Sarajevska županija: razlika između inačica

Sarajevska županija
Zastava	Grb
općine/gradovi	Centar, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Vogošća
sjedište	Sarajevo
osnovana	12. lipnja 1996.
površina
- ukupno	1276,9 km2
stanovništvo
- ukupno (1991.)	492 983
- gustoća	386,08/km2
pripadnost	Federacija Bosne i Hercegovine
vremenska zona	UTC +1

VizualnoWikitekst

Posljednja izmjena od 9. svibanj 2025. u 02:33

Sarajevska županija je deveta od ukupno deset županija u Federaciji BiH.^[1] Nalazi se u srednjoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, a županijsko središte je grad Sarajevo.

Službeni naziv županije je Kanton Sarajevo (bošnjački jezik), a kod Hrvata Bosne i Hercegovine osim pod nazivom Sarajevska županija, također je poznata i pod imenom Vrhbosanska županija^[2] (Vrhbosna je povijesni naziv za širu oblast oko Sarajeva koja je pripadala srednjovjekovnoj bosanskoj državi).

Zemljopis

Zemljopisne koordinate:43°51′N 18°15′E / 43.85°N 18.25°E / 43.85; 18.25

Sarajevska županija zauzima središnje područje Bosne i Hercegovine. Prostire se na površini od 1276,9 km².

Povijest

Povijest u ovom kraju počinje s raznim Ilirskim plemenima koje oko početka nove ere pokoravaju Rimljani. U Seobi naroda dolaze Goti, Bizant, pa Slaveni, odnosno Hrvati.
Krajem 11. stoljeća, nakon smrti kralja Zvonimira područje nakratko postaje dio Duklje, međutim ubrzo se vraća pod vlast hrvatskog kralja, kao dio Vrhbosne. S daljnim protokom vremena, u 13. stoljeću, postaje dio banovine Bosne, kao dio Rame, koja u 14. stoljeću uspjeva postati istočnohrvatsko kraljevstvo.
Sredinom 15 stoljeća područje zauzimaju Osmanlije, pod čijom vlašću ostaje sljedeća 4 stoljeća, zatim ga zauzima Austro Ugarska, pa prelazi u državu Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevinu Jugoslaviju, NDH, pa drugu Jugoslaviju, kao dio SRBiH i BiH nakon sticanja neovisnosti.

Upravna podjela

Sarajevska županija je podijeljena na devet općina, od kojih su četiri obuhvaćene posebnom administracijskom jedinicom Grad Sarajevo. Te četiri gradske općine (Centar, Novi grad, Stari grad, Novo Sarajevo) ujedno su i gospodarski najrazvijenije općine u okviru županije. Županijska upravna tijela su Skupština, Vlada i ministarstva Sarajevske županije. Sarajevska županija industrijski je najrazvijeniji centar Bosne i Hercegovine, a najveća su poduzeća Energoinvest, Standard, Tas, Famos, Coca Cola, Ovako, Sinalco, Dallas, Sabix itd.

Prema procjenama iz 2007. godine županija ima 419.030 stanovnika. Većinu stanovništva čine Bošnjaci (60-70%)^{[nedostaje izvor]}, a ostatak su uglavnom Srbi i Hrvati.^{[nedostaje izvor]}

Izvori

↑ Ustav Županije Sarajevo
↑ Hrvatska demokratska zajednica BiH Županija Vrhbosanska, 14. svibnja 2008. (arhivirano 20. kolovoza 2010., pristupljeno 21. studenoga 2017.)

Vanjske poveznice

[1] Ustav Županije Sarajevo

[HDZBiH-2] Hrvatska demokratska zajednica BiH Županija Vrhbosanska, 14. svibnja 2008. (arhivirano 20. kolovoza 2010., pristupljeno 21. studenoga 2017.)

[1]

[2]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Sarajevska županija'''-->{{Infookvir županija FBiH
+{{Infookvir županija FBiH
 |ime                   = Sarajevska županija
 |izvorno ime           =
@@ Redak 9: / Redak 9: @@
 |sjedište              = [[Sarajevo]]
 |osnovana              = 12. lipnja 1996.
-|predsjednik vlade     = Edin Forto ([[Naša stranka|NS]])
+|površina              = 1276,9
-|predsjednik skupštine = Elvedin Okerić ([[Narod i pravda|NiP]])<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/elvedin-okeric-je-novi-predsjedavajuci-skupstine-kantona-sarajevo/201207087 Klix.ba, Elvedin Okerić je novi predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo], objavljeno 7. prosinca 2020., pristupljeno 7. prosinca 2020.</ref>
-|površina              = 1276.9
 |vode                  =
 |stanovništvo          = 492 983
 |godina popisa         = 1991.
-|gustoća stanovništva  = 386.08
+|gustoća stanovništva  = 386,08
 |pripadnost            = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
 |vremenska zona        = +1
@@ Redak 23: / Redak 21: @@
 '''Sarajevska županija''' je deveta od ukupno [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|deset županija]] u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref> [http://209.85.129.132/search?q=cache:NwNnu_9gWpUJ:www.ks.gov.ba/ministarstva/pravda/propisi/propisi/ustavKantona.pdf+ustav+kantona+sarajevo&cd=1&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firefox-a Ustav Županije Sarajevo] </ref> Nalazi se u srednjoistočnom dijelu [[BiH|Bosne i Hercegovine]], a županijsko središte je grad [[Sarajevo]].
-Službeni naziv županije je '''Kanton Sarajevo''' ([[bošnjački jezik]]), a kod [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata Bosne i Hercegovine]] osim pod nazivom Sarajevska županija, također je poznata i pod imenom '''Vrhbosanska županija'''<ref name="HDZBiH">[https://web.archive.org/web/20100820082431/http://www.hdzbih.org/hr/stranice/prikaz/zupanija-vrhbosanska Hrvatska demokratska zajednica BiH] Županija Vrhbosanska, 14. svibnja 2008. (arhivirano 20. kolovoza 2010., pristupljeno 21. studenoga 2017.)</ref> ([[Vrhbosna]] je povijesni naziv za šire područje oko Sarajeva koja je pripadala srednjovjekovnoj bosanskoj državi).
+Službeni naziv županije je '''Kanton Sarajevo''' ([[bošnjački jezik]]), a kod [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata Bosne i Hercegovine]] osim pod nazivom Sarajevska županija, također je poznata i pod imenom '''Vrhbosanska županija'''<ref name="HDZBiH">[https://web.archive.org/web/20100820082431/http://www.hdzbih.org:80/hr/stranice/prikaz/zupanija-vrhbosanska Hrvatska demokratska zajednica BiH] Županija Vrhbosanska, 14. svibnja 2008. (arhivirano 20. kolovoza 2010., pristupljeno 21. studenoga 2017.)</ref> ([[Vrhbosna]] je povijesni naziv za širu oblast oko Sarajeva koja je pripadala srednjovjekovnoj bosanskoj državi).
 == Zemljopis ==
@@ Redak 31: / Redak 29: @@
 ==Povijest==
+Povijest u ovom kraju počinje s raznim [[Iliri_na_tlu_Bosne_i_Hercegovine| Ilirskim]] plemenima koje oko početka nove ere pokoravaju [[Rimljani_na_tlu_Bosne_i_Hercegovine|Rimljani]]. U [[Bosna_i_Hercegovina_u_ranom_srednjem_vijeku|Seobi naroda]] dolaze [[Goti]], [[Bizant]], pa Slaveni, odnosno Hrvati. <br> Krajem 11. stoljeća, nakon smrti [[Kraljevina Hrvatska|kralja Zvonimira]] područje nakratko postaje dio [[Dukljansko Kraljevstvo|Duklje]], međutim ubrzo se vraća pod vlast hrvatskog kralja, kao dio [[Vrhbosna|Vrhbosne]]. S daljnim protokom vremena, u 13. stoljeću, postaje dio [[Banovina Bosna|banovine Bosne]], kao dio Rame, koja u 14. stoljeću uspjeva postati [[Kraljevina Bosna|istočnohrvatsko kraljevstvo]].<br> Sredinom 15 stoljeća područje zauzimaju [[Osmanlije]], pod čijom vlašću ostaje sljedeća 4 stoljeća, zatim ga zauzima [[Austro Ugarska]], pa prelazi u [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|državu Slovenaca, Hrvata i Srba]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], [[NDH]], pa [[Druga Jugoslavija|drugu Jugoslaviju]], kao dio [[SRBiH]] i [[BiH]] nakon sticanja neovisnosti.
 == Upravna podjela ==
 Sarajevska županija je podijeljena na devet općina, od kojih su četiri obuhvaćene posebnom administracijskom jedinicom [[Grad Sarajevo]]. Te četiri gradske općine (Centar, Novi grad, Stari grad, Novo Sarajevo) ujedno su i gospodarski najrazvijenije općine u okviru županije. Županijska upravna tijela su Skupština, Vlada i ministarstva Sarajevske županije. Sarajevska županija industrijski je najrazvijeniji centar Bosne i Hercegovine, a najveća su poduzeća Energoinvest, Standard, Tas, Famos, Coca Cola, Ovako, Sinalco, Dallas, Sabix itd.
@@ Redak 46: / Redak 46: @@
 [[Kategorija:Županije Federacije Bosne i Hercegovine]]
 [[Kategorija:Sarajevska županija| ]]
-{{Mrva-zemlj}}