Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Rivanj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Rivanj
Podatci
Smještaj Jadransko more
Država Hrvatska
Glavno naselje Rivanj
Površina 3,62[1] km2
Obalna crta 10,346[1] km
Broj stanovnika 31[2]

Rivanj je otok u zadarskom arhipelagu, (Jadransko more, Hrvatska). Površina mu je 4,4 km2 (dug 3,4 km, širok do 1,4 km), a oblana crta mu je duga 10,3 km. Najviši vrh je Lukočina (112 m).

Ovaj mali otok pomoraca u zadarskom otočju s istoimenim naseljem u unutrašnjosti otoka, obrastao je makijom. Ispod naselja, na jugozapadnoj obali, nalazi se mala luka s novim naseljem koji se proteže uz more. Nalazi se između otoka Ugljana i Sestrunja s kojim stoljećima dijeli i župnu crkvu. Sjeverozapadno od Rivnja nalaze se i otočići Tri Sestrice sa svjetionikom "Otočić Tri Sestrice - Rivanj", a sjeveroistočno je i otočić Jidula. Na sjeveroistočnoj strani otoka su uvale Dubrinka i Lokvina s lijepim plažama. Omiljeno odredište sportskih ribolovaca, jer je okolni akvatorij bogat ribom. Najbliži grad je Zadar s kojim je povezan svakodnevnim trajektnim i brodskim linijama.

Sadašnje naselje osnovali su početkom 16. stoljeća, prema predaji, doseljenici s otoka Ugljana. Veliki dio stanovništva emigrirao je krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Sjedinjene Američke Države, dok se nakon Drugog svjetskog rata gotovo cjelokupno stanovništvo otoka trajno naselilo u Zadru. Stanovništvo otoka nosi samo dva obiteljska imena - Radulić i Fatović.

Dana 18. kolovoza slavi se fešta Svete Jelene, kojoj je i posvećena mala kapelica na vrhu brda s kojeg se pruža lijep pogled na Zadar i njegovo zaleđe. Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa na Svetu Jelenu 2007. godine blagoslovio je novosagrađeni veliki zvonik s dva zvona uz crkvu Svete Jelene, nebeske zaštitnice ovoga otoka.

Krajem mjeseca srpnja 2007. godine otok Rivanj zahvatio je katastrofalni požar ogromnih razmjera, u kojem je prema procjeni izgorjelo oko trećine otoka. Požar je nečijom nepažnjom krenuo iz samog mjesta, a ugrožene su bile i kuće mještana. Srećom požar je skrenuo na nenaseljeni dio otoka, a o razmjeru požara svjedoči i činjenica da su se plamen i gusti dim golim okom vidjeli i sa zadarske rive.

Izvori

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Sadržaj