
Ovo je popis naseljenih otoka u Hrvatskoj, poredan po broju stanovnika na dan 31. ožujka 2001. godine. U hrvatskom dijelu Jadrana ima 718 otoka i otočića, 389 hridi te 78 grebena,[1] što hrvatske otoke čini najbrojnijim u Jadranskom moru i drugim po brojnosti na Sredozemlju (grčko otočje je najbrojnije).[2][nedostaje izvor]
Samo je 48 otoka naseljeno, u smislu da najmanje jedna osoba prebiva na tom otoku. Stariji podatak o 67 naseljenih otoka bio je za broj otoka koji na sebi imaju naselja.[1] Od otoka s naseljem 19 ih je izgubilo stalne stanovnike kao rezultat slabe ekonomske aktivnosti[3] i zbog preseljavanja najstarijih stanovnika s opustjelih otoka u staračke domove na obližnjim otocima. Godine 2012. bilo je zabilježeno da je jedan hrvatski otok dobio stalnog stanovnika, otok Veliki Budikovac.[4]
Hrvatski otoci su naseljeni od vremena stare Grčke: Hvar je bio naseljen već između 3500 i 2500 pr.Kr.[5] kada je Dionizije I. iz Sirakuze tamo osnovao koloniju u 4. stoljeću pr. Kr.[5][6].[koje stoljeće?][ref. je za Vis?]
Glavne industrije na otocima su poljoprivreda (primarno vinogradarstvo i maslinarstvo), ribarstvo i turizam. Lokalna ekonomija je relativno nerazvijena, tako da hrvatska vlada pruža razne oblike potpore i zaštite kroz "Zakon o otocima" da bi stimulirala ekonomiju na otocima, što uključuje ukidanje mostarine i jeftinije ili besplatne karte za trajekte za otočane.[7]
Legenda gustoće naseljenosti
██ 0-10 osoba na km²
██ 10-50 osoba na km²
██ 50-100 osoba na km²
██ 100-150 osoba na km²
██ 150< osoba na km²


# | Otok | Broj stanovnika[8] |
Površina[8] (km²) |
Najviša točka[8] (metara) |
Gustoća naseljenosti (osoba na km²) |
---|---|---|---|---|---|
1 | Krk | 17.860 | 405,78 | 568 | 44,0 |
2 | Korčula | 16.182 | 276,03 | 569 | 58,6 |
3 | Brač | 14.031 | 394,57 | 780 | 35,6 |
4 | Hvar | 11.103 | 299,66 | 628 | 37,1 |
5 | Rab | 9.480 | 90,84 | 410 | 104,4 |
6 | Pag | 8.398 | 284,56 | 349 | 29,5 |
7 | Lošinj | 7.771 | 74,68 | 589 | 104,1 |
8 | Ugljan | 6.182 | 50,21 | 286 | 123,1 |
9 | Murter | 5.060 | 18,60 | 125 | 272,0 |
10 | Čiovo | 4.455 | 28,80 | 217 | 154,7 |
11 | Vis | 3.617 | 90,26 | 587 | 40,1 |
12 | Cres | 3.184 | 405,78 | 639 | 7,8 |
13 | Pašman | 2.711 | 63,34 | 272 | 42,8 |
14 | Dugi Otok | 1.772 | 114,44 | 337 | 15,5 |
15 | Vir | 1.608 | 22,38 | 112 | 71,9 |
16 | Šolta | 1.479 | 58,98 | 236 | 25,1 |
17 | Mljet | 1.111 | 100,41 | 513 | 11,1 |
18 | Lastovo | 835 | 46,87 | 415 | 17,8 |
19 | Iž | 557 | 17,59 | 168 | 31,7 |
20 | Prvić | 453 | 2,37 | 75 | 191,1 |
21 | Šipan | 436 | 15,81 | 224 | 27,6 |
22 | Koločep | 294 | 2,4[9] | 125[9] | 122,5 |
23 | Zlarin | 276 | 8,19 | 169 | 33,7 |
24 | Lopud | 269 | 4,63[10] | 216[10] | 58,1 |
25 | Silba | 265 | 14,98 | 83 | 17,7 |
26 | Vrgada | 242 | 3,7[11] | 115[11] | 65,4 |
27 | Krapanj | 237 | 0,36[12] | 1,5[12] | 658,3 |
28 | Molat | 207 | 22,82 | 148 | 9,1 |
29 | Ist | 202 | 9,7[13] | 174[13] | 20,8 |
30 | Susak | 188 | 3,8[14] | 98[14] | 49,5 |
31 | Drvenik Veli | 168 | 12,07 | 178 | 13,9 |
32 | Olib | 147 | 26,09 | 74 | 5,6 |
33 | Kaprije | 143 | 6,97 | 132 | 20,5 |
34 | Žirje | 124 | 15,06 | 134 | 8,2 |
35 | Ilovik | 104 | 5,2[15] | 92[15] | 20,0 |
36 | Rava | 98 | 3,6[16] | 98[16] | 27,2 |
37 | Unije | 90 | 16,92 | 132 | 5,3 |
38 | Premuda | 58 | 9,25 | 88 | 6,3 |
39 | Drvenik Mali | 54 | 3,3[17] | 79[17] | 16,4 |
40 | Sestrunj | 48 | 11,1[18] | 185[18] | 4,3 |
41 | Zverinac | 48 | 4,2[19] | 111[19] | 11,4 |
42 | Rivanj | 22 | 4,4[20] | 112[20] | 5,0 |
43 | Biševo | 19 | 5,8[21] | 239[21] | 3,3 |
44. | Ošljak | 18 | 0,33 | 90 | 54,5 |
45 | Vele Srakane | 8 | 1,15[22] | 59[22] | 5,3 |
46 | Kornat | 7 | 32,30 | 237 | 0,2 |
47 | Male Srakane | 2 | 0,61[23] | 40[24] | 3,27 |
48 | Sveti Andrija | 1 | 0,14[25] | 30 | 7,1 |
49 | Veliki Budikovac | 1+[26] | 0,317 | ? | |
50 | Vrnik | ? | 0,282 | ? | ? |
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 "Statistički ljetopis 2009.". www.dzs.hr. Državni zavod za statistiku. https://www.dzs.hr/hrv/publication/stat_year.htm Pristupljeno 11. ožujak 2021.
- ↑ Faričić, Josip. Hrvatski pseudo-otoci (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ Treglav, Bojan. Za otoke milijardu kuna godišnje! (PDF) (hrvatski) 2. Vjesnik d.d., preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ HRT, emisija o turizmu, emitirana u razdoblju od 11.-17. srpnja 2012.
- ↑ 5,0 5,1 Povijest (hrvatski) (2005), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ Gazija, Dražen. Povijest otoka Visa (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ Zakon o otocima (hrvatski). Narodne novine d.d., preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ 8,0 8,1 8,2 "Statistički ljetopis 2005.". www.dzs.hr. Državni zavod za statistiku. https://www.dzs.hr/hrv/publication/stat_year.htm Pristupljeno 11. ožujak 2021.
- ↑ 9,0 9,1 Koločep :: peljar.cvs.hr (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ 10,0 10,1 Otok Lopud, Dubrovnik (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ 11,0 11,1 Vrgada :: peljar.cvs.hr (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ 12,0 12,1 Turistička zajednica Brodarica - Krapanj (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ 13,0 13,1 Ist :: peljar.cvs.hr (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ 14,0 14,1 Susak :: peljar.cvs.hr (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ 15,0 15,1 Ilovik :: peljar.cvs.hr (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ 16,0 16,1 Rava :: peljar.cvs.hr (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ 17,0 17,1 Drvenik Mali :: peljar.cvs.hr (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ 18,0 18,1 Sestrunj :: peljar.cvs.hr (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ 19,0 19,1 Zverinac :: peljar.cvs.hr (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ 20,0 20,1 Rivanj :: peljar.cvs.hr (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ 21,0 21,1 Biševo :: peljar.cvs.hr (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ 22,0 22,1 Vele Srakane :: peljar.cvs.hr (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ Coastline lenghts and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1 : 25 000
- ↑ DSC Mali Lošinj (hrvatski). DSC Lošinj, preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ Sveti Andrija :: peljar.cvs.hr (hrvatski), preuzeto 2. listopada 2006.
- ↑ HRT, emisija o turizmu, emitirana u razdoblju od 11.-17. srpnja 2012.
|