Vrgada: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{' |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
'''Vrgada''' je otok u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], ispred [[Pakoštane|Pakoštana]]. | '''Vrgada''' je otok u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], ispred [[Pakoštane|Pakoštana]]. | ||
Spominje ga [[Konstantin Porfirogenet]] već u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], jer je bio od važnosti kao nadgledna točka jadranskog pomorskog puta. I danas postoje ruševine srednjovjekovne utvrde. Taj predio nosi lokalno ime Gradina i nalazi se na istoimenom brdu ponad samog mjesta. Otok je smješten između Pakoštana na sjeveru, otoka [[Pašman]]a na sjeverozapadu, [[Kornati|Kornata]] na jugozapadu i [[Murter]]a na jugoistoku. | == Povijest == | ||
Spominje ga [[Konstantin Porfirogenet]] već u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], jer je bio od važnosti kao nadgledna točka jadranskog pomorskog puta. I danas postoje ruševine srednjovjekovne utvrde. Taj predio nosi lokalno ime Gradina i nalazi se na istoimenom brdu ponad samog mjesta. | |||
== Zemljopis == | |||
Otok je smješten između Pakoštana na sjeveru, otoka [[Pašman]]a na sjeverozapadu, [[Kornati|Kornata]] na jugozapadu i [[Murter]]a na jugoistoku. | |||
Najviša točka na otoku je vrh Srabljinovac s visinom 115 [[Metara iznad Jadrana|m. i. J.]]<ref name="peljar"/> | Najviša točka na otoku je vrh Srabljinovac s visinom 115 [[Metara iznad Jadrana|m. i. J.]]<ref name="peljar"/> | ||
== Gospodarstvo == | |||
Manji dio površine otoka i danas se [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] obrađuje. Nekadašnje [[Maslinarstvo|maslinike]] i [[Vinova loza|vinograde]] danas prekriva [[bor]]ova šuma i makija. Preostalo stalno nastanjeno, većinom starije stanovništvo održava ekstenzivnu poljoprivredu. Ona se svodi na uzgoj [[Ovca|ovaca]], [[perad]]i, održavanje maslinika te uzgoj [[Povrće|povrća]] za vlastite potrebe u predjelu zvanom Podvoda. Zanimljivost je da se i dalje uzgajaju neke starinske vrste povrća: [[Slanutak|čičvarda]] (''Cicer arietinum''), [[blitva]] (''Beta vulgaris''), [[lisnati kelj]], [[jari grah]] itd. Otok obiluje biljnim vrstama koje nalazimo posvud u [[Sredozemlje|Sredozemlju]] i po tome se ne razlikuje od mnoštva otoka u ovome jedinstvenome krajoliku. | Manji dio površine otoka i danas se [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] obrađuje. Nekadašnje [[Maslinarstvo|maslinike]] i [[Vinova loza|vinograde]] danas prekriva [[bor]]ova šuma i makija. Preostalo stalno nastanjeno, većinom starije stanovništvo održava ekstenzivnu poljoprivredu. Ona se svodi na uzgoj [[Ovca|ovaca]], [[perad]]i, održavanje maslinika te uzgoj [[Povrće|povrća]] za vlastite potrebe u predjelu zvanom Podvoda. Zanimljivost je da se i dalje uzgajaju neke starinske vrste povrća: [[Slanutak|čičvarda]] (''Cicer arietinum''), [[blitva]] (''Beta vulgaris''), [[lisnati kelj]], [[jari grah]] itd. Otok obiluje biljnim vrstama koje nalazimo posvud u [[Sredozemlje|Sredozemlju]] i po tome se ne razlikuje od mnoštva otoka u ovome jedinstvenome krajoliku. | ||
Na otoku raste i mnoštvo samoniklog jestivog ([[Smucanj|smucnja]]), ljekovitog (''Origanum sp.'') te zaštićenog bilja, npr. razne podvrste ''Ophrys sp''. Stanovništvo se bavi [[ribarstvo]]m, [[pomorstvo]]m i, nekada, skupljanjem [[sol]]i. Moderna vremena promijenila su i načine privređivanja, pa se dio stanovništva koje ostaje na otoku bavi [[Turizam|turizmom]]. | Na otoku raste i mnoštvo samoniklog jestivog ([[Smucanj|smucnja]]), ljekovitog (''Origanum sp.'') te zaštićenog bilja, npr. razne podvrste ''Ophrys sp''. Stanovništvo se bavi [[ribarstvo]]m, [[pomorstvo]]m i, nekada, skupljanjem [[sol]]i. Moderna vremena promijenila su i načine privređivanja, pa se dio stanovništva koje ostaje na otoku bavi [[Turizam|turizmom]]. | ||
Ribarstvo je bilo glavna gospodarska grana na Vrgadi. Imali su svoju ribarsku flotu, s bracerama i inim hrvatskim brodograđevnim izumima.<ref name=pasi>Velimir Brkić: [https://zadarskitjednik.hr/zupanija-zadarska/moje-mjesto-moji-ljudi/pasi-sa-vrgandinske-bure-ne-klanjaju-se-ni-jednom-bakalaru-2502449 ''Pasi sa vrgandinske bure ne klanjaju se ni jednom bakalaru '']. Zadarski tjednik. 28. prosinca 2022. Pristupljeno 29. kolovoza 2025.</ref> | |||
Radno sposobno stanovništvo većinom odlazi u susjedne gradove i događa se proces [[Depopulacija|depopulacije]] i starenja stanovništva, svojstven svim sličnim mediteranskim prostorima. Ljudi se na otoke vraćaju kao umirovljenici ili sezonski, povremeno posjećuju rodbinu. | Radno sposobno stanovništvo većinom odlazi u susjedne gradove i događa se proces [[Depopulacija|depopulacije]] i starenja stanovništva, svojstven svim sličnim mediteranskim prostorima. Ljudi se na otoke vraćaju kao umirovljenici ili sezonski, povremeno posjećuju rodbinu. | ||
== Gastronomija == | |||
U prošlosti je [[sušenje]] (osobito "pod kapotom") raznih vrsta riba i inih morskih organizama bilo jako rašireno. Osobito se je puno sušilo pasovinu. Skupa sa sušenjem bila je razvijena kuhinja s jelima od sušene ribe. Sušenu pasovinu (brojne ribe iz skupine pridnenih riba ili landrovine: morski pas, morska mačka, sklat i raža) se najčešće pripremalo kuhanjem, slično pripremi bakalara. Također se sušilo i ugora.<ref>[https://zadarskilist.novilist.hr/novosti/vrgadinska-hljandrovina-kao-specijalitet-i-suvenir/ '' Vrgadinska “hljandrovina” kao specijalitet i suvenir '']. Zadarski list. 26. kolovoza 2011. Pristupljeno 29. kolovoza 2025.</ref> | |||
== Kultura == | |||
Na groblju u uvali Pržini, zvanoj i Podcrikva, nalazi se crkva sv. Andrije, zaštitnik prvih vrgadinskih kršćana i ribara. Sve do 16. stoljeća bila je župnom crkvom. Sv. Andrija je Vrgadinima simbol okupljanja u molitvi za opstojnost života na otoku.<ref name=pasi/> | |||
[[Zoran Krpetić]] je osnovao vrgadinski ogranak Udruge Transplant Zagreb.<ref name=zivim>Nina Čiča: [https://zivim.jutarnji.hr/zivim/rastem/zivot-nakon-transplantacije-tek-sad-doista-zivim-a-dobio-sam-priliku-i-upoznati-svog-unuka-8628206 ''Život nakon transplantacije: 'Tek sad doista živim, a dobio sam priliku i upoznati svog unuka!' '']. Jutarnji list. 20. veljače 2018. Pristupljeno 29. kolovoza 2025.</ref> | |||
== Zanimljivosti == | |||
Vrgadini i Ižani su prvi izmislili [[ludar]].<ref name=pasi/> | |||
== Poznate osobe == | == Poznate osobe == | ||
* [[Blaž Jurišić]], hrvatski [[jezikoslovac]], dijalektolog, pisac prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika. | * [[Blaž Jurišić]], hrvatski [[jezikoslovac]], dijalektolog, pisac prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika. | ||
* [[Denis Latin]], hrvatski | * [[Zoran Krpetić]], hrvatski fotograf<ref>[https://zadarskilist.novilist.hr/novosti/vrgadinska-hljandrovina-kao-specijalitet-i-suvenir/ '' Vrgadinska “hljandrovina” kao specijalitet i suvenir '']. Zadarski list. 26. kolovoza 2011. Pristupljeno 29. kolovoza 2025.</ref> | ||
* [[Denis Latin]], hrvatski televizijski novinar i urednik | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 29. kolovoz 2025. u 00:47
| Vrgada | |
|---|---|
| Podatci | |
| Smještaj | Jadransko more |
| Otočna skupina | murterska otočna skupina [1] |
| Koordinate | 43°51′05″N 15°29′55″E / 43.85128691°N 15.49859398°E |
| Država |  Hrvatska
|
| Glavno naselje | Vrgada |
| Površina | 2,32[2] km2 |
| Obalna crta | 9,188[2] km |
| Broj stanovnika | 249 [3] |
| Datoteka:Vrgada Island - view of bay and church.jpg | |
Vrgada je otok u Jadranskom moru, ispred Pakoštana.
Povijest
Spominje ga Konstantin Porfirogenet već u srednjem vijeku, jer je bio od važnosti kao nadgledna točka jadranskog pomorskog puta. I danas postoje ruševine srednjovjekovne utvrde. Taj predio nosi lokalno ime Gradina i nalazi se na istoimenom brdu ponad samog mjesta.
Zemljopis
Otok je smješten između Pakoštana na sjeveru, otoka Pašmana na sjeverozapadu, Kornata na jugozapadu i Murtera na jugoistoku.
Najviša točka na otoku je vrh Srabljinovac s visinom 115 m. i. J.[1]
Gospodarstvo
Manji dio površine otoka i danas se poljoprivredno obrađuje. Nekadašnje maslinike i vinograde danas prekriva borova šuma i makija. Preostalo stalno nastanjeno, većinom starije stanovništvo održava ekstenzivnu poljoprivredu. Ona se svodi na uzgoj ovaca, peradi, održavanje maslinika te uzgoj povrća za vlastite potrebe u predjelu zvanom Podvoda. Zanimljivost je da se i dalje uzgajaju neke starinske vrste povrća: čičvarda (Cicer arietinum), blitva (Beta vulgaris), lisnati kelj, jari grah itd. Otok obiluje biljnim vrstama koje nalazimo posvud u Sredozemlju i po tome se ne razlikuje od mnoštva otoka u ovome jedinstvenome krajoliku.
Na otoku raste i mnoštvo samoniklog jestivog (smucnja), ljekovitog (Origanum sp.) te zaštićenog bilja, npr. razne podvrste Ophrys sp. Stanovništvo se bavi ribarstvom, pomorstvom i, nekada, skupljanjem soli. Moderna vremena promijenila su i načine privređivanja, pa se dio stanovništva koje ostaje na otoku bavi turizmom.
Ribarstvo je bilo glavna gospodarska grana na Vrgadi. Imali su svoju ribarsku flotu, s bracerama i inim hrvatskim brodograđevnim izumima.[4]
Radno sposobno stanovništvo većinom odlazi u susjedne gradove i događa se proces depopulacije i starenja stanovništva, svojstven svim sličnim mediteranskim prostorima. Ljudi se na otoke vraćaju kao umirovljenici ili sezonski, povremeno posjećuju rodbinu.
Gastronomija
U prošlosti je sušenje (osobito "pod kapotom") raznih vrsta riba i inih morskih organizama bilo jako rašireno. Osobito se je puno sušilo pasovinu. Skupa sa sušenjem bila je razvijena kuhinja s jelima od sušene ribe. Sušenu pasovinu (brojne ribe iz skupine pridnenih riba ili landrovine: morski pas, morska mačka, sklat i raža) se najčešće pripremalo kuhanjem, slično pripremi bakalara. Također se sušilo i ugora.[5]
Kultura
Na groblju u uvali Pržini, zvanoj i Podcrikva, nalazi se crkva sv. Andrije, zaštitnik prvih vrgadinskih kršćana i ribara. Sve do 16. stoljeća bila je župnom crkvom. Sv. Andrija je Vrgadinima simbol okupljanja u molitvi za opstojnost života na otoku.[4]
Zoran Krpetić je osnovao vrgadinski ogranak Udruge Transplant Zagreb.[6]
Zanimljivosti
Vrgadini i Ižani su prvi izmislili ludar.[4]
Poznate osobe
- Blaž Jurišić, hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, pisac prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika.
- Zoran Krpetić, hrvatski fotograf[7]
- Denis Latin, hrvatski televizijski novinar i urednik
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Vrgada :: peljar.cvs.hr
- ↑ 2,0 2,1 Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 Velimir Brkić: Pasi sa vrgandinske bure ne klanjaju se ni jednom bakalaru . Zadarski tjednik. 28. prosinca 2022. Pristupljeno 29. kolovoza 2025.
- ↑ Vrgadinska “hljandrovina” kao specijalitet i suvenir . Zadarski list. 26. kolovoza 2011. Pristupljeno 29. kolovoza 2025.
- ↑ Nina Čiča: Život nakon transplantacije: 'Tek sad doista živim, a dobio sam priliku i upoznati svog unuka!' . Jutarnji list. 20. veljače 2018. Pristupljeno 29. kolovoza 2025.
- ↑ Vrgadinska “hljandrovina” kao specijalitet i suvenir . Zadarski list. 26. kolovoza 2011. Pristupljeno 29. kolovoza 2025.
Vanjske poveznice
| |||||
Datoteka:Solta satelite.jpg
Nedovršeni članak Vrgada koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
