Vinogradarstvo
Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem europske (domaće, plemenite) vinove loze (Vitis vinifera) i proizvodnjom grožđa. Obuhvaća također i uzgoj drugih vrsta loze iz roda Vitis, njihovih križanaca i hibrida radi proizvodnje loznih podloga plemenitoj vinovoj lozi.[1]
Vinova loza uspijeva u umjerenoj klimatskoj zoni. Na sjevernoj polutci uspijeva otprilike između 30° i 50° paralele, a na južnoj polutci uspijeva uspijeva između 30° i 40° paralele, gdje srednja godišnja temperatura nije niža od 8°C ni viša od 20°C, srednja temperatura u doba vegetacije između 16 i 20°C, a temperatura u doba mirovanja loze ne pada ispod –15°C.[1] Najveći svjetski proizvođači grožđa i vina su Francuska, Italija, Španjolska, Sjedinjene Američke Države, Argentina i dr.[2]
Vinogradarstvo u Hrvatskoj[uredi]
Hrvatska je 2002. godine imala pod vinogradima 62 000 ha ili 0,394% od ukupnih svjetskih površina.
Hrvatski Zakon o vinu svrstava prema vinskim odlikama vinove loze u skupine loza uzgoj kojih je preporučen, dopušten, privremeno dopušten ili zabranjen. U Hrvatskoj za pojedine podregije Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze preporučuje ukupno 92 kultivara.[1][3]
Revitalizacija autohtonih sorata[uredi]
U Hrvatskoj je pokrenut projekt Model revitalizacije autohtonih sorata vinove loze. Razlog je što se danas na globalnom svjetskom tržištu sve više traže specifični i autohtoni proizvodi jer baš oni postižu i sve bolju cijenu. Hrvatska je vrlo bogata autohtonim sortimentom vinove loze, ali su do danas mnoge od njih dovedene na rub izumiranja. U prošlosti su neke od tih sorata u prošlosti bile vrlo cijenjene, ali su zbog raznih razloga ne pod utjecajem čovjeka (poput propadanja vinograda uslijed pojave bolesti i štetnika podrijetlom iz Amerike) ili kao posljedica ljudskog čimbenka (orijentacija ka visokim prinosima u vrijeme socijalizma i dr.) te sorte gotovo su postupno nestale iz proizvodnje. Posljedica je da ih se danas uglavnom može naći sporadično, u mješovitim nasadima. Proizvođači danas malo znaju što i kako s tim sortama, te o njihovim gospodarskim i tehnološkim svojstvima vrlo slabo. Revitalizirati je teškog zbog nedostatka (kvalitetnog) sadnog materijala, zatim sorte vrlo uskog areala rasprostranjenosti i koje su se uzgajale na užim vinogradarskim područjima (često u vinorodnoj regiji Primorske Hrvatske) gdje je samo mali broj autohtonih sorata raširen u više vinogorja, zbog čega se autohtone sorte mora sustavno revitalizirati.[4]
Države s najvećim površinama vinograda u svijetu 2007.[5][uredi]
| R. broj | Zemlja | Površina u tis. ha |
|---|---|---|
| 01. | Španjolska | 116914,85 |
| 02. | Francuska | 86711,02 |
| 03. | Italija | 80010,16 |
| 04. | Turska | 5256,67 |
| 05. | Kina | 5006,35 |
| 06. | SAD | 4095,19 |
| 07. | Iran | 3384,29 |
| 08. | Portugal | 2483,15 |
| 09. | Argentina | 2312,93 |
| 10. | Rumunjska | 2052,60 |
| Ukupno 10 vodećih | 529267,21 | |
| Ukupno ostali | 257932,79 | |
| Sveukupno svijet | 7871100,00 |
Poveznice[uredi]
- Dodatak:Popis hrvatskih autohtonih vinskih sorta
- Dodatak:Popis vinogradarskih podregija u Republici Hrvatskoj
- Dodatak:Popis nekih sorti bijelog vina
- Dodatak:Popis nekih sorti crnog vina
- Poljoprivreda
- Ratarstvo
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Hrvatska enciklopedija vinogradarstvo (pristupljeno 3. listopada 2016.)
- ↑ Vino - Hrvatska Enciklopedija, pristupljeno 7. studenog 2013.
- ↑ Zakon.hr Zakon o vinu, pročišćeni tekst zakona NN 96/03, 25/09, 22/11, 55/11, 82/13, 14/14
- ↑ Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske Završno izvješće, Jasminka Karoglan Kontić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Model revitalizacije autohtonih sorata vinove loze, 29. studenoga 2006. (pristupljeno 17. prosinca 2016.)
- ↑ Vinogradarstvo - Hrvatska enciklopedija
Literatura[uredi]
- Marin Buovac: Kali na otoku Ugljanu - dokumentirani razvoj otočnog naselja na temelju grafičkoga i arhivskog materijala, Zbornik radova "Kali", Sveučilište u Zadru - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - općina Kali, Zadar, 2017., str. 331 - 346.
Vanjske poveznice[uredi]
- Ministarstvo poljoprivrede (hrv.)
- Vinogradarstvo.hr (hrv.)
- Vino - Hrvatska Enciklopedija (hrv.)
- Narodne novine 53 29.04.2014 Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze
- Narodne novine 159 17.11.2004 Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze
- Croatian Wine Organization
- Sestrinski projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Vinogradarstvo |
|
Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
