Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Živa

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Za druga značenja, pogledajte Živa (razdvojba).
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir kemijski element

Povijest

Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista). Ime je dobio od latinske riječi hydrargyrum što znači tekuće srebro. To je sjajni, srebrno bijeli metal. Prvi pisani dokaz o živi potječe od Aristotela, a prema ostacima nađenim u egipatskim grobnicama pretpostavlja se da su već Egipćani u 6. stoljeću pr. Kr. poznavali postupak dobivanja žive i njezinu sposobnost amalgiranja. Od prvog stoljeća živa se počela upotrebljavati u medicinske svrhe, a Paracelsus je uveo liječenje sifilisa živom. Pri sobnoj temperaturi je tekućina. Loše vodi toplinu i električnu struju. Stabilna je na zraku. Ne reagira s lužinama i većinom kiselina. Otapa se samo u oksidirajućim kiselinama. Tekuća živa otapa mnoge metale dajući amalgame. Ovisno o količini otopljenog metala, amalgami mogu biti tekući ili čvrsti. Živine pare su vrlo otrovne. Lako se resorbira čak i preko nepokrivenih dijelova kože. Imaju kronični kumulativni efekt. Organski spojevi žive, kao što je metil-živa, su također jaki otrovi.

U prirodi žive ima dvadesetak puta više nego kadmija. Može se pronaći samorodna dispergirana u obliku sitnih kapljica u kamenju i stijenama. Male količine žive nalaze se i u sastavu granita (0,25 ppm), bazalta (0,11 ppm), pijeska (0,03 ppm) i u sastavu mora (2×10−4 ppm). Ipak se najveće količine žive nalaze u spojevima. Nalazi se u obliku minerala cinabarit (HgS) i u obliku levingstonita . Klor-alkalne elektrolize su najveći potrošač žive. Upotrebljava se kao katoda kod elektrolize, zbog velikog prenapona vodika na njoj i stvaranja amalgama s produktom. Sa živom se pune toplomjeri, tlakomjeri, baterije ili se izrađuju svjetiljke koje isijavaju svjetlost bogatu ultraljubičastim zrakama. Cijena redestilirane metalne žive čistoće 99,998% iznosi 54,90 € za 450 g.

U većini spojeva je jednovalentna ili dvovalentna te posjeduje najveću napetost površine što uvjetuje da će se, ako je to moguće, elementarna živa nalaziti u obliku pravilnih kuglica.

Živini spojevi

  • Živini(I) halogenidi su Hg2Br2, Hg2F2, Hg2I2 i Hg2Cl2. Svi halogenidi osim Hg2F2 netopljivi su u vodi. Živin(I)-klorid poznat je pod imenom kalomel i koristi se u medicini kao purgativ te kao insekticid. Dobiva se precipitacijom iz otopine klorida kao bijeli kristal.
  • Živini(II) halogenidi su HgBr2, HgF2, HgI2 i HgCl2. Živin(II)-jodid otapanjem u višku jodidnih iona daje stabilan tetreajodmerkurat(II)-ion HgI2-4 koji se kao zalužena otopina naziva Nesslerov reagens i upotrebljava se za dokazivanje i određivanje amonijaka.
  • Živin(II) oksid (HgO) dobiva se kao narančastožut prah dodatkom NaOH otopini s Hg2+ ionima. Zagrijavanjem se raspada na elementarne sastojke.
  • Živin(II) sulfid (HgS) javlja se u dvije modifikacije, crvenoj koja se u prirodi nalazi kao crveni mineral cinabarit i crnoj.
  • Živin(II) sulfat (HgSO4) sa sulfatima alkalijskih metala stvara dvosoli.
  • Živin(II) fulminat (Hg(OCN)2) široko je upotrebljivani detonator za eksplozive.
  • Živin(II) klorid, korozivna je bijela, kristalna i sublimirajuća, vrlo otrovna tvar, koja se ranije često rabila kao baktericid i fungicid.[1]
  • Millonova baza (Hg2N)OH kao reagens se upotrebljava za dokazivanje bjelančevina.

Kemijska klasifikacija

  • kovina

Fizički oblik

  • srebrnobijela teška tekućina

Fizičko kemijska klasifikacija

  • slaba topivost u vodi
  • gustoća para 6,9
  • potpuno isparava na sobnoj temperaturi

Opasnosti

  • sistemski otrov - dišni organi, koža, bubrezi i središnji živčani sustav
  • znaci trovanja - kašalj, bol u grudima, teškoće u disanju, drhtanje mišića, nesanica, glavobolja
  • akutna izloženost - jaka razdražljivost i delirij s halucinacijama
  • latentna faza - znakovi trovanja se ne javljaju odmah
  • ima sposobnost prolaziti kroz neoštećenu kožu

Oznake

  • T, N

Dijamant opasnosti

  • 3 (za zdravlje)
  • 0 (zapaljivost)
  • 0 (reaktivnost)

Primjena

  • u kemijskoj i farmaceutskoj industriji
  • za izradu mjernih instrumenata
  • u elektroindustriji
  • nekada korištena za pozlaćivanje i posrebrivanje metala te pokositrenje ogledala

Zaštita

  • posebne prostorije u kojima se radi sa živom
  • sakupiti je bakrenom licnom

Izvori

  1. www.enciklopedija.hr, HE natuknica živa, pristupljeno 15. veljače 2016.

uz dozvolu autora teksta


Logotip Wječnika
Logotip Wječnika
Potraži Živa u
Wječniku, slobodnom rječniku.


Nedovršeni članak Živa koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.