6 | 349 |
| Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg BRM | 3 | 11 | 4 | 3 | 231 |
| Honda
|
1 | 1 | - | - | 67 |
| Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Brabham-Climax | - | 6 | - | 1 | 9 |
| Datoteka:Flag of Italy.svg Ferrari | - | 4 | - | - | 27 |
| Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Cooper-Climax | - | 1 | - | - | - |
Vodeći vozač i konstruktor u prvenstvu
U rubrici bodovi, prikazana je bodovna prednost vodećeg vozača / konstruktora ispred drugoplasiranog, dok je žutom bojom označena utrka na kojoj je vozač / konstruktor osvojio naslov prvaka.
|
|
Utrke koje se nisu bodovale za prvenstvo
| Datum | Naziv utrke | Staza | Pobjednik vozač | Pobjednik konstruktor |
|---|---|---|---|---|
| 9. siječnja | Datoteka:Missing flag.png II Cape South Easter Trophy | Killarney | Datoteka:Flag of Australia.svg Paul Hawkins | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Brabham-Climax |
| 13. ožujka | Datoteka:Flag of England.svg I Race of Champions | Brands Hatch | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Mike Spence | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Lotus-Climax |
| 4. travnja | Datoteka:Flag of Italy.svg XIV Syracuse Grand Prix | Syracuse | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Jim Clark | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Lotus-Climax |
| 19. travnja | Datoteka:Flag of England.svg I Sunday Mirror Trophy | Goodwood | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Jim Clark | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Lotus-Climax |
| 15. svibnja | Datoteka:Flag of England.svg XVII BRDC International Trophy | Silverstone | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Jackie Stewart | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg BRM |
| 15. kolovoza | Datoteka:Flag of Italy.svg IV Mediterranean Grand Prix | Pergusa | Jo Siffert
|
Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Brabham-BRM |
| 4. prosinca | Datoteka:Missing flag.png VIII Rand Grand Prix | Kyalami | Datoteka:Flag of Australia.svg Jack Brabham | Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Brabham-Climax |
Izvori
- ↑ GRAND PRIX RESULTS: SOUTH AFRICAN GP, 1965 grandprix.com. Pristupljeno 7. listopada 2017.
- ↑ GRAND PRIX RESULTS: MONACO GP, 1965 grandprix.com. Pristupljeno 7. listopada 2017.
- ↑ GRAND PRIX RESULTS: BELGIAN GP, 1965 grandprix.com. Pristupljeno 7. listopada 2017.
- ↑ GRAND PRIX RESULTS: FRENCH GP, 1965 grandprix.com. Pristupljeno 7. listopada 2017.
- ↑ GRAND PRIX RESULTS: BRITISH GP, 1965 grandprix.com. Pristupljeno 19. studenog 2017.
- ↑ GRAND PRIX RESULTS: DUTCH GP, 1965 grandprix.com. Pristupljeno 19. studenog 2017.
- ↑ GRAND PRIX RESULTS: GERMAN GP, 1965 grandprix.com. Pristupljeno 19. studenog 2017.
- ↑ GRAND PRIX RESULTS: ITALIAN GP, 1965 grandprix.com. Pristupljeno 2. prosinca 2017.
- ↑ GRAND PRIX RESULTS: UNITED STATES GP, 1965 grandprix.com. Pristupljeno 2. prosinca 2017.
- ↑ GRAND PRIX RESULTS: MEXICAN GP, 1965 grandprix.com. Pristupljeno 2. prosinca 2017.
Vanjske poveznice
- Službena stranica Formule 1
- Formula 1 - sezona 1965. StatsF1
- Utrke koje se nisu bodovale za prvenstvo 1965. StatsF1
| |||||