| Ovaj članak je dio serije: Politička podjela Francuske |
|---|
| Pokrajinska razina |
| Pokrajine |
| a. Pokrajine kontinentalne Francuske |
| b. Prekomorske pokrajine |
| Razina departmana |
| Departmani |
| (uključujući Prekomorske departmane) |
| Razina okruga |
| Okruzi |
| Kantonalna razina |
| Kantoni |
| Međuopćinska razina |
| Urbane zajednice |
| Aglomerizacijske zajednice |
| Općinske zajednice |
| Udruge novih aglomerizacija |
| Općinska razina |
| Općine |
| Općinski okruzi |
| Drugi |
| Collectivités d'outre-mer |
| Collectivité sui generis |
| Pays d'outre-mer |
| Territoire d'outre-mer |
| Raspršeni otoci |
| Otok Clipperton |
 |
Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele podatke. (Rasprava) Nadopunite članak novijim podacima i uklonite ovaj predložak. |
Francuski departmani (jednina: département, množina: départements) su upravne jedinice u Francuskoj. Ova zemlja ima ukupno 100 departmana od kojih su četiri u prekomorskom dijelu Francuske. Departmani se dijele na 342 okruga.
Departman kao upravna jedinica
Departman je upravna jedinica od 8. godine (1799. do 1800.) što je i ostao. Njime presjeda prefekt (préfet) departmana kojeg imenuje vlada, te mu pomažu podprefekti (sous-préfets) iz svake podprefekture. Brojne državne službe su organizirane na departmanskom nivou, kao DDE (prijevoz, urbanizam i sl.) ili DDASS (zdravstvo, javno zdravlje i sl.).
Departman kao lokalna zajednica
Departman je lokalna zajednica kojom upravlja skupština ili generalno vijeće (conseil général) koja se izabire na šest godina.
Departmani su okupljeni u regije, a podjeljeni u okruge, koji se dijele na kantone i na općine.
Povijest
Departmane je 4. siječnja 1790. godine, stvorio Assemblée constituante, kako bi se zamijenile stare francuske provincije, te izbrisale društvene razlike. Imena departmanima su dana većinom po rijekama, planinama itd. Neka okvirna većina departmana je određena tako da do glavnog mjesta departmana ima manje od jednog dana jahanja iz bilo kojeg dijela tog područja.
Broj departmana je do 1810. godine, narastao sa 83 do 130, pripojenjem nizozemskih provincija (tada departmana) za vrijeme Prvog Carstva. Nakon Napoleonovog poraza (1814.–1815.), broj departmana je ponovno vraćen na 86. Pripojenjem Nice i Savoje, 1860. godine, su dodana još tri departmana. Departman Alpes-Maritimes je stvoren od Nicijske grofovije i dijela departmana Var. Tada su uvedeni brojevi po abecednom redu za tih 89 departmana.
Tri departmana u Elzasu i Lotaringiji, koji su 1871. ustupljeni Njemačkoj (Haut-Rhin, Bas-Rhin, i Moselle) su vraćeni Francuskoj 1919. godine. Kada su Elzas i Lotaringija oduzeti Francuskoj, manji dio departmana Haut-Rhin je ostao u Francuskoj. Ovo područje, znano kao Territoire de Belfort, 1919. nije vraćeno u matični departman, nego je 1922. godine, postalo zasebni, 90-ti departman Francuske.
Reorganizacija pariške regije, 1964. godine i podjela Korzike, 1976. godine, stvorili su još šest departmana:
- od departmana Seine su stvoreni departmani Pariz, Hauts-de-Seine, Seine-Saint-Denis i Val-de-Marne
- od departmana Seine-et-Oise su stvoreni Essonne, Yvelines i Val-d'Oise
- Korzika je podjeljena na departmane Corse-du-Sud i Haute-Corse.
Zajedno se četiri prekomorska departmana (stvoreni 1946.), to čini ukupan broj od 100 departmana.
Brojevne oznake
Izvorno su francuski departmani numerirani (od 01 do 83), čisto radi poštanskih razloga, 1790. godine. Ovaj sustav je funkcionirao za vrijeme Revolucije i Carstva, ali je kasnije napušten. Sustav numeriranje je ponovno vraćen u 20. stoljeću, zajedno sa pet novih departmana (Alpes-Maritimes, Loire, Savoie, Haute-Savoie i Tarn-et-Garonne) kojima su dodijeljeni brojevi, te je to činilo ukupno 89 departmana od (01) Aina do (89) Yonne. Dodatkom territoire de Belforta, broj se popeo na 90.
Reorganizacijom Île-de-Francea, 1964. godine, pariški departman je dobio broj 75, koji je prije koristio departman Seine. Departman Yvelines je dobio stari broj Seine-et-Oisea (78), dok su Essonne, Hauts-de-Seine, Seine-Saint-Denis, Val-de-Marne i Val-d'Oise, dobili brojeve od 91 do 95.
Korzika (broj 20) je razdijeljena 1976. na Corse-du-Sud (2A) i Haute-Corse (2B).
Prekomorski departmani su dobili brojeve od 971 do 974 (čime nije iskorišten broj 96).
Ovi brojevi se često koriste u svakodnevnom životu na području Francuske. Brojevi se mogu naći na registracijskim oznakama vozila, poštanskim brojevima (u slučaju Korizike se za oba departmana koristi broj 20) ili u brojevima zdravstvenog osiguranja.
Francuski teritoriji koji nemaju status departmana, također imaju dodijeljene brojeve: 975 i 976 za Sveti Petar i Mikelon i Mayotte (prekomorske zajednice koje imaju status sličan departmanu), 986, 987 i 988 za Wallis i Futunu, Francusku Polineziju i Novu Kaledoniju.
Iako izvan područja Francuske, Monako koristi u poštanske svrhe broj 98. Andora odbija koristiti broj koji joj je ponudila francuska pošta.
Karta i popis departmana
Francuske regije i departmani
.svg){kind=small}
.svg){kind=small}
Bivši departmani
Na području današnje Francuske
| Departman | Prefektura | Vrijeme postojanja |
|---|---|---|
| Rhône-et-Loire | Lyon | (1790. – 1793.) |
| Corse | Bastia | (1790. – 1793.) |
| Golo | Bastia | (1793. – 1811.) |
| Liamone | Ajaccio | (1793. – 1811.) |
| Mont-Blanc | Chambéry | (1792. – 1815.) |
| Léman | Ženeva | (1798. – 1814.) |
| Meurthe | Nancy | (1790. – 1871.) |
| Seine | Pariz | (1790. – 1967.) |
| Seine-et-Oise | Versailles | (1790. – 1967.) |
| Corse | Ajaccio | (1811. – 1975.) |
| Saint-Pierre-et-Miquelon | Saint-Pierre | (1976. – 1985.) |
Promjene imena
Nekoliko departmana su promijenili svoja imena, u većini slučajeva kako bi se izbacili izrazi kao "basses" ili "inférieure" (niži, manji i sl.):
| Staro ime | Novo ime | Datum promjene |
|---|---|---|
| Mayenne-et-Loire | Maine-et-Loire | 1791. |
| Bec-d'Ambès | Gironde | 1795. |
| Charente-Inférieure | Charente-Maritime | 1941. |
| Seine-Inférieure | Seine-Maritime | 1955. |
| Loire-Inférieure | Loire-Atlantique | 1957. |
| Basses-Pyrénées | Pyrénées-Atlantiques | 1969. |
| Basses-Alpes | Alpes-de-Haute-Provence | 1970. |
| Côtes-du-Nord | Côtes-d'Armor | 1990. |
Francuski Alžir
Prije 1957.
| № | Departman | Prefektura | Vrijeme trajanja |
|---|---|---|---|
| 91 | Alger | Alžir | (1848. – 1957.) |
| 92 | Oran | Oran | (1848. – 1957.) |
| 93 | Constantine | Constantine | (1848. – 1957.) |
| – | Bône | Annaba | (1955. – 1957.) |
1957. – 1962.
| № | Departman | Prefektura | Vrijeme trajanja |
|---|---|---|---|
| 8A | Oasis | Ouargla | (1957. – 1962.) |
| 8B | Saoura | Bechar | (1957. – 1962.) |
| 9A | Alger | Alžir | (1957. – 1962.) |
| 9B | Batna | Batna | (1957. – 1962.) |
| 9C | Bône | Annaba | (1955. – 1962.) |
| 9D | Constantine | Constantine | (1957. – 1962.) |
| 9E | Médéa | Medea | (1957. – 1962.) |
| 9F | Mostaganem | Mostaganem | (1957. – 1962.) |
| 9G | Oran | Oran | (1957. – 1962.) |
| 9H | Orléansville | Chlef | (1957. – 1962.) |
| 9J | Sétif | Setif | (1957. – 1962.) |
| 9K | Tiaret | Tiaret | (1957. – 1962.) |
| 9L | Tizi-Ouzou | Tizi Ouzou | (1957. – 1962.) |
| 9M | Tlemcen | Tlemcen | (1957. – 1962.) |
| 9N | Aumale | Sour el Ghozlane | (1958. – 1959.) |
| 9P | Bougie | Bejaia | (1958. – 1962.) |
| 9R | Saïda | Saida | (1958. – 1962.) |
U bivšim francuskim kolonijama
| Departman | Današnji položaj | Vrijeme trajanja |
|---|---|---|
| Département du Sud | Dominikanska Republika/Haiti | (1795. – 1800.) |
| Département de l'Inganne | Dominikanska Republika/Haiti | (1795. – 1800.) |
| Département du Nord | Dominikanska Republika/Haiti | (1795. – 1800.) |
| Département de l'Ouest | Dominikanska Republika/Haiti | (1795. – 1800.) |
| Département de Samana | Dominikanska Republika/Haiti | (1795. – 1800.) |
| Sainte-Lucie | Sveta Lucija, Tobago | (1795. – 1800.) |
| Île de France | Mauricijus, Rodrigues, Sejšeli | (1795. – 1800.) |
| Indes-Orientales | Pondichéry, Karikal, Yanaon, Mahé i Chandernagor | (1795. – 1800.) |
Napoleonsko Carstvo
Postoji veći broj bivših departmana u područjima koje je Francuska osvojila tijekom Revolucije i Prvog Carstva, koja danas nisu dio Francuske:
| Departman | Prefektura (francusko ime) |
Prefektura (hrvatsko ime) |
Vrijeme trajanja |
|---|---|---|---|
| Mont-Terrible | Porrentruy | Porrentruy | (1793. – 1800.) |
| Corcyre | Corfou | Krf | (1797. – 1799.) |
| Ithaque | Argostoli | Argostoli | (1797. – 1798.) |
| Mer-Égée | Zante | Zakintos | (1797. – 1798.) |
| Dyle | Bruxelles | Bruxelles | (1795. – 1814.) |
| Escaut | Gand | Gent | (1795. – 1814.) |
| Forêts | Luxembourg | Luksemburg | (1795. – 1814.) |
| Jemmape | Mons | Mons | (1795. – 1814.) |
| Lys | Bruges | Brugge | (1795. – 1814.) |
| Meuse-Inférieure | Maëstricht | Maastricht | (1795. – 1814.) |
| Deux-Nèthes | Anvers | Antwerpen | (1795. – 1814.) |
| Ourthe | Liège | Liège | (1795. – 1814.) |
| Sambre-et-Meuse | Namur | Namur | (1795. – 1814.) |
| Mont-Tonnerre | Mayence | Mainz | (1801. – 1814.) |
| Rhin-et-Moselle | Coblence | Koblenz | (1801. – 1814.) |
| Roer | Aix-la-Chapelle | Aachen | (1801. – 1814.) |
| Sarre | Trèves | Trier | (1801. – 1814.) |
| Doire | Ivrée | Ivrea | (1802. – 1814.) |
| Marengo | Alexandrie | Alessandria | (1802. – 1814.) |
| Pô | Turin | Torino | (1802. – 1814.) |
| Sésia | Verceil | Vercelli | (1802. – 1814.) |
| Stura | Coni | Cuneo | (1802. – 1814.) |
| Tanaro | Asti | Asti | (1802. – 1805.) |
| Apennins | Chiavari | Chiavari | (1805. – 1814.) |
| Gênes | Gênes | Genova | (1805. – 1814.) |
| Montenotte | Savone | Savona | (1805. – 1814.) |
| Arno | Florence | Firenca | (1808. – 1814.) |
| Méditerranée | Livourne | Livorno | (1808. – 1814.) |
| Ombrone | Sienne | Siena | (1808. – 1814.) |
| Taro | Parme | Parma | (1808. – 1814.) |
| Rome | Rome | Rim | (1809. – 1814.) |
| Trasimène | Spolète | Spoleto | (1809. – 1814.) |
| Bouches-du-Rhin | Bois-le-Duc | 's-Hertogenbosch | (1810. – 1814.) |
| Bouches-de-l'Escaut | Middelbourg | Middelburg | (1810. – 1814.) |
| Simplon | Sion | Sion | (1810. – 1814.) |
| Bouches-de-la-Meuse | La Haye | Haag | (1811. – 1814.) |
| Bouches-de-l'Yssel | Zwolle | Zwolle | (1811. – 1814.) |
| Ems-Occidental | Groningue | Groningen | (1811. – 1814.) |
| Ems-Oriental | Aurich | Aurich | (1811. – 1814.) |
| Frise | Leuwarden | Leeuwarden | (1811. – 1814.) |
| Yssel-Supérieur | Arnhem | Arnhem | (1811. – 1814.) |
| Zuyderzée | Amsterdam | Amsterdam | (1811. – 1814.) |
| Bouches-de-l'Elbe | Hambourg | Hamburg | (1811. – 1814.) |
| Bouches-du-Weser | Brême | Bremen | (1811. – 1814.) |
| Ems-Supérieur | Osnabrück | Osnabrück | (1811. – 1814.) |
| Lippe | Munster | Münster | (1811. – 1814.) |
| Bouches-de-l'Èbre | Lérida | Lleida | (1812. – 1813.) |
| Montserrat | Barcelone | Barcelona | (1812. – 1813.) |
| Sègre | Puigcerda | Puigcerdà | (1812. – 1813.) |
| Ter | Gérone | Girona | (1812. – 1813.) |
| Bouches-de-l'Èbre-Montserrat | Barcelone | Barcelona | (1813. – 1814.) |
| Sègre-Ter | Gérone | Girona | (1813. – 1814.) |
Vanjske poveznice
|
Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj. |