Bahami

Zajednica Bahamâ; Commonwealth of the Bahamas
Zastava	Grb
	Geslo; Forward upward onward together ; (engleski, "zajedno naprijed, više i dalje")
	Himna; March On, Bahamaland
Glavni grad	Nassau
Službeni jezik	engleski
Državni vrh
- Kraljica	Elizabeta II., ; Generalni guverner Cornelius A. Smith
- Predsjednik Vlade	Hubert Minnis
Neovisnost	Od Ujedinjenog Kraljevstva ; 10. srpnja 1973.
Površina	155. po veličini
- ukupno	13.940 km2
- % vode	28 %
Stanovništvo	168. po veličini
- ukupno (2004.)	303.611
- gustoća	22/km2
Valuta	bahamski dolar (100 centa)
Pozivni broj	1
Vremenska zona	UTC -5
Internetski nastavak	.bs

Bahami su otočna država u Atlantskom oceanu. Obuhvaća otočje od 700 otoka istočno od Floride i sjeverno od Kube. Bahami su i danas dio Commonwealtha, iako su 1973. proglasili neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva.

Povijest

Prvo tlo Novoga svijeta na koje je Kristofor Kolumbo stupio bio je otok San Salvador (ili Watling's Island) u jugoistočnim Bahamima. Na otoku je našao indijansko pleme Taino, s kojima je razmjenio darove. Na Bahamima je živjelo oko 40.000 Indijanaca u vrijeme kada je Kolumbo došao. Kasnije su svi porobljeni, tako da je njihovo bogato društvo brzo nestalo. Prvi engleski doseljenici su naselili otok 1650. godine, a dolaskom guvernera Woodesa Rogersa 1718. godine službeno su postali dio Britanskog carstva. Godine 1964. Bahami su dobili samostalnu vlast, da bi 1973. postali samostalna država. Od samostalnosti u državi je naglo razvijen turizam i bankarstvo, tako da država danas ima treći po veličini BDP per capita u zapadnoj hemisferi.

Politika

Na čelu države je kraljica Elizabeta II., nju na Bahamima predstavlja generalni guverner koji se izabire po preporuci vlade. U skladu s britanskom tradicijom, Bahamima vlada dvodomski parlament Senat (sa 16 zastupnika) i Kuća zastupnika (40 zastupnika). Državu vodi vlada na čelu s premijerom. Izbori se održavaju svakih pet godina. Bahami su član Commonwealtha.

Zemljopis

Tirkizni plićaci oko bahamskih otoka: Andros je najveći, borovom šumom prekriven otok. New Providence s glavnim gradom Nassauom je maleni otok po sredini slike. Jug Floride nazire se lijevo, Kuba je dolje.

Arhipelag od 700 otoka i otočića pokriva površinu od 100.000 četvornih milja Atlantskog oceana. Andros je najveći otok na Bahamima i nalazi se na zapadu. Na otoku New Providence koji se nalazi istočno od Androsa se nalazi glavni grad Nassau u kojemu živi dvije trećine stanovništva. Drugi važniji otoci su Grand Bahama na sjeveru (na kojemu se nalazi drugi najveći grad u zemlji Freeport) i Inagua na jugu.

Okruzi

Sustav lokalne samouprave na Bahamima se sastoji od okruga. Taj sustav vrijedi u cijeloj zemlji, jedina je iznimka okrug New Providence čijim se poslovima vlada bavi izravno. Trenutačno je na snazi sustav iz 1996. kada su definirana 23 okruga — daljnih 8 dodano je 1999. godine.

Promet

Značajnije morske luke za međunarodni promet su Freeport i Nassau. Međunarodna zračna luka nalazi se na otoku New Providence, na istoku glavnoga grada.

Gospodarstvo

Bahami imaju stabilno i rastuće gospodarstvo ovisno o turizmu i bankarstvu. Turizam čini više od 60% BDP-a i zapošljava skoro polovicu radnog kontigenta. Rast turizma odražava se na boom u izgradnji novih hotela i prihvatilišta za turiste.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Bahama

Negroidi čine oko (85%) stanovništva, a bijelci 12%. Službeni jezik je engleski. Bahamci su vrlo religiozan narod, zemlja ima najveći broj crkava po osobi na svijetu. Kršćanstvo je glavna religija. Najdominantnija je Baptistička crkva čiji vjernici čine oko 1/3 stanovništva. Druge veće Crkve su Anglikanska i Katolička.

Određeni broj ljudi, posebno na južnim i istočnim otocima prakticiraju obeah, religiju sličnu vuduu. Vudu se također prakticira, ali gotovo isključivo u haićanskoj zajednici.

Prastanovnici su bili Lucayo Indijanci.

Kultura

Kultura Bahama spoj je afričke, europske i drugih kultura. Vjerojatno najpoznatiji glazbeni oblik s Bahama je junkanoo.

Vanjske poveznice