Toggle search
Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bazilika Svetog Apolinarija u Classi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bazilika Svetog Apolinarija u Classi'''-->{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = [[Ravenna#Znamenitosti|Ranokršćanski spomenici u Ravenni]]
|ime mjesta = [[Ravenna#Znamenitosti|Ranokršćanski spomenici u Ravenni]]
|slika = Ravenna BW 1.JPG
|slika = Ravenna BW 1.JPG

Posljednja izmjena od 9. prosinac 2024. u 13:01

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Raskošno mozaicima ukrašena apsida

Bazilika svetog Apolinarija u Classi (talijanski: Basilica di Sant'Apollinare in Classe) je važan spomenik bizantske umjetnosti u talijanskom gradu Ravenni. Ona je zajedno sa sedam drugih spomenika upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1996. godine pod imenom: "Ranokršćanski spomenici i mozaici u Ravenni". Bazilika je opisana kao "izvrstan primjer ranokršćanske bazilike u svoj njezinoj čistoći, jednostavnosti dizajna, te uporabe prostora i raskošne prirode njezinih ukrasa".

Bazilika je sagrađena otprilike u isto vrijeme kada i Bazilika svetog Vitalea u Raveni. Građevinu od opeke je podigao biskup Ursin (Ursicino), zahvaljujući novcu grčkog bankara Julijana Argentarija (Iulianus Argentarius[1]). Vjerojatno se nalazila u blizini kršćanskog groblja, a vrlo moguće i ranijeg poganskog, s obzirom da su neke nadgrobne ploče rabljene u njezinoj izgradnji. Na njoj je po prvi put narteks vanjskom stranom uklopljen sa središnjim tijelom bazilike čineći zajedničko pročelje uokvireno s dva pilastra (polustupa). Iznutra je klasična trobrodna bazilika čiji brodovi završavaju polukružnom apsidom. Središnja i najveća apsida je bogato ukrašena mozaicima i to motivima inspiriranima tadašnjom borbom protiv arijanizma jer ističe i božansku i ljudsku prirodu Krista (ovu drugu su negirali arijanci): u sredini se nalazi križ s licem Krista okružen diskom nebeskih zvijezda čiju granicu tvore dijamanti, s obje strane se nalaze proroci, Ilija i Mojsije. Ispod je krajolik s drvećem i nizom ovaca (dvanaest kao simboli apostola) u čijem središtu se nalazi sv. Apolinarije raširenih ruku u molitvi.

Baziliku je posvetio biskup Maksimijan Ravenski 8. svibnja 549. god. i posvetio ju prvom biskupu Ravenne i Classe, Svetom Apolinariju. Godine 856. ostaci sv. Apolinarija su prebačene iz ove bazilike u Novu baziliku Svetog Apolinarija (Basilica Sant' Apollinare Nuovo), također u Raveni.

Kampanil (samostalni zvonik) s brojnim polukružnim prozorima je podignut u 9. stoljeću.

  • Tlocrt bazilike
    Tlocrt bazilike
  • Prilaz bazilici
    Prilaz bazilici
  • Unutrašnjost bazilike
    Unutrašnjost bazilike
  • Ranokršćanski sarkofag
    Ranokršćanski sarkofag
  • Sarkofag Ota III.
    Sarkofag Ota III.

Izvori

  1. ↑ na starorimskom latinskom žargonu, "Argentarius" znači "bankar", kreditar, a ne "srebrnar", što je kasnije značenje

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bazilika Svetog Apolinarija u Classi
v • r • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bazilika_Svetog_Apolinarija_u_Classi&oldid=524903"