Razlika između inačica stranice »Chauvet-Pont d’Arc«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Chauvet-Pont d’Arc'''-->{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Oslikana špilja Pont d’Arc, poznata kao Grotte Chauvet-Pont d’Arc, Ardèche
|ime mjesta = Oslikana špilja Pont d’Arc, poznata kao Grotte Chauvet-Pont d’Arc, Ardèche
|slika = Chauvet Teverga 32.jpg
|slika = Chauvet Teverga 32.jpg
Redak 34: Redak 34:
==Poveznice==
==Poveznice==


{{commonscat|Chauvet Cave}}
 
* [[Lascaux]]
* [[Lascaux]]
* [[Paleolitička umjetnost]]
* [[Paleolitička umjetnost]]

Trenutačna izmjena od 08:37, 8. svibnja 2022.

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Chauvet-Pont-d'Arc je špilja s paleolitskim zidnim slikama u francuskom departmanu Ardèche. Nalazi se na vapnenačkoj visoravni rijeke Ardeche, a nazvana po jednom od tri speleologa, Jaen-Marie Chauvetu koji su u njoj 18. prosinca 1994. godine otkrili raskošne špiljske slike. Osim toga, u špilji su pronašli i fosilizirane ostatke mnogih životinja (npr. alpski kozorog), uključujući i mnoge izumrle (npr. spiljski medvjed), oni su također u tlu pronašli i tragove tih životinja, kao i ljudske otiske prstiju. Špilja Chauvet je odmah prepoznata kao jedno od najznačajnijih prapovijesnih nalazišta[1], a kako su njezine slikarije najstariji i najbolje sačuvani figurativni crteži na svijetu, koji datiraju sve do orinjaškog doba (30.000 do 32.000 pr. Kr.), ona je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedinstveno svjedočanstvo paleolitičke umjetnosti[2] .

Tzv. „Slika lavova”
Slika konja iz špilje Chauvet

Na stijenama i stropovima špilje nalaze se dobro sačuvani naturalistički likovi životinja (konji, jeleni, bikovi, krave, medvjedi, bizoni i dr.) simbolično-magičnog značenja, koji predstavljaju najvrjednija ostvarenja paleolitske umjetnosti.

Osobitosti

Špilja je zatvorena padom stijene otprilike 20.000 godina pr. Kr. i ostao blokiran sve do njezina otkrića 1994. god., što ju je zadržalo u savršenom stanju. Više od 1.000 slika je do sada evidentirano na zidovima, u kojima su kombinirani razni antropomorfni i životinjski motivi. Oni su izuzetne estetske kvalitete i pokazuju niz tehnika, uključujući i vještu uporabu boje, kombinacije boja i graviranja, anatomske preciznosti, trodimenzionalnosti i pokreta. Od stotine životinjskih likova koje su zabilježene prikazano je najmanje 13 različitih vrsta, uključujući i one koje se rijetko ili nikada ne mogu naći na drugim prapovijesnim nalazištima. Osim poznatih prikazanih životinja koje se nalaze u drugim mjestima, kao što su konji, jeleni i bizoni, špilja Chauvetove zidove oslikane su životinjama kao što su lavovi, pantere, medvjedi, sove, nosorozi i hijene. Prikazano je više opasnih životinjskih vrsta koje je bilo teško promatrati u to doba, poput mamuta, špiljskog medvjeda, divlje mačke, nosoroga, bizona i divljeg bika, kao i 4.000 popisanih ostataka prapovijesne faune i raznih ljudskih otisaka. Replika špilje je izgrađena te se otovorila u travnju 2015. god.

Nosorog iz špilje Chauvet

Tipičan je za paleolitičku umjetnost izostanak slika ljudske figure, ali moguće je kako je naslikana djelomična slika "Venere" na kojoj su prikazane noge i genitalije žene. Također je moguća prisutnost lika Kimere s donjim dijelom tijela žene i gornjim dijelom tijela bizona. Postoji nekoliko i nekoliko otisaka crvenog okera pritiskom dlana na površini zida. Tu su i dvije teško prepoznatljivi likovi u obliku mutne slike leptira.

Slikari su prikazali te životinje koristeći tehniku ​​koja se obično ne vidi u drugim špiljskim prikazima. U slučaju većeg broja slika, čini se da su naslikane na površini zida koji je očišćen od prljavštine, a time i svjetliji. Plastičnost je postignuta tako što su udaljenije životinje u stadu nacrtane mekim potezima uz uporabu čak i sjenčanja. Sve to predstavlja puno sofisticiranije umjetničko dostignuće naspram sličnih motiva koji su otprije poznati.

Bilješke

  1. ↑ Službene stranice špilje Chauvet na stranicama francuskog ministarstva kulture (fr.) Posjećeno 28. lipnja 2014.
  2. ↑ UNESCOVa službena stranica špilje Chauvet-Pont d’Arc
  • Chauvet, Jean-Marie; Eliette Brunel Deschamps, Christian Hillaire (1996.), Dawn of Art: The Chauvet Cave, New York: Harry N. Abrams ISBN 0810932326
  • Curtis, Gregory, The Cave Painters: Probing the Mysteries of the World's First Artists, Knopf: New York, NY, USA, 2006., str. 215.-216.

Poveznice

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Francuskoj
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (39)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (5)
Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  6) Francuski prekomorski posjedi  

v • r • u
Prapovijesna umjetnost
Paleolitička umjetnost
Mezolitička umjetnost
Neolitička umjetnost
Umjetnost metalnog doba
<<
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Chauvet-Pont_d’Arc&oldid=511747"