Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Denis Latin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Denis Latin (Šibenik, 14. veljače 1966.), hrvatski novinar, urednik i voditelj, najpoznatiji kao autor političke razgovorne emisije Latinica.[1]

Školovanje

Denis Latin je sa 16 godina bio dopisnik Slobodne Dalmacije iz rodnog Šibenika.[2] Diplomirao je politologiju 1989. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Na drugoj godini fakulteta bio je na audiciji za televizijskog novinara, nakon čega je počeo raditi kao reporter Zagrebačke panorame na HRT-u. Uređivao je i vodio Vijesti, Dnevnik 2, Dnevnik 3, emisiju "Slikom na sliku", te politički magazin "U potrazi". Zabavni show "Napokon nedjelja!" i emisiju "Otvoreni globus Denisa Latina" uređivao je i vodio na TV Mreži. Bio je šef ratnog studija u Sisku 1991. i Kninu 1995.godine. Danas u Informativno-medijskom servisu HRT-a uređuje brojne informativne televizijske formate poput news programa HRT4, Teme dana, emisije Otvoreno, Vijesti i Dnevnika. Od 1996. do 1998. obavljao je dužnost glavnog urednika "Mreže", prve privatne producentske tv kuće u Hrvatskoj.

Nagrade

Dobitnik je brojnih nagrada:

  • 1990. godine - Zlatno pero Hrvatskog novinarskog društva za seriju dokumentarnih emisija o demokratizaciji u zemljama bivše Jugoslavije.
  • 1993. godine - nagrada "Ivan Šibl" za izvanredna televizijska dostignuća.
  • 1999. godine dobio je nagradu "Marija Jurić Zagorka" Hrvatskog novinarskog društva za najbolje uređenu emisiju (Latinica na temu "Miješani brakovi").
  • 2000. godine dobiva prestižnu nagradu Hrvatskog novinarskog društva "Veselko Tenžera" i proglašen je novinarom godine.
  • 2002. godine u Beču je dobio nagradu "Dr. Erhard Busek" za najboljeg novinara jugoistočne Europe Medijske organizacije jugoistočne Evrope (SEEMO).
  • 2005. dobitnik je Zlatne povelje "Linus Pauling" Međunarodne lige humanista za doprinos izgradnji mira u svijetu.
  • dobitnik je medalje "Oluja" i Spomenice domovinskog rata.

Kontroverze

19. studenog 2012., za vrijeme izraelsko-palestinskog rata u Gazi, bio je optužen u hrvatskim medijima za dijeljenje Facebook statusa koji je glasio: "Ponekad mi je žao što Hitler nije uspio ostvariti neke od svojih ideja".[3]

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti 5.kolovoza 2014. na svom Facebook profilu napisao je: "Svima čestitam dan pobjede i dan domovinske pljačke i paleža!" što je izazvalo burne reakcije dijela medija.[4]

Izvori