Toggle search
Toggle menu
242,6 tis.
110
18
646,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ragusa (Italija): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{it icon}}' u '{{tal oznaka}}'
 
(Nisu prikazane 3 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ragusa (Italija)'''-->{{Talijanska općina
<!--'''Ragusa (Italija)'''-->{{Infookvir talijanska općina
|ime = Ragusa
|ime = Ragusa
|izvorno ime= Città di Ragusa
|izvorno ime= Città di Ragusa
Redak 47: Redak 47:


==Znamenitosti==
==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Kasnobarokni gradovi visoravni [[Val di Noto]]
|ime mjesta = Kasnobarokni gradovi visoravni [[Val di Noto]]
|slika = San Giorgio Giorgio Leggio.jpg
|slika = San Giorgio Giorgio Leggio.jpg
Redak 83: Redak 83:


==Gradovi prijatelji==
==Gradovi prijatelji==
{{commonscat|Ragusa}}
 
Ragusa je zbratimljena sa sljedećim gradovima:
Ragusa je zbratimljena sa sljedećim gradovima:
{| cellpadding="10"
{| cellpadding="10"
Redak 102: Redak 102:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==


*[http://www.sentieridelbarocco.it/caltagirone/caltagirone.htm Fotografije i informacije] {{it icon}}
*[http://www.sentieridelbarocco.it/caltagirone/caltagirone.htm Fotografije i informacije] {{tal oznaka}}
*[http://www.siciliafotografica.it/gallery/main.php?g2_itemId=1163 Galerija fotografija] {{it icon}}
*[http://www.siciliafotografica.it/gallery/main.php?g2_itemId=1163 Galerija fotografija] {{tal oznaka}}
* [http://web.tiscali.it/frazionegranieri ''Frazione Granieri''] {{it icon}}
* [http://web.tiscali.it/frazionegranieri ''Frazione Granieri''] {{tal oznaka}}


{{Svjetska baština u Italiji}}
{{Svjetska baština u Italiji}}

Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 22:51

Ragusa
Città di Ragusa
Datoteka:Map of comune of Ragusa (province of Ragusa, region Sicily, Italy).svg
Regija:Sicilija
Pokrajina:Ragusa (RG)
Koordinate:36°55′N 14°43′E / 36.917°N 14.717°E / 36.917; 14.717
Visina:502 m
Površina:442,6 km2
Stanovništvo:73,974 (31. ožujka 2012.)
Gustoća stanovništva:167,14 stan./km2
Poštanski broj:97100
Pozivni broj:0932
ISTAT-broj:088009
Svetac zaštitnik:Sveti Ivan Krstitelj i Sveti Juraj
Službena stranica:comune.ragusa.it

Ragusa (sicilijanski: Rausa, latinski: Ragusia) je grad u Italiji, na otoku i administrativnoj regiji Sicilija, središte istoimene općine i pokrajine Ragusa. Ragusa se nalazi na širokom brdu od vapnenca između dvije duboke doline, Cava San Leonardo i Cava Santa Domenica, na visoravni Val di Noto planine Iblea.

Datoteka:Ragusa Ibla.jpg
Panorama Raguse

Gospodarstvo pokrajine temelji se na lakoj industriji, poljoprivredi (uzgoj cvijeća, maslina i dr.), stočarstvu i turizmu.

Barokno središte Raguse je, zajedno sa sedam drugih baroknih gradova visoravni Val di Noto koji su obnovljeni nakon potresa 1693. godine, 2002. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer "vrhunca i završnog procvata baroka u Europi".

Povijest

Datoteka:Veduta Ragusa Ibla.jpg
Panorama Gornjeg grada s visoravni Val di Noto u pozadini
Pogreška pri izradbi sličice:
Panorama Donjeg starog grada sa srednjovjekovnim dvorcem

Naselja na ovom mjestu su osnovali Sikulci (skupina Italika) još oko 2000. pr. Kr., o čemu svjedoči mnogo arheoloških ostataka. Jedan od njih, na 300 metara visokom brdu, helenizirali su Grci i nazvali ga Hybla Heraea. Grad se nalazio na putu Agrigent-Sirakuza i razvio se zahvaljujući blizini luke Camerina. Nakon kratke vlasti Kartage, Rimljani ga osvajaju tijekom Punkih ratova, a kasnije ga Bizantinci utvrđuju i grade veliki dvorac na brdu iznad grada.

Arapi su osvojili Ragusu 848. godine, a Normani u 11. stoljeću, te je Geoffrey, sin vojvode Rogera I. Sicilijanskog, odabrao za svoju prijestolnicu. Od tada je bila dijelom Kraljevine Sicilije i posjedom obitelji Chiaramonte koji su je učinili prijestolnicom oblasti 1296. godine kada se ujedinila s Modicom, ali je izgubila taj status nakon seoske bune u 15. stoljeću.

God. 1693. potres je gotovo uništio cijeli grad i poginulo je oko 5.000 stanovnika. Poslije ove katastrofe grad je obnovljen u baroknom planu, a većina stanovnika se preselilo u četvrt Patro koju su nazvali Gornja Ragusa (Ragusa Superirore), dok je Stari grad (Ragusa Ibla) nazvan Ragusa Inferiore. Ova dva grada su živjela odvojeno sve do 1926. godine kada su spojeni i postali najmnogoljudnijim gradom i prijestolnicom pokrajine Ragusa.

God. 1838. pronađena su nalazišta asfalta koja se još uvijek iskapaju.

Znamenitosti

Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto
Datoteka:Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
Pogreška pri izradbi sličice:
Pogreška pri izradbi sličice: Italija
Godina uvrštenja: 2002. (26. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iv, v
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1024 UNESCO

Grad je podijeljen na dva dijela, Stari grad (Ragusa Ibla) i Gornji grad (Ragusa Superiore) koji su odvojeni dubokim usjekom "Dolina mosta" (Valle dei Ponti) koji je premošten s četiri mosta od kojih je najznamenitiji Stari most ili Kapucinski most (Ponte dei Cappuccini) iz 18. stoljeća.

Glavna atrakcija Gornjeg grada je Katedrala sv. Ivana Krstitelja (San Giovanni Battista) izgrađena u srednjem vijeku na zapadnom dijelu grada, ispod zidina srednjovjekovnok dvorca. Obnovljena je nakon potresa 1693. godine, od 1718.-1778. godine s pročeljem klasičnog sicilijanskog baroka, s tri portala ukrašenim skulpturama. Gornji red stupova ima dva sata koji pokazuju vrijeme u Italiji i Francuskoj. Unutrašnjost je tlocrta upisanog križa s tri broda odvojena s dva reda zlatom ukrašenih stupova sa svitcima koji nose natpise o životu sv. Ivana Krstitelja. Apside i niše transepta su ukrašene u rokoko stilu štukaturama dva umjetnika, Giuseppe i Gioacchino Gianforma. Kupola je iz 1783. godine, prekrivena bakrenim pokrovom u 20. stoljeću. U sklopu katedrale je i Hybleanski arheološki muzej s mnogo nalaza od prapovijesti do rimskog doba.

Stari grad (Ragusa Ibla) ima mnoge vrijedne barokne građevine:

  • Katedralu sv. Jurja (San Giorgio) započeo je barokni arhitekt Rosario Gagliardi 1738. godine, a dovršena je izgradnjom neoklasicističke kupole 1820. godine. Od starije građevine ostalo je jedino katalonsko gotičko pročelje, a najznamenitije su njenih 250 stuba i masivni ukrašeni stupovi, te skulpturama bogato dekorirani portali.
  • Crkva Gospe od stuba (Santa Maria delle Scale) iz 12. stoljeća je dijelom obnovljena u baroknom stilu, a dijelom ostavljena u gotičkom stilu s renesansnim portalom.
  • Barokna crkva Santa Maria dell'Itria, koju su podigli malteški vitezovi Ivanovci u 17. st., ima kampanil ukrašen keramičkim pločicama iz Caltagironea.
  • Crkva sv. Antuna (Sant'Antonino) je primjer normanske gotičke arhitekture.
  • Ostale znalajne crkve su: barokna Crkva duša u čistilištu (Chiesa delle Anime del Purgatorio), aragonska Stara crkva sv. Jurja (San Giorgio Vecchio) s katalonskim gotičkim portalom, Immacolata ima portal iz 14. st., te crkve Sv. Jakova (14. st.), Cappuccini Vecchi i Crkva Sv. Dominika.
  • U gradu su značajni i Hybleanski vrtovi s kojih se pruža jedinstven pogled na grad, te Palača Zacco s korintskim stupovima i grotesknim karijatidama.

Gradovi prijatelji

Ragusa je zbratimljena sa sljedećim gradovima:

te ima ugovor o partnerstvu s gradom:

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Italiji
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Pogreška pri izradbi sličice:
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ragusa_(Italija)&oldid=593943"