Padova

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 475187 od 10. travnja 2022. u 23:01 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir talijanska općina

Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium ) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije. Glavni grad pokrajine Padova, te gospodarsko i komunikacijsko središte područja. Grad s Venecijom čini metropolsko područje Padova-Venecija koje ima oko 1.600.000 stanovnika. Padova se nalazi na rijeci Bacchiglione, 40 km zapadno od Venecije i 29 km jugoistočno od Vicenze. Rijeka Brenta, koja je nekoć tekla kroz grad, još uvijek dodiruje sjeverne četvrti. Njegova glavna privredna grana je poljoprivreda na prostranim poljima Pianura Veneta. U gradu se nalazi renomirano, gotovo 800 godina staro, Sveučilište (Universita 'di Padova), između ostalog poznato po tome što je na njemu predavao i Galileo Galilei.

Prato della Valle

Povijest

Pogled iz zraka na padovu s istaknutim rimskim cestama (bijelo), tijekom rijeke (plavo), te rimskim (žuto) i srednjovjekovnim zidinama (crveno)

Padovu su osnovali Veneti, talijansko pleme, od kojih su je preoteli Gali. Kasnije su je osvojili Rimljani, u 2. st. pr. Kr., i prozvali ga Patavium. Početkom srednjeg vijeka strateški položaj donio je Padovi nekoliko burnih stoljeća vladavine barbarskih plemena (Goti, Vizigoti, Langobardi, Ugri). Poslije toga grad pada pod utjecaj bavarskih vladara, a zapravo stiče neovisnost. Uskoro grad postoje jedna od sjevernotalijanskih gradova-državica. U ovo vrijeme Padova se brzo razvija, a gradom vladaju velikaške obitelji Este i De Romano. Međutim, sukobi oko vladanja gradom dovode do pada Padove pod vlast Mletačke republike na početku 15. st., čija ostaje do kraja 18. st.

Kada je Napoleon 1797. god. ukinuo Mletačku republiku, mirom u Campoformiju, započinje vrijeme naglih povijesnih promjena. Tijekom Napoleonovih ratova Padova je bila dijelom njegove Kraljevine Italije, da bi potom bila dijelom Lombardo-Venecije, vazalne države Habsburške monarhije. Godine 1866., Padova i okolica su pridruženi novoosnovanoj Kraljevini Italiji. Ovako burno 19. st. dovelo je do propadanja grada i smanjenja broja stanovnika.

Tijekom 20. st. Padova je pretrpjela značajna razaranja u svjetskim ratovima. Za vrijeme Prvog svjetskog rata sjeverno od grada vodile su se teške borbe. Po povratku u domovinu, prvi čehoslovački predsjednik Tomáš Garrigue Masaryk također je posjetio Padovu, gdje je upoznao kralja Viktora Emanuela III. i 16. u prosincu 1918 je izveo paradu Čehoslovačke legije u Italiji.[1] U Drugom svetskom ratu grad je bio teško oštećen u savezničkom bombardiranju. Međutim, druga polovica stoljeća je obilježena brzim privrednim rastom i naglom urbanizacijom grada. Novi uzlet grad doživljava od 1950ih godina s razvojem industrije na širem gradskom području, tako da grad postaje jedan od najrazvijenijih gradova u Italiji.

Znamenitosti

Bazilika svetog Antuna u Padovi
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Kapela Arena iznutra

Grad je slikovito mjesto s gustom mrežom ulica koje se arkadama otvaraju u velike gradske trgove, i s mnogim mostovima preko različitih ogranaka rijeke Bacchiglione, koja je nekada okruživala drevne gradske zidine poput jarka. Prato della Valle je 90,000 m2 veliki eliptični trg u čijem središtu je vrt sa 78 skulptura slavnih građana Padove, okružen jarkom (Andrea Memmo).

U Padovi se nalazi i prekrasna Bazilika svetog Ante (Il Santo), u kojoj se nalaze njegove relikvije te njegov grob. Od relikvija je u cijelosti sačuvan samo jezik, no može se vidjeti i njegova čeljust, itd. Sačuvan je i njegov plašt, ali ne u potpunosti. Bazilika (1230.-14. st.) je trobrodna (navodno arhitekt Nicola Pisano) sa sedam kupola od kojih su dvije piramidalne, i predivnim deambulatorijem (Sansovino i Falconetto). Unatoč općem mišljenju sv. Ante Padovanski nije zaštitnik Padove nego Portugala gdje je i rođen. U Padovu je došao pred kraj života gdje je umro i gdje mu je sagrađena bazilika.

Ispred bazilike se nalazi fantastična konjanička skulptura mletačkog generala Gattamelatte koju je izveo Donatello 1453. god., prva brončana konjanička skulptura nakon antike.

Kapela Arena (Cappella degli Scrovegni) je oslikana freskama Giotta koje prikazuju Isusov život i važno su remek-djelo talijanskog gotičkog slikarstva trecentta.

Palazzo della Ragione je srednjovjekovna gradska vijećnica čija velika dvorana na katu ima najveći krov bez stupova u Europi (81,5 x 27 m). Zidovi velike dvorane su iznutra oslikani alegorijskim freskama (Nicolo' Miretto i Stefano da Ferrara) iz 15. st.Započeta je 1172. a dovršena 1219. god. s fasadom na tri kata potpuno ispunjena arkadama, s drevnom tržnicom u prizemlju i terasom na trećem katu.

Na trgu Piazza dei Signori nalazi se više znamenitih građevina: loža Gran Guardia, Kapetanska palača mletačkih upravitelja (Palazzo del Capitanio), Michelangelova renesansna katedrala i romanička krstionica.

Sveučilište u Padovi je osnovano 1222. god. i na njemu je 1678. god. diplomirala prva žena u Europi, Elena Lucrezia Cornaro Piscopia. Sveučilišni botanički vrt (Orto Botanico di Padova) iz 1545. god. je najstariji u Europi, a od 1997. god. upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Osnovan je kao vrt biljaka potrebnih medicinskom fakultetu i još uvijek posjeduje važnu kolekciju rijetkih biljaka.

  • Botanički vrt u Padovi
  • Prato della Valle i Bazilika sv. Justine (Abbazia di Santa Giustina)
  • Donatellov spomenik Gattamelati, kondotjeru Padove

  • Palazzo della Ragione

  • Svetište Sv. Leopolda Mandića u Padovi

Promet

Padova je prometno povezana s tri autoputa (A4 Brescia-Padova, A4 Padova-Venecija i A13 Bologna-Padova), a njen željeznički kolodvor je jedan od najvećih u Italiji s preko 450 vlakova dnevno. brzi vlakovi voze svaki dan za Milano, Rim, Bolognu, Firencu i Veneciju. Zrakoplovna luka Aeroporto civile di Padova "Gino Allegri" je zatvorena, a najbliža luka za zrakoplove, ali i brodove, je u Veneciji.

Šport

U Padovi djeluje više sportskih klubova kao što je nogometni Calcio Padova koji nakon 16 godina igranja u talijanskoj seriji A (1929.-1962., i 1995.-1996.) danas igra u Serie B. Klub Petrarca Padova, član Rugby Union lige, osvojio je 11 državnih prvenstava (1970.-87.). Tu su i odbojkaški klub Pallavolo Padova, ali i košarkaški, veslački, biciklistički, konjički i plivački klubovi.

Slavni stanovnici

Gradovi prijatelji

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Padova.
v • r • u
Svjetska baština u Italiji
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 


Flag of Italy.svg Nedovršeni članak Padova koji govori o gradu u Italiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

  1. ↑ (cs) PRECLÍK, Vratislav. Masaryk a legie (TGM and legions), váz. kniha, 219 p., first issue vydalo nakladatelství Paris Karviná, Žižkova 2379 (734 01 Karviná-Mizerov, Czech Republic) ve spolupráci s Masarykovým demokratickým hnutím (In association with the Masaryk democratic movement in Prague), 2019, ISBN 978-80-87173-47-3, pages 167-9, 186 - 7
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Padova&oldid=475187"