Morfologija kajkavskog narječja

Ovaj je članak dio niza o; kajkavskom narječju hrvatskoga jezika;
	Osobine fonologija; leksik; morfologija;
	Kajkavski dijalekti: Sjeverozapadni dijalekti: zagorsko-međimurski; Jugozapadni dijalekti: turopoljsko-posavski; Istočni dijalekti: križevačko-podravski; Rubni dijalekti: prigorski; donjosutlanski; goranski; izumrli zapadnoslavonski;
	Kajkavski književni jezik uredi

Morfološke jezične posebnosti kajkavskoga narječja hrvatskoga jezika možemo podjeliti na posebnosti vezane za pojedine deklinacijske obrasce: ČŠ (za neživo): N jd. muškoga roda = A jd. muškoga roda (za živo): A jd. muškoga roda = G jd. muškoga roda BITNO! K (za živo i neživo): A jd. muškoga roda = G jd. muškoga roda (npr. pojti za muž)

Ostale morfološke posebnosti

generalno gubljenje vokativa;
nema aorista ni imperfekta;
uz brojeve od 2 do 4 koriste oblike za množinu: dva stoli, tri stoli;

sinkretizam u D, L i I mn.

Tvorba komparativa

pitanje elementa /š/ u tvorbi komparativa;
u kajkavskom narječju svaki komparativ ima u sebi /š/: dalši, dugši, širši;

Može se pojaviti i oblik s /-ejši/ (/-eši/): bogatejši/bogateši, debelejši/debeleši;

Tvorba futura

futur 1. se u ishodišnom jeziku tvorio od infinitiva kojemu se dodavao prezent jednoga od pomoćnih glagola (byti, hotĕti, načęty, imĕti): npr. imamƒ hvaliti;
futur 2. se tvorio od participa kojemu se dodavao trenutni prezent pomoćnoga glagola byti: npr. bǫdǫ hvalilƒ;
u kajkavskom narječju futur 1. i 2. iskazuju se jednim složenim oblikom po paradigmi futura 2. (buju, bodo, bojo došli) ili prostim oblikom (zutra dojdeju/dojdo);

N jd. srednjega roda

sve imenice srednjega roda u kajkavskom narječju imaju dočetak /e/: čele, rebre, sele;

(pojava se širi i na pridjeve: male sele te na priloge: pomale, potihe)

Razlikovanje infinitiva i supina

u ishodišnom jeziku razlikovanje infinitiva i supina;
morfološko i funkcionalno razlikovanje:
morfološko: infinitiv: nastavak -ti; supin: nastavak -tƒ;

funkcionalno: supin se dodavao samo glagolima sa semantikom kretanja;

danas u štokavskom i čakavskom narječju supin se prestao upotrebljavati (infinitiv ostaje bez opozicije);
česte apokope;
u kajkavskom narječju sačuvana je razlika između infinitiva i supina (morfološka i funkcionalna):

nemrem spati // dem spat

Vanjske poveznice

[1] Morfološke posebnosti kajkavskoga narječja hrvatskoga jezika.

Nedovršeni članak Morfologija kajkavskog narječja koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.