Indeks loma: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Novija izmjena →
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
Redak 51: Redak 51:
! colspan="4" |[[Plin]]ovi kod 0 °C i 1 [[Standardna atmosfera|atm]]
! colspan="4" |[[Plin]]ovi kod 0 °C i 1 [[Standardna atmosfera|atm]]
|-
|-
|[[Zemljina atmosfera]]||589,29||1,000293||<ref name="ref1">{{cite book |first1= Alfred |last1=Zajac |last2= Hecht |first2=Eugene |title= Optics, Fourth Edition |publisher= Pearson Higher Education |date= 18 March 2003 |isbn= 978-0-321-18878-6}}</ref>
|[[Zemljina atmosfera]]||589,29||1,000293||<ref name="ref1">{{Citiranje knjige |first1= Alfred |last1=Zajac |last2= Hecht |first2=Eugene |title= Optics, Fourth Edition |publisher= Pearson Higher Education |date= 18 March 2003 |isbn= 978-0-321-18878-6}}</ref>
|-
|-
|[[Ugljikov dioksid]]||589,29||1,001||<ref name="ref4">{{cite book |last= Morgan |first=Joseph |title= Introduction to Geometrical and Physical Optics |publisher= McGraw-Hill Book Company, INC. |year= 1953}}</ref><ref name="ref3">{{cite book |last= Hodgman |first= Charles D. |title= Handbook of Chemistry and Physics |publisher= Chemical Rubber Publishing Co. |year= 1957}}</ref><ref name="ref5">{{cite book |first1= Frank L. |last1=Pedrotti |first2=Leno M. |last2=Pedrotti |first3=Leno S. |last3=Pedrotti |title= Introduction to Optics, Third Edition |publisher= Pearson Prentice Hall |page= 221 |year= 2007 |isbn= 0-13-149933-5 }}</ref>
|[[Ugljikov dioksid]]||589,29||1,001||<ref name="ref4">{{Citiranje knjige |last= Morgan |first=Joseph |title= Introduction to Geometrical and Physical Optics |publisher= McGraw-Hill Book Company, INC. |year= 1953}}</ref><ref name="ref3">{{Citiranje knjige |last= Hodgman |first= Charles D. |title= Handbook of Chemistry and Physics |publisher= Chemical Rubber Publishing Co. |year= 1957}}</ref><ref name="ref5">{{Citiranje knjige |first1= Frank L. |last1=Pedrotti |first2=Leno M. |last2=Pedrotti |first3=Leno S. |last3=Pedrotti |title= Introduction to Optics, Third Edition |publisher= Pearson Prentice Hall |page= 221 |year= 2007 |isbn= 0-13-149933-5 }}</ref>
|-
|-
|[[Helij]]||58,.29||1,000036||<ref name="ref1"/>
|[[Helij]]||58,.29||1,000036||<ref name="ref1"/>
Redak 75: Redak 75:
|[[Voda]]||589,29||1,330||<ref name="ref1"/>
|[[Voda]]||589,29||1,330||<ref name="ref1"/>
|-
|-
|10% otopina [[glukoza|glukoze]] u vodi||589,29||1,3477||<ref name="Lide">{{cite book |edition= 82nd |editor-last= Lide |editor-first= David R. Lide |title= CRC Handbook of Physics and Chemistry |publisher= The Chemical Rubber Company |location= Cleveland, OH |year= 2001 |isbn= 0-8493-0482-2}}</ref>
|10% otopina [[glukoza|glukoze]] u vodi||589,29||1,3477||<ref name="Lide">{{Citiranje knjige |edition= 82nd |editor-last= Lide |editor-first= David R. Lide |title= CRC Handbook of Physics and Chemistry |publisher= The Chemical Rubber Company |location= Cleveland, OH |year= 2001 |isbn= 0-8493-0482-2}}</ref>
|-
|-
|20% otopina [[glukoza|glukoze]] u vodi||589,29||1,3635||<ref name=Lide/>
|20% otopina [[glukoza|glukoze]] u vodi||589,29||1,3635||<ref name=Lide/>
Redak 96: Redak 96:
|Silicijevo [[staklo]] ||589,29||1,458||<ref name="ref1"/><ref>{{Cite journal|url = http://engineering.case.edu/centers/sdle/sites/engineering.case.edu.centers.sdle/files/optical_properties_and_london_dispersion_interacti.pdf|title = Optical properties and London dispersion interaction of amorphous and crystalline {SiO2} determined by vacuum ultraviolet spectroscopy and spectroscopic ellipsometry|last = Tan|first = G|date = 2005|journal = Physical Review B|volume = 72|issue = 20|accessdate = 11 July 2014|doi = 10.1103/PhysRevB.72.205117|last2 = Lemon|first2 = M.|last3 = Jones|first3 = D.|last4 = French|first4 = R.|bibcode = 2005PhRvB..72t5117T }}</ref>
|Silicijevo [[staklo]] ||589,29||1,458||<ref name="ref1"/><ref>{{Cite journal|url = http://engineering.case.edu/centers/sdle/sites/engineering.case.edu.centers.sdle/files/optical_properties_and_london_dispersion_interacti.pdf|title = Optical properties and London dispersion interaction of amorphous and crystalline {SiO2} determined by vacuum ultraviolet spectroscopy and spectroscopic ellipsometry|last = Tan|first = G|date = 2005|journal = Physical Review B|volume = 72|issue = 20|accessdate = 11 July 2014|doi = 10.1103/PhysRevB.72.205117|last2 = Lemon|first2 = M.|last3 = Jones|first3 = D.|last4 = French|first4 = R.|bibcode = 2005PhRvB..72t5117T }}</ref>
|-
|-
|Natrijev klorid||589,29||1,544||<ref name="ref8">{{cite book |first= Raymond A. |last1=Serway |last2= Faughn |first2=Jerry S. |title= College Physics, 6th Edition |publisher= Brooks/Cole |page= 692 |year= 2003 |isbn= 978-0-03-035114-3}}</ref>
|Natrijev klorid||589,29||1,544||<ref name="ref8">{{Citiranje knjige |first= Raymond A. |last1=Serway |last2= Faughn |first2=Jerry S. |title= College Physics, 6th Edition |publisher= Brooks/Cole |page= 692 |year= 2003 |isbn= 978-0-03-035114-3}}</ref>
|-
|-


Inačica od 17. studeni 2021. u 03:19

Datoteka:Fénytörés.jpg
Refrakcija ili lom svjetlosti.
Datoteka:Snells law2.svg
Snelliusov zakon se odnosi na dobro poznatu pojavu lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava.
Datoteka:Totalna refleksija 1.pdf
Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta.

Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v:

Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo. Što je indeks loma veći, veća je promjena pravca, odnosno veći je lom svjetlosti (refrakcija). Indeks loma može se s pomoću Snelliusova zakona odrediti iz geometrijskih odnosa kutova zraka svjetlosti prema površini sredstva u kojem dolazi do loma:

gdje je: θ1 - upadni kut prema okomici na površinu sredstva, θ1 - kut loma, n1 - indeks loma optičkoga sredstva iz kojega svjetlost dolazi, a n2 - indeks loma optičkoga sredstva u koje svjetlost ulazi. Često se rabi relativni indeks loma, koji je jednak omjeru indeksa loma dvaju sredstava:

Svjetlost se u nekoj tvari širi brzinom:

gdje je: εr - relativna dielektrična permitivnost tvari, a μr - relativna magnetska permeabilnost. Kako za relativnu magnetsku permeabilnost u optički prozirnom sredstvu vrijedi μr ≈ 1, proizlazi da indeks loma ovisi samo o relativnoj dielektričnoj permitivnosti:

Međutim, za mnoge tvari dolazi do odstupanja od toga izraza, zbog postojanja električnih dipola u dielektricima i ovisnosti relativne dielektrične permitivnosti o frekvenciji svjetlosti. [1]

Indeks loma materijala je broj koji pokazuje koliko puta je brzina svjetlosti u nekoj sredini manja od brzine u vakuumu. Lom je najočiglednija manifestacija promjene brzine svjetlosti elektromagnetnog zračenja pri prelasku iz jedne sredine u drugu.

Indeks loma zavisi od frekvencije svjetlosti što se eksperimentalno pokazuje u pojavi spektra kada se zrak polikromatske (bijele) svjetlosti propusti kroz prizmu.

Indeks loma je važna osobina materijala i mjeri se pomoću refraktometra.

Indeks loma nekih materijala

Brzina svjetlosti je u vakuumu c = 300 000 km/s, a brzina svjetlosti u vodi c2 = 3/4 c, pa je indeks loma za vodu:

Brzina svjetlosti u staklu je približno 2/3 brzine svjetlosti u vakuumu, pa je indeks loma za staklo 3/2 = 1,5. Indeks loma za led je 1,31, za kvarcno staklo od 1,7 do 1,9, za krunsko staklo 1,51. Što je indeks loma neke tvari veći, to se svjetlost u toj tvari jače lomi. Kad zraka svjetlosti prelazi iz vakuuma u bilo koje prozirno sredstvo, ona se lomi prema okomici. Svjetlost ima najveću brzinu u vakuumu, a manju u svim drugim prozirnim sredstvima. [2]

Indeks loma nekih materijala
Materijal λ (nm) n Ref.
Vakuum 1 (po definiciji)
Zrak kod standardnih uvjeta 1,000277
Plinovi kod 0 °C i 1 atm
Zemljina atmosfera 589,29 1,000293 [3]
Ugljikov dioksid 589,29 1,001 [4][5][6]
Helij 58,.29 1,000036 [3]
Vodik 589,29 1,000132 [3]
Tekućine kod 20 °C
Arsenijev trisulfid i sumpor u metilenovom jodidu 1,9 [7]
Benzen 589,29 1,501 [3]
Ugljikov disulfid 589,29 1,628 [3]
Ugljikov tetraklorid 589,29 1,461 [3]
Etanol (alkohol) 589,29 1,361 [3]
Silicijevo ulje 1,336–1,582 [8]
Voda 589,29 1,330 [3]
10% otopina glukoze u vodi 589,29 1,3477 [9]
20% otopina glukoze u vodi 589,29 1,3635 [9]
60% otopina glukoze u vodi 589,29 1,4394 [9]
Krutine na sobnoj temperaturi
Titanijev dioksid (rutil) 589,29 2,614 [10][11]
Dijamant 589,29 2,419 [3]
Silicijev karbid (moisanit) 2,65–2,69
Stroncijev titanat 589,29 2,41 [12]
Jantar 589,29 1,55 [3]
Silicijevo staklo 589,29 1,458 [3][13]
Natrijev klorid 589,29 1,544 [14]
Ostali materijali
Ukapljeni helij 1,025
Vodeni led 1,31
TFE/PDD (Teflon AF) 1,315 [15][16]
Kriolit 1,338
Aceton 1,36
Etanol 1.36
Politetrafluoretilen (teflon) 1,35–1,38 [17]
Otopina šećera, 25% 1.3723 [18]
Rožnica (ljudska) 1,373/1,380/1,401 [19]
Leća (ljudska) 1,386–1,406
Kerozin 1,39
Otopina šećera, 50% 1,4200 [18]
Pyrex (borosilikatno staklo) 1,470 [20]
Glicerol 1,4729
Otopina šećera, 75% 1,4774 [18]
Akrilno staklo 1,490–1,492
Krunsko staklo (čisto)] 1,50–1,54
Halit (kamena sol) 1,516
Polietilentereftalat (PET) 1,5750
Polikarbonati 1,60
Flintsko staklo (čisto) 1,60–1,62
Brom 1,661
Flintsko staklo (nečisto) 1,523–1,925
Safir 1,762–1,778
Borov nitrid 2-2,14 [21]
Cirkonijev dioksid 2,15–2,18 [22]
Kalijev niobate (KNbO3) 2,28
Cinkov oksid 390 2,4
Cinabarit (živin sulfid) 3,02
Silicij 1200 - 8500 3,42–3,48 [23]
Galij(III) fosfid 3,5
Galij(III) arsenid 3,927
Germanij 3000 - 16000 4,05–4,01 [24]

Izvori

  1. ↑ indeks loma, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  2. ↑ Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.
  3. ↑ 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10
    • Nepoznat parametar: last2
    • Nepoznat parametar: first2
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: first1
    • Parametar CitationClass nije dopušten u klasi book
    • Parametar date nije dopušten u klasi book
  4. ↑
    • Nepoznat parametar: last
    • Nepoznat parametar: first
    • Parametar CitationClass nije dopušten u klasi book
  5. ↑
    • Nepoznat parametar: last
    • Nepoznat parametar: first
    • Parametar CitationClass nije dopušten u klasi book
  6. ↑
    • Nepoznat parametar: last3
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: first2
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last2
    • Nepoznat parametar: first3
    • Parametar CitationClass nije dopušten u klasi book
    • Parametar page nije dopušten u klasi book
  7. ↑ Meyrowitz, R, A compilation and classification of immersion media of high index of refraction, American Mineralogist 40: 398 (1955)
  8. ↑ (1998). Silicone Fluids: Stable and Inert Material ID: silicone_fluids_stable_and_inert_material.
  9. ↑ 9,0 9,1 9,2
    • Nepoznat parametar: editor-last
    • Nepoznat parametar: editor-first
    • Parametar CitationClass nije dopušten u klasi book
  10. ↑ Polyanskiy, Mikhail N.. Optical constants of TiO2 (Titanium dioxide) ID: polyanskiy-optical_constants_of_tio_sub_2_sub_titanium_dioxide.
  11. ↑ (25 Oct 2002). Refractive Index and Dispersion of Fluorides and Oxides, J. Phys. Chem. Ref. Data, 31(4), 931–970 ID: refractive_index_and_dispersion_of_fluorides_and_oxides.
  12. ↑ Frye, Asa (2003). Optical properties and electronic structure of oxidized and reduced single-crystal strontium titanate, Zeitschrift für Metallkunde, 94(3), 226 DOI: 10.3139/146.030226.
  13. ↑ Tan, G (2005). Optical properties and London dispersion interaction of amorphous and crystalline {SiO2} determined by vacuum ultraviolet spectroscopy and spectroscopic ellipsometry, Physical Review B, 72(20) DOI: 10.1103/PhysRevB.72.205117.
  14. ↑
    • Nepoznat parametar: first
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: first2
    • Nepoznat parametar: last2
    • Parametar CitationClass nije dopušten u klasi book
    • Parametar page nije dopušten u klasi book
  15. ↑ . Teflon AF ID: teflon_af.
  16. ↑ Yang, Min K. (July 2008). Optical properties of Teflon® {AF} amorphous fluoropolymers, Journal of Micro/Nano Lithography, 7(3), 033010 DOI: 10.1117/1.2965541.
  17. ↑ French, Roger H. (2009). Optical properties of materials for concentrator photovoltaic systems, IEEE Photovoltaic Specialists Conference, 000394 DOI: 10.1109/PVSC.2009.5411657.
  18. ↑ 18,0 18,1 18,2 (03.08.05). Manual for Sugar Solution Prism ID: manual_for_sugar_solution_prism.
  19. ↑ (Mar–Apr 1995). Refractive index of the human corneal epithelium and stroma, J Refract Surg., 11(2), 100–105 PMID 7634138.
  20. ↑ University of Liverpool. Absolute Refractive Index ID: university_of_liverpool-absolute_refractive_index.
  21. ↑ . Combat Boron Nitride ID: combat_boron_nitride.
  22. ↑ French, Roger H. (1994). Experimental and theoretical determination of the electronic structure and optical properties of three phases of {ZrO2}, Physical Review B, 49(8), 5133 DOI: 10.1103/PhysRevB.49.5133.
  23. ↑ . Silicon ID: silicon.
  24. ↑ . Germanium ID: germanium.

Vanjske poveznice

Pogreška pri izradbi sličice:
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Indeks loma
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Indeks_loma&oldid=331899"