Zaton (Dubrovnik)
| Zaton | |
|---|---|
  Zaton Zaton na zemljovidu Republike Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | 23px Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Dubrovnik |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Nadmorska visina | 2 - 30 m |
| Zemljopisne koordinate | 42°41′N 18°02′E / 42.69°N 18.04°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 858 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 985 |
| Pošta | 20235 |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
 Zaton Zaton na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
 Veliki i Mali Zaton
| |
Zaton se nalazi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dubrovačko je prigradsko naselje u sastavu grada koje s naseljima Zaton Veliki, Zaton Mali, Štikovica i Vrbica čini jednu cjelinu.
Zemljopisni položaj
Zaton je smješten u prelijepoj uvali Jadranskog mora, 8 km sjeverozapadno od Dubrovnika, uz Jadransku turističku cestu, a prostire se između naselja Lozica i Orašac. U užem smislu Zaton se dijeli na Veliki i Mali.
Naziv
Naziv naselja se povezuje s nazivom za morsku uvalu (uvala = zaton) u kojoj je naselje smješteno.
Povijest
Za vrijeme Dubrovačke Republike Zaton je bio omiljeno mjesto za gradnju ljetnikovaca imućnije dubrovačke vlastele, pa su tu ljetnikovce sagradile obitelji Zamagna, Saraka, Kaboga, Gučetić, Menčetić, Palmotić, Lukarević i Natali. Župna crkva sv. Stjepana sagrađena je u 10. stoljeću. U uvali Soline nalazile su se solane, čiji su vlasnici bili Lukarevići do 1333., a poslije Menčetići.
Tijekom Domovinskog rata, od listopada 1991. do travnja 1992. godine, Zaton su okupirale snage JNA i četničkih postrojbi, pa su mnoge kuće uništene, spaljenje i opljačkane.
Gospodarstvo
Zaton je naselje u kojem je najrazvijenija grana privrede turizam, iako je jedno od rijetkih naselja u neposrednoj blizini Dubrovnika koje nema hotel, razvijena je uslužna djelatnost iznajmljivanja privatnih soba i apartmana. Uz turizam Zatonjani se bave i ugostiteljstvom, ribarstvom i trgovinom.
U Velikom Zatonu se nalazi nekoliko restorana, caffe barova, trgovina, poštanski ured, turistička agencija, lijepa šljunčana plaža i dobro opremljen auto-kamp.
U Malom Zatonu postoji nekoliko trgovina, restorana, šljunčanih plaža i betonska plaža.
Stanovništvo
Zaton u velikoj većini nastanjuju Hrvati katoličke vjeroispovjesti, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine u mjestu živi 985 stanovnika.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1]
Napomena: U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Lozica. U 1857., 1869., 1921., 1931., 1981. i 1991. sadrži podatke za naselje Lozica.
Poznate osobe
Martin Sentić je službovao jedno vrijeme u Zatonu.
Literatura
- Cvjetković, A: Dubrovačkim ulicama, Dubrovnik, 1999.
Izvori
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Zaton (Dubrovnik) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||||
