Solomonski Otoci
| Salomonovi Otoci[1] Salomonski Otoci Solomon Islands | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Himna God Save Our Solomon Islands | |||||
| Položaj Solomonskih Otoka u Oceaniji | |||||
| Glavni grad | Honiara | ||||
| Službeni jezik | engleski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Kraljica | Elizabeta II. generalni guverner David Vunagi | ||||
| - Predsjednik Vlade | Manasseh Sogavare | ||||
| Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 7. srpnja 1978. | ||||
| Površina | 140. po veličini | ||||
| - ukupno | 28.450 km2 | ||||
| - % vode | 3,2 % | ||||
| Stanovništvo | 160. po veličini | ||||
| - ukupno (2004) | 470.000 | ||||
| - gustoća | 17/km2 | ||||
| Valuta | salomonskootočni dolar (100 centa) | ||||
| Pozivni broj | +677 | ||||
| Vremenska zona | UTC +11 | ||||
| Internetski nastavak | .sb | ||||
Solomonski Otoci[2][3] ↓f1 ili Salomonski Otoci[4][5] država su u Melaneziji na jugozapadu Tihoga oceana, istočno od Papue Nove Gvineje. Član su Commonwealtha, a britanska kraljica formalni je vladar, koju zastupa generalni guverner. Površinom 141., a brojem stanovnika 161. među 194 države svijeta. Glavni grad je Honiara na otoku Guadalcanal.
Povijest
Otoke je otkrio španolski moreplovac Mendana de Negra u 16. stoljeću. Nijemci su zauzeli sjeverni dio 1884., a Britanci južni dio otočja 1893. godine. Tijekom Prvoga svjetskog rata okupirala ih je Australija. U Drugom svjetskom ratu bili su poprište žestokih američko-japanskih borba. Od 1945. su područje pod skrbi UN-a pod australskom upravom, 1976. su dobili široku samoupravu, a 1978. proglašena nezavisnost. Od 1999. dugotrajni etnički sukob između naroda Gwale i Malaita razbuktao se u građanski rat, koji je uglavnom prestao 2003. nakon dolaska međunarodnih mirovnih snaga pod vodstvom Australije i Novog Zelanda.
Zemljopis
Podrobniji članak o temi: Zemljopis Salomonskih OtokaSalomonski Otoci su otočna država u Tihom oceanu, koja se nalazi istočno od Papue Nove Gvineje. Površina države je 28.896 km², dok najveći otok Guadalcanal ima površinu od 5.302 km² Otoci imaju tropsku klimu, dnevna temperatura je obično od 25 do 32 stupnja °C, a noćna od 13 do 15 °C. Od travnja do listopada je suha sezona, a od studenog do ožujka kišna sezona monsuna.
Stanovništvo
Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Salomonskih OtokaStanovništvo Salomonskih Otoka sastoji se od različitih etničkih, kulturnih, vjerskih i jezičnih skupina.
Salomonski Otoci imaju 584,578 stanovnika po procjeni iz 2012. godine. Oko 94,5% stanovnika su Melanežani, 3% Polinežani, 1,2% Mikronežani, a ostale čine male europske i kineske zajednice. Postoji oko 120 jezika. Engleski je službeni jezik, ali govori ga samo između 1 i 2% stanovništva. Lingua franca je Pijin.
Religija
Podrobniji članak o temi: Religija na Salomonskim OtocimaOko 92 % stanovništva Salomonskih Otoka su pripadnici neke od kršćanskih crkava: anglikanci 35%; rimokatolici 19 %; Sjevernomorska evangelistička crkva 17 %; metodisti 11 %; i advenstisti 10 %.[6] Računa se da oko 5 % stanovništva, pretežno oni koji pripadaju zajednici Kwaio s otoka Malaita, prakticira animističke religije.[6] Religiozne skupine koje zajedno čine manje od 5 % stanovništva uključuju i muslimansku zajednicu Ahmadija.[7] i druge muslimane, bahaiste, Jehovine svjedoke, Mormone, moonijevce ali i indijanske crkve koje su se otcjepile od vodećih kršćanskih denominacija.[6]
Administrativna podjela
Podrobniji članak o temi: Provincije Salomonskih OtokaSalomonski Otoci su podijeljeni u devet provincija. Glavni grad države Honiara na otoku Guadalcanalu ima poseban status.
- Središnja provincija
- Choiseul
- Guadalcanal
- Isabel
- Makira-Ulawa
- Malaita
- Rennell i Bellona
- Temotu
- Zapadna provincija
Bilješke
- ↑f1 Također i Salamonski Otoci, Salamunovi Otoci, Salamunski Otoci, Salomonovi Otoci, Salomonsko Otočje, Solomonski Otoci, Solomunski Otoci, domorodački je naziv "Saloma".
Izvor
- ↑ Božidar Bakotić, prir., Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, mjeseca listopada, 2012.,
(PDF) poveznica, ISBN 978-953-7859-03-9
- ↑ Solomonski Otoci, enciklopedija.hr pristupljeno 25. srpnja 2020.
- ↑ Solomonski Otoci, Proleksis enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 25. srpnja 2020.
- ↑ Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-0-40034-4, str. 50. i 365., (NSK)
- ↑ Stjepan Babić, »Uz članak o Salomonu ili Solomonu.« // Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Hrvatsko filološko društvo, god. 52., br. 2., Zagreb, 2005., str. 69. – 71., (citat sa str. 70.), ISSN 0021-6925, (Hrčak)
- ↑ 6,0 6,1 6,2 International Religious Freedom Report 2007: Solomon Islands. United States Bureau of Democracy, Human Rights and Labor(September 14, 2007). This article incorporates text from this source, which is in the public domain.
- ↑ Ahmadiyya Solomon Islands
.svg){kind=link}
Nedovršeni članak Solomonski Otoci koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| ||||||||