Chauvet-Pont d’Arc: razlika između inačica

Oslikana špilja Pont d’Arc, poznata kao Grotte Chauvet-Pont d’Arc, Ardèche
	Svjetska baština – UNESCO
	; ; Špilja Chauvet-Pont-d'Arc Lokacija špilje Chauvet u Francuskoj
Godina uvrštenja:	2014. (38. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	i, iii
Ugroženost:	ne
Poveznica:	http://whc.unesco.org/en/list/1426 UNESCO

← Starija izmjena

VizualnoWikitekst

Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 02:49

Chauvet-Pont-d'Arc je špilja s paleolitskim zidnim slikama u francuskom departmanu Ardèche. Nalazi se na vapnenačkoj visoravni rijeke Ardeche, a nazvana po jednom od tri speleologa, Jaen-Marie Chauvetu koji su u njoj 18. prosinca 1994. godine otkrili raskošne špiljske slike. Osim toga, u špilji su pronašli i fosilizirane ostatke mnogih životinja (npr. alpski kozorog), uključujući i mnoge izumrle (npr. spiljski medvjed), oni su također u tlu pronašli i tragove tih životinja, kao i ljudske otiske prstiju. Špilja Chauvet je odmah prepoznata kao jedno od najznačajnijih prapovijesnih nalazišta^[1], a kako su njezine slikarije najstariji i najbolje sačuvani figurativni crteži na svijetu, koji datiraju sve do orinjaškog doba (30.000 do 32.000 pr. Kr.), ona je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedinstveno svjedočanstvo paleolitičke umjetnosti^[2] .

Na stijenama i stropovima špilje nalaze se dobro sačuvani naturalistički likovi životinja (konji, jeleni, bikovi, krave, medvjedi, bizoni i dr.) simbolično-magičnog značenja, koji predstavljaju najvrjednija ostvarenja paleolitske umjetnosti.

Osobitosti

Špilja je zatvorena padom stijene otprilike 20.000 godina pr. Kr. i ostao blokiran sve do njezina otkrića 1994. god., što ju je zadržalo u savršenom stanju. Više od 1.000 slika je do sada evidentirano na zidovima, u kojima su kombinirani razni antropomorfni i životinjski motivi. Oni su izuzetne estetske kvalitete i pokazuju niz tehnika, uključujući i vještu uporabu boje, kombinacije boja i graviranja, anatomske preciznosti, trodimenzionalnosti i pokreta. Od stotine životinjskih likova koje su zabilježene prikazano je najmanje 13 različitih vrsta, uključujući i one koje se rijetko ili nikada ne mogu naći na drugim prapovijesnim nalazištima. Osim poznatih prikazanih životinja koje se nalaze u drugim mjestima, kao što su konji, jeleni i bizoni, špilja Chauvetove zidove oslikane su životinjama kao što su lavovi, pantere, medvjedi, sove, nosorozi i hijene. Prikazano je više opasnih životinjskih vrsta koje je bilo teško promatrati u to doba, poput mamuta, špiljskog medvjeda, divlje mačke, nosoroga, bizona i divljeg bika, kao i 4.000 popisanih ostataka prapovijesne faune i raznih ljudskih otisaka. Replika špilje je izgrađena te se otovorila u travnju 2015. god.

Tipičan je za paleolitičku umjetnost izostanak slika ljudske figure, ali moguće je kako je naslikana djelomična slika "Venere" na kojoj su prikazane noge i genitalije žene. Također je moguća prisutnost lika Kimere s donjim dijelom tijela žene i gornjim dijelom tijela bizona. Postoji nekoliko i nekoliko otisaka crvenog okera pritiskom dlana na površini zida. Tu su i dvije teško prepoznatljivi likovi u obliku mutne slike leptira.

Slikari su prikazali te životinje koristeći tehniku koja se obično ne vidi u drugim špiljskim prikazima. U slučaju većeg broja slika, čini se da su naslikane na površini zida koji je očišćen od prljavštine, a time i svjetliji. Plastičnost je postignuta tako što su udaljenije životinje u stadu nacrtane mekim potezima uz uporabu čak i sjenčanja. Sve to predstavlja puno sofisticiranije umjetničko dostignuće naspram sličnih motiva koji su otprije poznati.

Bilješke

↑ Službene stranice špilje Chauvet na stranicama francuskog ministarstva kulture (fra.) Posjećeno 28. lipnja 2014.
↑ UNESCOVa službena stranica špilje Chauvet-Pont d’Arc

Chauvet, Jean-Marie; Eliette Brunel Deschamps, Christian Hillaire (1996.), Dawn of Art: The Chauvet Cave, New York: Harry N. Abrams ISBN 0810932326
Curtis, Gregory, The Cave Painters: Probing the Mysteries of the World's First Artists, Knopf: New York, NY, USA, 2006., str. 215. — 216.

Poveznice

Vanjske poveznice

Špilja Chauvet Metropolitan Museum of Art
Najstarije ljudske umjetnine, New Scientist, članak Jenny Hogan

[1] Službene stranice špilje Chauvet na stranicama francuskog ministarstva kulture (fra.) Posjećeno 28. lipnja 2014.

[2] UNESCOVa službena stranica špilje Chauvet-Pont d’Arc

[1]

[2]

@@ Redak 16: / Redak 16: @@
 }}<small>Lokacija špilje Chauvet u Francuskoj</small>
 }}
-'''Chauvet-Pont-d'Arc''' je [[špilja]] s [[paleolit]]skim zidnim slikama u [[Francuski departmani|francuskom departmanu]] [[Ardèche]]. Nalazi se na vapnenačkoj visoravni rijeke Ardeche, a nazvana po jednom od tri speleologa, Jaen-Marie Chauvetu koji su u njoj 18. prosinca 1994. godine otkrili raskošne špiljske slike. Osim toga, u špilji su pronašli i fosilizirane ostatke mnogih životinja (npr. [[alpski kozorog]]), uključujući i mnoge izumrle (npr. [[spiljski medvjed]]), oni su također u tlu pronašli i tragove tih životinja, kao i ljudske otiske prstiju. Špilja Chauvet je odmah prepoznata kao jedno od najznačajnijih [[prapovijest|prapovijesnih]] nalazišta<ref>[http://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/chauvet/en/fr-grot1.htm Službene stranice špilje Chauvet] na stranicama francuskog ministarstva kulture {{fr}} Posjećeno 28. lipnja 2014.</ref>, a kako su njezine slikarije najstariji i najbolje sačuvani figurativni crteži na svijetu, koji datiraju sve do orinjaškog doba (30.000 do 32.000 pr. Kr.), ona je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao jedinstveno svjedočanstvo [[paleolitička umjetnost|paleolitičke umjetnosti]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1426 UNESCOVa službena stranica špilje Chauvet-Pont d’Arc]</ref> .
+'''Chauvet-Pont-d'Arc''' je [[špilja]] s [[paleolit]]skim zidnim slikama u [[Francuski departmani|francuskom departmanu]] [[Ardèche]]. Nalazi se na vapnenačkoj visoravni rijeke Ardeche, a nazvana po jednom od tri speleologa, Jaen-Marie Chauvetu koji su u njoj 18. prosinca 1994. godine otkrili raskošne špiljske slike. Osim toga, u špilji su pronašli i fosilizirane ostatke mnogih životinja (npr. [[alpski kozorog]]), uključujući i mnoge izumrle (npr. [[spiljski medvjed]]), oni su također u tlu pronašli i tragove tih životinja, kao i ljudske otiske prstiju. Špilja Chauvet je odmah prepoznata kao jedno od najznačajnijih [[prapovijest|prapovijesnih]] nalazišta<ref>[http://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/chauvet/en/fr-grot1.htm Službene stranice špilje Chauvet] na stranicama francuskog ministarstva kulture {{fra oznaka}} Posjećeno 28. lipnja 2014.</ref>, a kako su njezine slikarije najstariji i najbolje sačuvani figurativni crteži na svijetu, koji datiraju sve do orinjaškog doba (30.000 do 32.000 pr. Kr.), ona je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao jedinstveno svjedočanstvo [[paleolitička umjetnost|paleolitičke umjetnosti]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1426 UNESCOVa službena stranica špilje Chauvet-Pont d’Arc]</ref> .
 [[Datoteka:Lions painting, Chauvet Cave (museum replica).jpg|mini|lijevo|<center>Tzv. „Slika lavova”]][[Datoteka:Chauvethorses.jpg|mini|lijevo|<center>Slika konja iz špilje Chauvet]]
 Na stijenama i stropovima špilje nalaze se dobro sačuvani [[Naturalizam|naturalistički]] likovi [[životinja]] ([[konj]]i, [[jelen]]i, [[bik]]ovi, [[Krava|krave]], [[medvjed]]i, [[bizon]]i i dr.) [[simbol]]ično-[[Magija|magičnog]] značenja, koji predstavljaju najvrjednija ostvarenja [[Paleolitska umjetnost|paleolitske umjetnosti]].

Oslikana špilja Pont d’Arc, poznata kao Grotte Chauvet-Pont d’Arc, Ardèche
Svjetska baština – UNESCO

Špilja Chauvet-Pont-d'Arc Lokacija špilje Chauvet u Francuskoj
Godina uvrštenja:	2014. (38. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	i, iii
Ugroženost:	ne
Poveznica:	http://whc.unesco.org/en/list/1426 UNESCO