Drožđe

Drožđe (usp. drozga, od prasl. ?*drozga) je ostatak od iscijeđenih šljiva, grožđa i drugog voća od kojeg se priprema rakija. Riječi ista ili slična značenja su drop, kom, komina, trop. Na donjosutlanskoj kajkavskoj ikavici drožđejak je donji čep na bačvi, a drožđenka je rakija od grožđa, drožđenka, tropica. Drožđanica je rakija od drožđa; vinjak, drožđenka; U Pravilniku o jakih alkoholnim pićima Republike Hrvatske vinjak i drožđenka su različiti pojmovi.

U vinarstvu je drožđe nuzgredni proizvod, kao trop, koštice. U Hrvata u sitnoj proizvodnji ti nuzgredni proizvodi služe samo za proizvodnju rakije od tropa i drožđa, premda se u suvremenoj industrijskoj preradi može masovno, racionalno i do najveće moguće vrijednosti iskoristiti te ostatke i proizvesti tartarate - vinsku kiselinu, a koštice za ulje. Nakon što mlado vino postigne odgovarajuću boju, ovisno o vrsti vina, i određenu količinu sladora, iz svake se cisterne u vinarijama odvaja mlado vino od koma te ga se transportira u posebni odjel vinarije - vinarnicu. Ondje se u posebnoj cisterni dovršava vrenje, te se poslije vrijenja i čišćenja prirodnim putem obavlja pretok od drožđa. Zračenjem, hlađenjem i dovršenjem vrenja mladog vina ostaje drožđe i vino preše - prešavina. Drožđe koje preostane, centrifugira se ili tiješti te filtrira kroz filter-prešu. Nakon što se osuši, upotrebljava se za dalju preradu u tartrate. Centrifugirano odnosno odvojeno vino drožđa čuva se i njeguje u posebnim cisternama. Drugi proizvod je suho drožđe koje je izvor tartarata i od njega se radi vinska kiselina. Takav je proces kod crnog grožđa. Kod bijelog grožđa proces je sličan a drožđe dobijamo samo nakon pretoka mladog vina.