Šipanska Luka
Šipanska luka | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Dubrovačko-neretvanska |
Općina/Grad | Dubrovnik |
Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
Nadmorska visina | 1 - 30 m |
Zemljopisne koordinate | 42°43′48″N 17°51′40″E / 42.730°N 17.861°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 237 |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 212 |
Pošta | 20223 |
Pozivni broj | 020 |
Autooznaka | DU |
Šipanska Luka
|
Šipanska Luka je mjesto na sjeverozapadu otoka Šipana, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
U Šipanskoj Luci je i katastarska općina.
Povijest
Promet
Suđurađ i Šipansku Luku, jedina dva naselja na otoku, međusobno povezuje 5,2 km duga državna cesta D122. Dubrovačko autobusno poduzeće Libertas uvelo je redovnu liniju Šipanska Luka-Suđurađ 22. listopada 1998. godine. Prometuje omanji autobus, a uglavnom služi za prijevoz školske djece. Trajekt od sredine srpnja 2011. ne vozi do Šipanske Luke, nego plovidbu počinje i završava u Suđurđu. Ta je odluka donesena zbog neisplativosti i smanjenja troškova.
Gospodarstvo
Malobrojno stanovništvo pretežno se bavi ribarstvom, poljoprivredom, stočarstvom i lovom. U blizini naselja postoji označeno lovačko područje za lov na divlje svinje. Od domaćih životinja prevladavaju svinje, krave i kokoši. Najzastupljenije poljoprivredne kulture su masline i vinova loza. Na samoj obali nalazi se hotel za smještaj turista kojih bude preko ljeta. Godine 2000. započeli su radovi na obnovi osmorazredne područne škole i župne kuće. Krajem svibnja iduće godine proradila je prva pekara, te je popravljena riva i spojena obala.
Stanovništvo
Šipanska Luka prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 212 stanovnika. Prvo je po broju stanovnika naselje na otoku Šipanu.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1]
Napomena: U 1857. i 1869. iskazano pod imenom Luka, a od 1880. do 1931. pod imenom Šipanjska Luka.
Šport
U Šipanskoj Luci djeluje vaterpolski klub "Šipan" koji je 2001. godine osvojio Treću hrvatsku vaterpolsku ligu.
Kultura
U naselju se na jednoj danas privatnoj kući nalaze predromanički pleteri, a u maslinicima jugoistočno od Crkve sv. Mihajla nalaze se prapovijesne kamene gomile.
Uvalom dominira raskošna vila obitelji Stjepović koja je imetak stekla u Čileu, sazidana 1908. Ista obitelj izgradila je i pitoreskni ljetnikovac između Šipanske luke i Jakljana - otočića na kojemu se nekada nalazilo dječje odmaralište.[2]
Poznate osobe
- Baldo Glavić, svećenik i sakupljač narodnih pjesama
Galerija
Literatura
1. Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka IX., "Kulturno-prosvjetno društvo Primorac", Dubrovnik, 2006.
Izvori
Vanjske poveznice
|