Vrgada: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz|[[Vrgada (Pakoštane)]]|glavno naselje na ovom otoku, koje administrativno pripada općini [[Pakoštane]]}} | |||
{{Infookvir otok | {{Infookvir otok | ||
|Ime = Vrgada | |Ime = Vrgada | ||
Inačica od 13. travanj 2022. u 01:08
| Vrgada | |
|---|---|
| Podatci | |
| Smještaj | Jadransko more |
| Otočna skupina | murterska otočna skupina [1] |
| Koordinate | 43°51′05″N 15°29′55″E / 43.85128691°N 15.49859398°E |
| Država |  Hrvatska
|
| Glavno naselje | Vrgada |
| Površina | 2,32[2] km2 |
| Obalna crta | 9,188[2] km |
| Broj stanovnika | 249 [3] |
 | |
Vrgada je otok u Jadranskom moru, ispred Pakoštana.
Spominje ga Konstantin Porfirogenet već u srednjem vijeku, jer je bio od važnosti kao nadgledna točka jadranskog pomorskog puta. I danas postoje ruševine srednjovjekovne utvrde. Taj predio nosi lokalno ime Gradina i nalazi se na istoimenom brdu ponad samog mjesta. Otok je smješten između Pakoštana na sjeveru, otoka Pašmana na sjeverozapadu, Kornata na jugozapadu i Murtera na jugoistoku.
Najviša točka na otoku je vrh Srabljinovac s visinom 115 m. i. J.[1]
Manji dio površine otoka i danas se poljoprivredno obrađuje. Nekadašnje maslinike i vinograde danas prekriva borova šuma i makija. Preostalo stalno nastanjeno, većinom starije stanovništvo održava ekstenzivnu poljoprivredu. Ona se svodi na uzgoj ovaca, peradi, održavanje maslinika te uzgoj povrća za vlastite potrebe u predjelu zvanom Podvoda. Zanimljivost je da se i dalje uzgajaju neke starinske vrste povrća: čičvarda (Cicer arietinum), blitva (Beta vulgaris), lisnati kelj, jari grah itd. Otok obiluje biljnim vrstama koje nalazimo posvud u Sredozemlju i po tome se ne razlikuje od mnoštva otoka u ovome jedinstvenome krajoliku.
Na otoku raste i mnoštvo samoniklog jestivog (smucnja), ljekovitog (Origanum sp.) te zaštićenog bilja, npr. razne podvrste Ophrys sp. Stanovništvo se bavi ribarstvom, pomorstvom i, nekada, skupljanjem soli. Moderna vremena promijenila su i načine privređivanja, pa se dio stanovništva koje ostaje na otoku bavi turizmom.
Radno sposobno stanovništvo većinom odlazi u susjedne gradove i događa se proces depopulacije i starenja stanovništva, svojstven svim sličnim mediteranskim prostorima. Ljudi se na otoke vraćaju kao umirovljenici ili sezonski, povremeno posjećuju rodbinu.
Poznate osobe
- Blaž Jurišić, hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, pisac prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika.
- Denis Latin, hrvatski tv novinar i urednik
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Vrgada :: peljar.cvs.hr
- ↑ 2,0 2,1 Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
Vanjske poveznice
| |||||
Nedovršeni članak Vrgada koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.