Razlika između inačica stranice »Brandy«

Brandy odnosno Weinbrand je u smislu Pravilnika o jakim alkoholnim pićima Republike Hrvatske jako alkoholno piće. Prema klasifikaciji spada u (prirodne) rakije. Proizvodi ga se iz rakije od vina sa ili bez dodatka vinskog destilata destiliranog na manje od 94,8% vol. alkohola pod uvjetom da udio alkohola iz tog destilata ne prelazi više od 50% od ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu. Obvezno vrijeme dozrijevanja je brem jednu godinu i to u hrastovim spremnicima ili najmanje šest mjeseci u hrastovim bačvama zapremine manje od 1000 litara. Najmanja dopuštena količina hlapivih tvari jest 125 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola, a koja mora proizlaziti isključivo iz destilacije ili redestilacije upotrijebljenih sirovina. Ne smije biti metanola više od 200 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola. Najniža dopuštena alkoholna jakost brandya ili Weinbranda koji se stavlja na tržište kao gotov proizvod je najmanje 36% vol. Razrijeđeni ni nerazrijeđeni alkohol se ne smije dodavati u procesu proizvodnje, niti aromatizirati, izuzimajući tradicionalne metode proizvodnje, a jedino se smije dodati karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.^[1]

Vidi

Izvori

↑ Narodne novine 61/2009 Pravilnik o jakim alkoholnim pićima 27. svibnja 2009. (pristupljeno 28. lipnja 2019.)
↑ http://www.vinogradarstvo.com/vocarstvo/jaka-alkoholna-pica/29-tehnologija-jakih-pica

Vinarstvo

Osnovni pojmovi

Vinogradarstvo • Podrumarstvo • Vinarija • Vinifikacija • Enologija • Vitikultura • Vinska aroma (Buke) • Tekstura vina

Sirovine

Vinova loza • Grožđe • Drožđe • Masulj • Mošt • Mošt u vrenju • Konzervirani mošt • Koncentrirani mošt • Alkoholizirani mošt • Rektificirani koncentrirani mošt • Komina • Kom • Trop

Kemijski procesi

Dozrijevanje grožđa (prezrelost) • Alkoholno vrenje • Tiho vrenje • Jabučno-mliječno vrenje • Malolaktičko vrenje • Mliječno-kiselo vrenje (Zavrelica) • Drugo alkoholno vrenje • Vinski kamen / striješ • Fermentacija • Refermentacija • Esterifikacija kiselina • Oksidacija (vinarstvo)

Tehnološki procesi

Doslađivanje vina • Bistrenje • Degožiranje • Harmoniziranje vina • Vinifikacija • Dokiseljavanje vina • Otkiseljavanje vina • Dozrijevanje / Starenje vina • Pretok vina • Doziranje vina • Sumporenje vina • Pojačavanje alkoholne jakosti • Kupaža • Sljubljivanje vina • Sulfitiranje mošta i vina • Méthode rurale • Vrenje u boci • Méthode champenoise • Méthode charmat • Ekstrahiranje (Maceracija (digestija, perkolacija) • infuzija)) • Aromatiziranje • Nolmiranje

Vrste vina


boja	bijelo • ružičasto / rose • crno / crveno • narančasto

tlak CO₂	Mirno vino • Vino frizzante • Gazirano vino • Pjenušavo vino / Pjenušac / Vino spumante ((Prirodno) Biser vino / polupjenušavo / resko • Gazirano biser vino • Gazirano pjenušavo vino • Prirodno pjenušavo vino)

sadržaj neprevrela šećera (slatkoća vina)	Vrlo suho vino • Suho vino • Polusuho vino • Poluslatko vino • Slatko vino

n/a	Prirodno vino • Organsko vino • Biodinamičko vino

n/a	Stolno vino (s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom • bez oznake kontrole zemljopisnog podrijetla) • Kvalitetno vino (s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom) • Vrhunsko vino (s kontroliranih i ograničenih vinorodnih područja • s kontroliranih i ograničenih specifičnih vinorodnih područja)

n/a	Mlado vino • Zrelo vino • Odležano vino • Staro vino

ostalo	Vino za destilaciju • Aromatizirano voćno vino • Biser voćno vino • Desertno voćno vino • Pjenušavo voćno vino • Voćno vino • Arhivsko vino • Barrique • Specijalna vina (Likersko vino / Alkoholizirano vino • Aromatizirano vino (Bermet • Vermut) • Desertno vino (Ledeno vino)) • Tiražno vino • Blanc de blancs • Blanc de noir • Predikatno vino (s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom) • Košer vino • Sirupasto vino • Gorko vino • Vino od grožđica • Pečeno vino • Kuhano vino • Vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom • Vino s kontroliranih i ograničenih (specifičnih) vinorodnih područja • Fino vino • Macerirano vino • Vintage pjenušac • Utvrđeno / Fortificirano (Sherry vino) • Lučko vino / Luka • Pojačano vino • Rižino vino

geografski definirane vrste	Šampanjac • Prošek • Bakarska vodica

Alkoholna pića napravljena
od vina ili vinskog destilata

Vinjak • Rakija od vina • Vinovica • Drožđenka • Vinski destilat • Domaći brandy • Brandy (Weinbrand) • Specijalna rakija

Alati, suđe i uređaji

Badanj za grožđe • Bačva za vino • Tijesak za grožđe • Kotao za pečenje rakije • Runjača • Muljača • Čepilica • Stroj za dodavanje likera • Moštomjer • Moštna vaga • Refraktometar • Oechslova moštna vaga • Klosternojburška moštna vaga / Baboov moštomjer • Balingova moštna vaga • Brixov moštomjer • Areometar (Baumeov areometar) • Saharimetar • Dekanter • Aerator za vino / Prozračivač vina • Amfora • Demižon • Bocun karafa • Enomat • Coravin vinski sustav • Nekapnica • Holandski filtar

Berbe

Kasna berba • Izborna berba • Izborna berba prosušenih bobica • Izborna berba bobica • Zelena berba grožđa • Ledena berba • Probirna berba

Ostalo

Jako alkoholno piće • Vinski talog • Talog voćnog vina • Koeficijent apsorpcijske moći vina • Fiolin-Ciocalteauov indeks • Titrirajuća kiselost mošta • Optička gustoća mošta • Provodljivost mošta • Tvari primarne arome pjenušaca • Tvari sekundarne arome pjenušaca • Količina hlapivih tvari (vinarstvo) • Jematva • Težina mošta Vinski ocat • Vinski talog • (Prirodni) konzervansi • Kiselost vina / Kiseline u vinu • Tanin • Fenoli (Fenoli u vinu) • Šećeri u vinu • Alkoholna jakost • Imobilizacija kvasaca • Vinobran • Sumpovin • Tiražni liker • Ekspedicioni liker • Extra brut • Brut • Vinski kvasac (selekcionirani) • Salleronova tablica • Oechslova tablica • Vinski ocat • Slador • Faktor zriobe grožđa • Grad (jedinica za alkohol) • Eksl • Inox • TCA • Čepovi za vino (Pluteni čep, Agraf) • Organoleptika vina • Tartarat • Octena kiselina • Jabučna kiselina • Vinska kiselina • Limunska kiselina • Mliječna kiselina • Metavinska kiselina • lozovača • komovica • Liker od vina • Kupinovo vino • Malinovo vino • Vino od meda / medovina / gvirc • Sommelier • Hlapiva kiselost • Liqueur d’expedition • Samotok / Ciđe • Terroir • Grand cru • Vinske soli

Vrste vinove loze

Vinsko grožđe


Bijela	?

Crna	?

Inačica od 05:40, 5. studenoga 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 12:09, 30. travnja 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Brandy'''-->~~'''Brandy''' odnosno '''Weinbrand''' je u smislu Pravilnika o jakim alkoholnim pićima Republike Hrvatske [[jako alkoholno piće]]. Prema klasifikaciji spada u [[rakija\|(prirodne) rakije]]. Proizvodi ga se iz [[rakija od vina\|rakije od vina]] sa ili bez dodatka [[vinski destilat\|vinskog destilata]] destiliranog na manje od 94,8% vol. alkohola pod uvjetom da udio alkohola iz tog destilata ne prelazi više od 50% od ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu. Obvezno vrijeme dozrijevanja je brem jednu godinu i to u hrastovim spremnicima ili najmanje šest mjeseci u hrastovim bačvama zapremine manje od 1000 litara. Najmanja dopuštena količina hlapivih tvari jest 125 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola, a koja mora proizlaziti isključivo iz destilacije ili redestilacije upotrijebljenih sirovina. Ne smije biti [[metanol]]a više od 200 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola. Najniža dopuštena [[alkoholna jakost]] brandya ili Weinbranda koji se stavlja na tržište kao gotov proizvod je najmanje 36% vol. Razrijeđeni ni nerazrijeđeni alkohol se ne smije dodavati u procesu proizvodnje, niti aromatizirati, izuzimajući tradicionalne metode proizvodnje, a jedino se smije dodati karamel kao [[sredstvo za prilagodbu boje]].<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_05_61_1405.html Narodne novine 61/2009] ''Pravilnik o jakim alkoholnim pićima'' 27. svibnja 2009. (pristupljeno 28. lipnja 2019.)</ref>		'''Brandy''' odnosno '''Weinbrand''' je u smislu Pravilnika o jakim alkoholnim pićima Republike Hrvatske [[jako alkoholno piće]]. Prema klasifikaciji spada u [[rakija\|(prirodne) rakije]]. Proizvodi ga se iz [[rakija od vina\|rakije od vina]] sa ili bez dodatka [[vinski destilat\|vinskog destilata]] destiliranog na manje od 94,8% vol. alkohola pod uvjetom da udio alkohola iz tog destilata ne prelazi više od 50% od ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu. Obvezno vrijeme dozrijevanja je brem jednu godinu i to u hrastovim spremnicima ili najmanje šest mjeseci u hrastovim bačvama zapremine manje od 1000 litara. Najmanja dopuštena količina hlapivih tvari jest 125 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola, a koja mora proizlaziti isključivo iz destilacije ili redestilacije upotrijebljenih sirovina. Ne smije biti [[metanol]]a više od 200 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola. Najniža dopuštena [[alkoholna jakost]] brandya ili Weinbranda koji se stavlja na tržište kao gotov proizvod je najmanje 36% vol. Razrijeđeni ni nerazrijeđeni alkohol se ne smije dodavati u procesu proizvodnje, niti aromatizirati, izuzimajući tradicionalne metode proizvodnje, a jedino se smije dodati karamel kao [[sredstvo za prilagodbu boje]].<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_05_61_1405.html Narodne novine 61/2009] ''Pravilnik o jakim alkoholnim pićima'' 27. svibnja 2009. (pristupljeno 28. lipnja 2019.)</ref>

	==Vidi==		==Vidi==

Trenutačna izmjena od 12:09, 30. travnja 2022.

Vidi

Izvori