Freiburg

PREUSMJERI Predložak:Infookvir njemački grad

Freiburg im Breisgau (njemački: Freiburg im Breisgau, alemanski: Friburg im Brisgau, francuski: Fribourg-en-Brisgau, talijanski: Friburgo in Brisgovia) nakon Stuttgarta, Mannheima i Karlsruhea četvrti je grad po veličini njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg i najjužniji njemački veliki grad.

Općenito

Freiburg je sa svojih 229.636 stanovnika (2017.) jedan od najomiljenijih sveučilišnih gradova Njemačke. Zahvaljujući svom položaju na zapadnoj padini Schwarzwalda i u najtoplijem dijelu Njemačke, Freiburg je prvenstveno poznat po blagoj i ugodnoj klimi.

Metropola na rijeci Dreisam i njezina okolica nude raznovrsne ponude za korištenje slobodnog vremena i za odmor. Ovaj grad na tromeđi Njemačke, Francuske i Švicarske obilježavaju kozmopolitska i topla južnjačka atmosfera. Zbog odlične prometne povezanosti grad pruža izvrsne mogućnosti izleta kako u susjednu Francusku (25 km), tako i u Švicarsku (60 km).

Zahvaljujući ljepotama grada, dinamičnom studentskom životu i naporima gradske uprave na očuvanju okoliša, Freiburg je posljednjih desetljeća postao vrlo poznat i atraktivan. Mnogobrojni atributi, koje je grad Freiburg stekao od kad je loza Zaehringera 1120. godine osnovala grad i tijekom svoje duge povijesti, oslikavaju raznolikost ovog malog velegrada za kojeg se s pravom kaže da je grad šuma, vina i gotike.

Povijest

Znamenitosti

Martinstor

Trgovačka kuća na Münsterplatzu

Münster

Freiburška katedrala (Münster) je sa 116 metara visokim gotičkim zvonikom zaštitni znak grada. Povjesničar umjetnosti Jacob Burckhardt nazvao je ovaj zvonik "najljepšim zvonikom kršćanstva".
Povijesna trgovačka kuća iz 1532. ukrašena grbovima zemalja pod vlašću dinastije Habsburg (između ostalih mogu se vidjeti i grbovi Hrvatske i Dalmacije).
Hotel/Restaurant Zum Roten Bären u Freiburgu najstarije je svratište Njemačke čiji temelji potječu iz vremena prije 1120. godine.
Gradska vijećnica
Haus zum Walfisch (dovršena 1515.) bila je od 1493. sjedište Maximiliana I., njemačkog cara i vladara Freiburga (1490. – 1519.). U njoj je od 1529. – 1531. živio i poznati filozof i humanist Erazmo Roterdamski. Nakon brojnih pregradnji kuća je uništena u bombardiranjima 1944., a po obnovi je poslužila Dariju Argentu za snimanje filma Suspiria. Danas je u njoj sjedište jedne banke.
Schwabentor
Martinstor
Barokna Sveučilišna crkva (Jezuitska crkva)
Kurija Colombischlößle na Rotteckringu
Nadbiskupski ordinarijat sagrađen u jedinstvenom neoromaničkom stilu
Kazalište sagrađeno u secesijskom stilu
Nadbiskupski arhiv
Vidikovac Schlossberg
Wentzingerhaus iz 1761. u kojoj je smješten Povijesni muzej grada Freiburga
Samostan sv. Augustina Pustinjaka čiji najstariji dijelovi potječu iz 14. stoljeća

Sveučilište

Albert Ludwig Universität Freiburg osnovano je 1457. godine i ubraja se u najstarija njemačka sveučilišta. Na jednom od najomiljenijih sveučilišta Njemačke s 11 fakulteta i više od 80 smjerova studira oko 21.000 studenata, od toga 17,5% iz zemalja cijelog svijeta.

Politika i uprava

Poznate osobe

Berthold Schwarz, alkemičar i izumitelj baruta
Martin Waldseemüller, prvi upotrijebio naziv "Amerika"
Constantin Fehrenbach, kancelar za vrijeme Weimarske Republike (1920. - 1921.)
Joseph Wirth, kancelar za vrijeme Weimarske Republike (1921. - 1922.)
Edmund Husserl, filozof
Martin Heidegger, filozof i kratkotrajni rektor sveučilišta za vrijeme nacističke diktature
Eugen Fink, filozof
Hermann Staudinger, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju
Bernhard Witkop, kemičar
Edith Stein, svetica
Wolfgang Schäuble, predsjednik njemačkog Bundestaga
Charles Regnier, glumac
Joachim Löw, izbornik njemačke nogometne reprezentacije
Til Schweiger, glumac i filmski redatelj