Bazilika Svetog Apolinarija u Classi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bazilika Svetog Apolinarija u Classi'''-->{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = [[Ravenna#Znamenitosti|Ranokršćanski spomenici u Ravenni]]
|ime mjesta = [[Ravenna#Znamenitosti|Ranokršćanski spomenici u Ravenni]]
|slika = Ravenna BW 1.JPG
|slika = Ravenna BW 1.JPG

Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 01:26

Ranokršćanski spomenici u Ravenni
Svjetska baština – UNESCO
Pogreška pri izradbi sličice:
Italija


Ravenna na zemljovidu Italija
Ravenna
Ravenna
Lokacija Ravenne u Italiji
Godina uvrštenja: 1996. (20. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/788 UNESCO
Raskošno mozaicima ukrašena apsida

Bazilika svetog Apolinarija u Classi (talijanski: Basilica di Sant'Apollinare in Classe) je važan spomenik bizantske umjetnosti u talijanskom gradu Ravenni. Ona je zajedno sa sedam drugih spomenika upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1996. godine pod imenom: "Ranokršćanski spomenici i mozaici u Ravenni". Bazilika je opisana kao "izvrstan primjer ranokršćanske bazilike u svoj njezinoj čistoći, jednostavnosti dizajna, te uporabe prostora i raskošne prirode njezinih ukrasa".

Bazilika je sagrađena otprilike u isto vrijeme kada i Bazilika svetog Vitalea u Raveni. Građevinu od opeke je podigao biskup Ursin (Ursicino), zahvaljujući novcu grčkog bankara Julijana Argentarija (Iulianus Argentarius[1]). Vjerojatno se nalazila u blizini kršćanskog groblja, a vrlo moguće i ranijeg poganskog, s obzirom da su neke nadgrobne ploče rabljene u njezinoj izgradnji. Na njoj je po prvi put narteks vanjskom stranom uklopljen sa središnjim tijelom bazilike čineći zajedničko pročelje uokvireno s dva pilastra (polustupa). Iznutra je klasična trobrodna bazilika čiji brodovi završavaju polukružnom apsidom. Središnja i najveća apsida je bogato ukrašena mozaicima i to motivima inspiriranima tadašnjom borbom protiv arijanizma jer ističe i božansku i ljudsku prirodu Krista (ovu drugu su negirali arijanci): u sredini se nalazi križ s licem Krista okružen diskom nebeskih zvijezda čiju granicu tvore dijamanti, s obje strane se nalaze proroci, Ilija i Mojsije. Ispod je krajolik s drvećem i nizom ovaca (dvanaest kao simboli apostola) u čijem središtu se nalazi sv. Apolinarije raširenih ruku u molitvi.

Baziliku je posvetio biskup Maksimijan Ravenski 8. svibnja 549. god. i posvetio ju prvom biskupu Ravenne i Classe, Svetom Apolinariju. Godine 856. ostaci sv. Apolinarija su prebačene iz ove bazilike u Novu baziliku Svetog Apolinarija (Basilica Sant' Apollinare Nuovo), također u Raveni.

Kampanil (samostalni zvonik) s brojnim polukružnim prozorima je podignut u 9. stoljeću.

Izvori

  1. ↑ na starorimskom latinskom žargonu, "Argentarius" znači "bankar", kreditar, a ne "srebrnar", što je kasnije značenje

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bazilika Svetog Apolinarija u Classi
v •  • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bazilika_Svetog_Apolinarija_u_Classi&oldid=557079"