Florida

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Florida. Za poluotok na jugu SAD-a koji zauzima veći dio istoimene savezne države pogledajte Florida (poluotok).
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir SAD država

Florida je država na jugoistoku SAD-a a često ju nazivaju i Sunshine State, što znači sunčana država. Ime je dobila iz španjolskog a doslovno znači "puna cvijeća". Španjolci su je "otkrili" u vrijeme Uskrsa, a Španjolci je u to vrijeme zovu Pascua Florida. Kratica Floride je FL a njen zaštitni znak je bjeloglavi orao-ribar. Glavni grad ove države koja je omiljeno ljetovalište je Tallahasse. Na kopno Floride nadovezuje se niz otoka koje nazivaju "Keys" (od Sp. cayo, u pl. cayos; u značenju otočići), a zadnji u tom nizu je Key West, od kojeg je do Kube još samo 90 milja, što je istovremeno i najjužnija točka SAD-a.

Okruzi (Counties)

Florida se sastoji od 67 okruga (counties).

Povijest

Iz arheoloških nalaza može se zaključiti da je Florida bila naseljena tisućama godina prije dolaska Španjolaca 1513. koji su zemlju uzeli u posjed za Španjolsku krunu. Prvi konkvistador koji je došao na Floridu bio je Juan Ponce de León, koji je bio u potrazi za Izvorom mladosti.

Florida je u povijesti više puta mijenjala vlasnike. Nakon sedam godina ratovanja, Španjolci su bili prisiljeni 1763. Floridu prepustiti Velikoj Britaniji. Za vrijeme Američkog rata za nezavisnost Španjolci su s Francuzima ratovali protiv Engleza i 1781. ponovo preuzeli kontrolu nad zapadnim dijelovima Floride, a Pariškim mirom iz 1783. u posjed im je vraćena čitava Florida.

Španjolska je 1819. godine ustupila Floridu SAD-u. To se može smatrati postupkom izazvanim nuždom, jer su američke trupe u Englesko-američkom ratu 1812.1814. zauzele zemlju, a nakon rata ju više nisu napustile. 3.ožujka 1845. Florida postaje 27. Savezna država SAD-a.

Zemljopis

Florida je poluotok koji se pruža od američkog kontinenta u smjeru jug-jugoistok. Uz istočnu obalu se nalazi Atlantski ocean, dok je na zapadu i jugu Floride Meksički zaljev. Na sjeveru Florida graniči sa saveznim državama Georgiom i Alabamom. U blizini su Kuba i Haiti. Nakon Havaja, to je najjužnija država SAD-a.

Stanovništvo

Florida je 2003. imala 17.019.068 stanovnika, od toga 65,4% Bijelaca, 16,8% Hispanjolaca, 14,6% Afroamerikanaca, 1,7% Azijata i 0,3% Indijanaca.

Još 2000. je broj stanovnika bio 15.982.378, a i dalje raste.

Postoji 6.337.929 domaćinstava, a prihod po stanovniku je u 2002. bio 26.646 US-dolara.

Indijanci

Indijanci su pripadali skupinama poznatim kao Timuquanan, koji se povezuju jezično sa antilskim Arawakima, nekada ih se smatralo granom porodice Muskhogean. Muskhogean Indijanci prodrli su u većoj mjeri na floridski poluotok tek u novije vrijeme. Plemena su: Acuera, Ais, Amacano, Apalachee, Calusa, Caparaz, Chatot, Chilucan, Chine, Fresh Water Indijanci, Guacata, Hitchiti, Icafui, Jeaga, Macapiras, Mikasuki, Mocoço, Ocale, Onatheaqua, Pawokti, Pensacola, Pohoy, Potano, Saturiwa, Seminole, Surruque, Tacatacuru, Tawasa, Tekesta, Timucua, Tocobaga, Yufera, Yui, Yustaga.

Politika

Florida ima dvodomni sustav sa Senatom od 40 članova i dom sa 120 članova. Trenutno (2007.) je guverner Floride republikanac Charlie Crist.

Tradicionalno je Florida naklonjena demokratima, ali je zbog velikog doseljavanja stanovništva zadnjih godina došlo do promjene političkog raspoloženja u korist republikanaca. Trenutno je odnos između republikanskih i demokratskih birača odprilike 1:1. Kako Florida ima veliki broj stanovnika, pa s tim povezano i elektora, Floridu se smatra odlučujućom državom u izborima za Predsjednika SAD-a.

U Miamiu liberalnim demokratima konkuriraju bogati Egzil-Kubanci koji su pristalice republikanaca. Tampa koja je bila centar demokrata, u zadnje vrijeme se razvila u prorepublikansko jezgro.

Gospodarstvo

Klima i veliki broj pješčanih plaža učinili su Floridu privlačnim odredištem za odmor posjetiteljima iz cijelog svijeta. I različiti zabavni parkovi, kao Disney World, Universal Studios i drugi u blizini Orlanda su veliki magnet za brojne turiste.

Pored turizma, vrlo snažna grana gospodarstva je i proizvodnja agruma (polovina potrošnje SAD-a) uključujući i proizvodnju sokova.

Vrlo je snažan i sektor financija. Pored toga, ima i nalazišta fosfata.

Najveći gradovi

grad okrug stanovnici
1.4.2000
stanovnici
1.7.2004
Jacksonville Duval 735.617 777.704
Miami Miami-Dade 362.470 379.724
Tampa Hillsborough 303.447 321.772
St. Petersburg Pinellas 248.232 249.090
Hialeah Miami-Dade 226.419 224.522
Orlando Orange 185.951 205.648
Fort Lauderdale Broward 152.397 164.578
Tallahassee Leon 150.624 156.612
Hollywood Broward 139.357 144.535
Pembroke Pines Broward 137.427 150.104
Coral Springs Broward 117.549 128.355
Clearwater Pinellas 108.787 108.606
Cape Coral Lee 102.286 127.985
Gainesville Alachua 95.447 108.856
Miami Gardens Miami-Dade ---¹ 100.887
Port Saint Lucie Saint Lucie 88.769 118.396
Miami Beach Miami-Dade 87.933 89.104
Sunrise Sunrise 85.779 90.227
Plantation Plantation 82.934 85.497
West Palm Beach Palm Beach 82.103 95.344
Palm Bay Brevard 79.413 88.758
Lakeland Polk 78.452 88.357
Pompano Beach Broward 78.191 88.874
Davie Broward 75.720 82.579
Boca Raton Palm Beach County 74.764 78.069
Miramar Broward 72.739 101.486
Melbourne Brevard 71.382 75.366
Deltona Volusia 69.543 79.749
Largo Pinellas 69.371 71.704
Deerfield Beach Broward 64.583 66.189
Daytona Beach Volusia 64.112 64.422
Boynton Beach Palm Beach 60.389 64.775
Delray Beach Palm Beach 60.020 64.150
North Miami Miami-Dade 59.880 58.750
Weston Broward 49.286 63.534