Geometrijski lik
U Euklidskoj geometriji, geometrijski lik je dio ravnine omeđen s konačno mnogo dužina ili zakrivljenih crta.[1] Geometrijski lik u svom opisu ne sadrži sljedeće informacije: položaj, veličinu, orijentaciju i refleksiju.[2]
Mnogokut je dio ravnine omeđen zatvorenom izlomljenom dužinom. Trokut, kvadrat i peterokut neki su od mnogokuta. Krug i elipsa omeđeni su krivuljama.
Geometrijski lik je konveksan ili konkavan ako mu pripada svaka dužina čiji vrhovi pripadaju liku.
Duljina stranica i veličina kuteva računa se koristeći trigonometriju.
Sličnost[uredi]
Ako se iz geometrijskog lika translacijom, rotacijom, refleksijom i skaliranjem može dobiti drugi, oni su slični. Sve odgovarajuće stranice odnose se u jednakom omjeru:
<math>a_1 : a'_1 = a_2 : a'_2 = ... = a_n : a'_n = k</math>
Površine im se odnose kao:
<math>P : P ' = k^2</math>
Sukladnost[uredi]
Ako se iz jednog lika samo translacijom, rotacijom i refleksijom može dobiti drugi lik, oni su sukladni. Sve su im stranice jednake duljine te imaju jednake površine. Ujedno su i slični s koeficijentom sličnosti k = 1
Vidi još[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ Hrvatska enciklopedija, geometrijski lik
- ↑ Kendall, D.G. (1984). "Shape Manifolds, Procrustean Metrics, and Complex Projective Spaces". Bulletin of the London Mathematical Society 16 (2): 81–121. doi:10.1112/blms/16.2.81