Razlika između inačica stranice »Bijelo vino«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Preparing a wine tasting flight at a tasting bar.jpg|mini|Degustacija vina Torrontés u Cafayateu, Argentina]] | |||
'''Bijelo vino''' je [[vino]] najčešće proizvedeno od bijelog [[Grožđe|grožđa]]. Osim po vrsti [[Grožđe|grožđa]], ono se od [[Crno vino|crnog vina]] razlikuje i po tehnologiji proizvodnje. | '''Bijelo vino''' je [[vino]] najčešće proizvedeno od bijelog [[Grožđe|grožđa]]. Osim po vrsti [[Grožđe|grožđa]], ono se od [[Crno vino|crnog vina]] razlikuje i po tehnologiji proizvodnje. | ||
Trenutačna izmjena od 08:31, 28. travnja 2022.
Bijelo vino je vino najčešće proizvedeno od bijelog grožđa. Osim po vrsti grožđa, ono se od crnog vina razlikuje i po tehnologiji proizvodnje.
Proizvodnja
Bijelo vino nastaje fermentacijom soka grožđa, bez kože i peteljki.
Moguća je i proizvodnja bijelog vina od crnog grožđa. Takvo vino se naziva Klaret (Claret) odnosno u Francuskoj i kao Blank de Noar (Blanc de Noirs - šampanjac). Premda crvena boja vina potiče iz kože grožđa, pri proizvodnji ovih vina se poseban akcenat stavlja na kvalitet grožđa i brzinu prerade, da bi se koža što prije odvojila od soka i izbjeglo bojenje soka pigmentima boje iz kože.
Poslije toga se svježe iscijeđenom soku dodaju kisik i želatina, čime se preostale krupnije čestice skupljaju na površini i odvajaju. Alternativno se iscijeđeni sok filtrira ili ponovo cijedi.
Tako pripremljenom soku se dodaju posebni kvasci (Saccharomyces cerevisiae i/ili Baianus) nakon čega mošt fermentira na temperaturi između 15 i 20 °C.
Posle procesa fermentacije, iz „mladog vina“ se izdvajaju ostaci kvasca i dodaju određena sumporna jedinjenja, čime se pokušava ostvariti njegova mikrobiološka stabilnost.
Prije punjenja u butelje, vino se filtrira ili mu se dodaju razne arome i dodaci i sl.
